sreda, 26 jul 2023 07:03

VRSTE RAZUMNIH ADAPTACIJA

Written by

Sljedeći tipovi adaptacija su definisani kao razumne adaptacije:

- Bez tehnologije: Adaptacija koja košta malo ili nimalo novca... U pitanju je: vrijeme, podrška i kreativnost (npr. dodatno vrijeme za pripremu za pojedinca ili sistem arhiviranja u boji);
- Niskotehnološke: Bilo koja adaptacija koja je, tehnološki, jednostavna i/ili nesofisticirana, te lako dostupna u većini kancelarija (npr. zamjena nepristupačne pristupačnom kvakom, obezbjeđivanje lupe).
- Visokotehnološke: Svaka adaptacija koja koristi napredne ili sofisticirane uređaje (npr. softver za čitanje s ekrana sa sintetizovanim govorom).

Primjeri mogućih razumnih adaptacija: 

- Restrukturiranje posla

Restrukturiranje posl(ov)a, kao oblik razumne adaptacije, može uključivati preraspodjelu ili oslobađanje marginalnih funkcija posla. Restrukturiranje poslova se, često, ostvaruje zamjenom marginalnih funkcija posla, koje ne može obavljati osoba s invaliditetom, za marginalne radne funkcije koje obavlja jedan ili više zaposlenih. Zaposleni mora biti u stanju da obavlja osnovne funkcije posla, ali kada je moguće ukloniti određene i, po svemu, nebitne zadatke iz radnih zahtjeva zaposlenog - to treba učiniti.

Primjer: Poslodavac ima dva službenika za obradu podataka. Kucanje na računaru je suštinska funkcija, korišćenje telefona je marginalna. Ako kvalifikovani službenik, za obradu podataka, ima oštećenje govora, bilo bi razumno dodijeliti funkciju korišćenja telefona zaposlenom bez oštećenja govora, u zamjenu za podnošenje zahtjeva tog zaposlenog.

Poslodavac nije obavezan da preraspodijeli osnovne funkcije posla.

Razumna adaptacija može biti promjena načina, tj. kada i kako se obavljaju osnovne funkcije posla. To uključuje: 

Prerasporedjelu posla, na postojećoj platformi, među saradnicima.

Primjer: Ako sekretarica ima oštećenje vida, koje je sprječava da kuca u malim prostorima i na malim obrascima, kad god bi trebalo pripremiti takve formulare, oni bi mogli biti dodijeljeni drugoj sekretarici/sekretaru, koji nema oštećenja vida. U zamjenu, sekretarica s invaliditetom bi mogla preuzeti jednu dužnost kolege, kao što je podnošenje dokumenata.

- Eliminacija nebitih zadataka

Primjer: Ako dio posla nije neophodan, može se u potpunosti eliminisati. Poštar, umjesto da putuje u poštu u ranim jutarnjim satima, može da sačeka redovnu isporuku pošte.

- Preraspodjela posjete pristupačnim prostorima

Primjer: Serviser, koji je koirisnik kolica, može servisirati pristupačne lokacije, dok bi ostala mjesta mogla biti dodijeljena nekom ko nema prepreke u kretanju.

- Dozvolite rad u okruženju koje nije tradicionalno

Primjer: Anketar može obavljati pozive, na određenoj liniji, od kuće, umjesto da redovno dolazi u nepristupačnu kancelariju da bi obavio pozive.

- Izmjena rasporeda rada i fleksibilne smjernice za odsustvo

Promjena redovnog radnog rasporeda, ili uspostavljanje fleksibilne politike odsustva, može biti razumna adaptacija, osim ako ne bi izazvala nepotrebne komplikacije. Izmijenjeni rasporedi rada mogu uključivati fleksibilnost radnog vremena ili radne nedelje, te skraćeno radno vrijeme.

Osobe čija invalidnost, možda, iziskuje modifikovani raspored rada uključuju pojedince:

- Kojima je potreban poseban medicinski tretman zbog svoje invalidnosti (kao što su, recimo, ljudi koji imaju kancer, HIV/AIDS ili psiho-socijalni invaliditet);
- Kojima su potrebni periodi odmora (uključujući neke ljude koji imaju multiple sklerozu, kancer, dijabetes, respiratorna oboljenja ili mentalne oboljenja); i
- Na čija oštećenja (kao što je dijabetes) utiču rasporedi ishrane ili spavanja.

Politike fleksibilnog odsustva treba smatrati razumnom adaptacijom kada OSI zahtijevaju odmor sa posla zbog svoje invalidnosti. Poslodavac, generalno, nije obavezan da obezbijedi dodatno plaćeno odsustvo, kao adaptaciju, ali bi trebalo da razmotri mogućnost korišćenja naplaćenog odsustva, ili odsustva bez naknade, gdje to neće izazvati nepotrebne komplikacije.

Osobe s invaliditetom mogu zahtijevati fleksibilno odsustvo zbog:

- Liječenja u vezi s invalidnošću;
- Popravke proteze ili opreme;
- Privremenih nepovoljnih uslova u radnom okruženju (kvar klima-uređaja, koji izaziva temperaturu iznad 85 stepeni, može ozbiljno škoditi stanju osoba sa multiplom sklerozom);
- Obuke za korišćenje asistivne tehnologije ili psa vodiča. (Ukoliko se asistivna tehnologija koristi na poslu i pruža se kao razumna adaptacija, te i ako drugi zaposleni prolaze obuku, tokom radnog vremena, onda zaposleni s invaliditetom treba da se obuči tokom radnog vremena, bez potrebe za odsustvom).

Neke osobe s invaliditetom nisu u mogućnosti da rade standardnim radnim danima, od 9.00 do 17.00 časova, ili standardnom radnom nedjeljom od ponedjeljka do petka. U zavisnosti od prirode radnog zadatka i operativnih zahtjeva, promjene u rasporedu i satima rada mogu biti razumna adaptacija, sve dok ne dovode do nepotrebnih komplikacija.

Primjer: Zaposleni koji ide na dijalizu bubrega nije u mogućnosti da radi dva dana, jer je tretman dostupan samo tokom radnog vremena radnim danima. U zavisnosti od prirode posla, moguće je obavljati radne zadatke kod kuće, vikendom, tri dana u nedelji i/ili kao honorarni radnik.

- Modifikacija ili kupovina opreme i uređaja

Kupovina opreme, ili promjena postojeće, može biti efikasna adaptacija za osobe s mnogim vrstama invaliditeta. Postoji, naime, mnogo uređaja koji omogućavaju ljudima da prevaziđu postojeće barijere za obavljanje funkcija posla. Ovi uređaji se kreću od veoma jednostavnih rješenja, kao što je elastična traka - koja može omogućiti osobi s cerebralnom paralizom da drži olovku i piše - do visokotehnološke elektronske opreme, kojom mogu upravljati pokretima glave ili usta osobe koje ne mogu da koristiti svoje ruke.

- Teletipske mašine (TTI), telekomunikacioni uređaji za osobe s oštećenjem sluha (TDD), tekstualni telefoni (TT) ili video telefoni, koji omogućavaju osobama s oštećenim sluhom i/ili govorom da komuniciraju preko telefona;

- Telefonska pojačala za osobe s oštećenim sluhom; 
- Specijalni softver za standardne računare i drugu opremu za uvećanje štampanja, ili pretvaranje dokumenata u izgovorene riječi, za osobe s oštećenjem vida;
- Taktilne oznake na opremi na Brajevom pismu, ili sa uzdignutim slovima, za osobe s oštećenjem vida;
- Telefonske slušalice, zvučnici i prilagodljivi prekidači za svijetlo za OSI;
- Govorni kalkulatori za osobe s oštećenjem vida;
- Stolovi sa podignutim ili podesivim visinama za zaposlene koji su korisnici kolica;
- Modifikovane kontrole opreme za ručni i nožni rad za osobe s ograničenom kontrolom ruku ili nogu;
- Naslon za ruke, za tastaturu, koje su postavljene na tastaturi, kako bi spriječile osobe s oštećenjem motoričke kontrole da pogrešno klikaju tastere;
- Klipbordi za zaposlene s manuelnim oštećenjima;
- Displeji na Brajevom pismu, koji se mogu osvježiti, ili Brajev štampač za osobe s oštećenjem vida.

Poslodavac je u obavezi da obezbijedi samo opremu koja je potrebna za obavljanje posla. Ne postoji, na primjer, obaveza da se obezbijedi oprema koju pojedinac, redovno, koristi u svakodnevnom životu, kao što su: naočare, slušni aparat ili kolica. Poslodavac može biti u obavezi da obezbijedi stvari ove prirode ako su one neophodne za obavljanje posla, tj. ako predstavljaju vid razumne adaptacije.

Primjer: Zaposleni sa smanjenom pokretljivošću posjeduje i koristi kolica. Međutim, ako posao zaposlenog zahtijeva kretanje između zgrada koje su udaljene, a smanjena pokretljivost zaposlenog onemogućava upravljanje kolicima na toj udaljenosti, ili ako teški tepisi sprječavaju kretanje ručnih kolica, onda vid razumne adaptacije može biti da se zaposlenom/oj obezbijede motorna kolica na radu.

- Obuke

Treba obezbijediti razumne adaptacije, kada je to potrebno, kako bi se zaposlenima s invaliditetom pružila jednaka prilika da imaju koristi od obuka, koje bi im koristile kako bi bolje i efikasnije obavljali svoj posao i napredovali u njemu. Potrebna adaptacija može uključivati obezbjeđivanje:

- Pristupačne lokacije za obuku;
- Materijala za obuku u alternativnim formatima (npr. krupna štampa, Brajevo pismo, audio traka ili elektronski format) za prilagođavanje;
- Prevodioce na znakovnom jeziku ili titlove.

- Izmjena politika

Izmjene politika mogu uključivati:

- Promjenu politike radnog mjesta, koja zabranjuje nešto što je zaposlenom/oj s invaliditetom neophodno kako bio obavljao/la svoj posao (npr. dozvoljavanje da OSI bude u pratnji psa vodiča, dozvoljavanje unošenja hrane na radnom mjestu za osobe s dijabetesom, dozvoljavanje unošenja ličnih stvari u radni sto za osobe sa psihosocijalnim invaliditetom);
- Razvoj procedura hitne evakuacije, kako bi se obezbijedio efikasan izlaz za zaposlene sa poteškoćama u kretanju u slučaju nužde;
- Obezbjeđivanje pristupačnog parkinga za zaposlenog s dozvolom za parkiranje, namijenjen OSI.

- Modifikacija fizičke lokacije (zgrada i objekat)

Aktivnosti zapošljavanja moraju se odvijati u integrisanom okruženju. Zaposleni s invaliditetom ne mogu biti odvojeni u određene/zasebne objekte ili djelove objekata. To znači da će poslodavac, možda, morati da ukloni ili izmijeni arhitektonske barijere, kako bi se obezbijedila strukturalna pristupačnost radnom mjestu. Međutim, od poslodavca se ne traži da izvrši strukturne promjene koje su nerazumne i koje bi nametnule nepotrebne komplikacije.

U postojećim strukturama, promjene su neophodne do mjere da omoguće zaposlenom s invaliditetom da obavlja osnovne funkcije posla, uključujući pristup radnom mjestu i uobičajenim pratećim objektima kao što su: toaleti, česme i trpezarije.

Nestrukturne promjene su, umjesto strukturnih, dozvoljene ako postižu isti rezultat. Primjeri uključuju:

- Obuka se održava na lokaciji bez pristupačnog toaleta. Umjesto da mijenjate toalet, trening se može premjestiti na pristupačnu lokaciju/prostoriju;
- Česma je previsoka za osobu koja koristi kolica. Umjesto spuštanja crijeva za piće, mogu se postaviti dozeri šoljica;
- Obezbjeđivanje čitača i provajdera pristupa komunikaciji ili ličnih asistenata.

Pojedinci sa senzornim oštećenjima (npr. oštećenje vida, oštećenje sluha i oštećenje govora) treba da budu u stanju da efikasno komuniciraju sa drugima, po potrebi, za obavljanje njihovih radnih obaveza. Takođe, treba da imaju pristup informacijama potrebnim za posao. Identifikovanje potreba zaposlenog, u vezi sa specifičnim zadacima posla, odrediće da li i kada može biti potreban prevodilac, čitač ili drugi provajder pristupa komunikaciji.

Razumna adaptacija može biti obezbjeđivanje čitača za osobu s oštećenjem vida, ako to ne bi predstavljalo nepotrebne poteškoće. U nekim situacijama, na poslu, čitač može biti najefikasnija i najefektivnija adaptacija, ali u drugim situacijama, recimo, oprema može omogućiti osobi s oštećenjem vida da tačnije obavlja poslove.

Primjer: Socijalni radnik, koji je osoba s oštećenim vidom, traži od čitača papirologiju, intervjue i izradu izveštaja. Čitač bi mogao biti obezbijeđen nekoliko sati dnevno. Ako se materijali za čitanje sastoje od složenog ili tehničkog materijala, onda čitačev rječnik i nivo čitanja treba da budu srazmjerni dokumentima koji se čitaju.

Provajderi pristupa komunikaciji (npr. tumači znakovnog jezika ili titlovi u realnom vremenu), po potrebi, mogu biti razumna adaptacija za osobu s oštećenjem sluha, pod uslovom da to ne predstavlja nepotrebnu komplikaciju.

Primjer: Osoba s oštećenjem sluha konkuriše za posao daktilografa. Možda će biti potrebno obezbijediti kvalifikovanog tumača, za intervju za posao, jer podnosilac zahtjeva i anketar moraju da komuniciraju, u potpunosti i efikasno, kako bi procijenili da li je kandidat kvalifikovan za obavljanje posla. Međutim, kada se zaposli, ako zaposleni radi činovničke poslove, računarske aplikacije ili druge poslove - koji ne zahtijevaju mnogo verbalne komunikacije - prevodilac će, možda, biti potreban samo povremeno. Prevod može biti neophodan za situacije obuke, sastanke osoblja ili zabave zaposlenih, tako da ova osoba može, u potpunosti, učestvovati u tome. Komunikacija na poslu može se odvijati na različite načine, u zavisnosti od situacije, kao što su pisane bilješke, potpisivanje od strane drugih zaposlenih, koji su prošli osnovnu obuku za znakovni jezik, ili kucanje na računaru.

Obezbjeđivanje pomoćnika, po potrebi, može biti razumna adaptacija za OSI ako to ne predstavlja nesrazmjeran teret. Primjeri uključuju:

- Možda će biti potreban pomoćnik za preuzimanje predmeta na policama, dosijea ili selektivno pomaganje osobi s kvadriplegijom na drugim dužnostima.
- Možda će biti potreban pomoćnik da pomogne osobi s oštećenjem vida koja mora putovati do posla.

Preraspoređivanje na upražnjeno radno mjesto i laka dužnost

Ako zaposleni razvije svoj invaliditet nakon što je na poslu, te više ne može obavljati osnovne funkcije svog posla, poslodavac će, možda, morati da ga prerasporedi na upražnjeno radno mjesto u agenciji ili u Vladi Distrikta, ako to ne predstavlja nesrazmjeran teret. Nova pozicija treba da bude ona za koju je zaposleni kvalifikovan i za istu platu. Preraspoređivanje, od zaposlenog, ne zahtijeva konkurisanje za novu poziciju.

Preraspoređivanje od poslodavca ne zahtijeva da prekrši sistem radnog staža, ili Kolektivni ugovor, po kome neko drugi ima pravo na upražnjeno radno mjesto. Preraspoređivanje treba razmatrati samo ako ne postoje razumni uslovi koji bi omogućili zaposlenom da obavlja osnovne funkcije svog trenutnog posla.

Preraspoređivanje zaposlenog s invaliditetom, na lakši posao, može biti potrebno, kao razumna adaptacija, u zavisnosti od toga kako je osmišljen program lakih obaveza poslodavca. Ako poslodavac rezerviše određene poslove, za laka radna mjesta, umjesto da stvara laka radna mjesta po potrebi, on mora premjestiti zaposlenog na upražnjeno, rezervisano radno mjesto kao razumnu adaptaciju ako:

- Zaposleni ne može da obavlja svoju trenutnu poziciju, zbog invaliditeta, sa ili bez razumnih adaptacija; 
- Zaposleni može obavljati lakši posao, sa ili bez razumnih adaptacija; 
- Preraspoređivanje ne bi nametnulo nesrazmjeran teret. To zato što su preraspoređivanje, na upražnjeno radno mjesto, te odgovarajuće promjene politike poslodavca oblici razumnih adaptacija koje zahtijeva ADA, bez nepotrebnih poteškoća. 
- Međutim, ne postoji zahtjev za stvaranje lake radne pozicije ili bilo koje druge pozicije prema ADA.

- Ostale adaptacije

Postoji, takođe, mnogo drugih adaptacija koje mogu biti efikasne za osobe s različitim invaliditetima na različitim poslovima. Neke adaptacije, koje bi mogle biti prikladne, uključuju:

- Zaposleni vrši sporadične posjete kući radi inspekcije. Kilometraža se naplaćuje kao dio posla. Umjesto toga zaposlenom, koji ne vozi, može biti dozvoljeno da, umjesto ličnog automobila, koristi taksi;
- Na radnom mjestu za održavanje prima se osoba s intelektualnim invaliditetom. Poslodavac može ponuditi korišćenje trenera za posao za individualizovane usluge obuke na radnom mestu;
- Osoba s intelektualnim invaliditetom može zahtijevati da se zadaci i uputstva šalju e-poštom, a ne usmeno.
- Ako invalidnost osobe otežava dolazak u kancelariju, a posao se može obavljati van lokacije, adaptacija može biti i da se osobi omogući da radi od kuće.

Vrijeme i pregled adpatacije da bi se obezbijedila efikasnost

Kada se adaptacija odobri, trebalo bi je sprovesti što je prije moguće.

U roku od četiri do šest nedelja, nakon što je adaptacija odobrena, poslodavac treba da procijeni njenu efikasnost u omogućavanju zaposlenom da obavlja osnovne funkcije posla. Ukoliko postoji potreba za dodatnom adaptacijom, ili izmjenama postojeće, poslodavac treba da izvrši ponovnu procjenu.

Ako adaptacije nisu efikasne i ne postoje druge, koje bi mogle pomoći zaposlenom u obavljanju osnovnih funkcija posla, onda će se razgovarati o adaptaciji na upražnjeno radno mjesto u Agenciji ili u Vladi Distrikta.

Pripremio i s engleskog preveo: Milovan Marković

Izvor: Office of Disability Rights

Pročitano 546 put(a)

Back to top