Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa Logopedskim centrom „Logoškolica“ u Bijelom Polju započinje sa pružanjem defektoloških usluga za djecu i mlade s invaliditetom u okviru projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO.

Ova aktivnost ima za cilj unapređenje pružanja podrške roditeljima, djeci i mladima s invaliditetom u ostvarivanju besplatne i blagovremene pravne, socijalne i zdravstvene zaštite. Na ovaj način, biće omogućena efikasna podrška djeci i mladima s invaliditetom u otkrivanju, prevenciji i unapređenju komunikacijskih vještina, kako bi se uspješno integrisali u društvenu zajednicu.

Pružanjem defektoloških i savjetodavnih usluga, prilagođenih uzrastu i specifičnim potrebama korisnika/ca, kroz razvoj motorike i igru, podstiče se socio-emocionalni razvoj djece i mladih s invaliditetom. Osim toga, ove usluge omogućavaju sticanje novih vještina i znanja, što je ključno za poboljšanje njihovih odnosa s vršnjacima.

Na ovaj način doprinosi se smanjenju stepena diskriminacije i stvara se osnova za aktivnije uključivanje djece i mladih s invaliditetom u društveni život. Takođe, pomaže se u razumijevanju njihove uloge unutar porodice i šire društvene zajednice, što doprinosi njihovoj socijalnoj integraciji i boljem kvalitetu života. Ovaj pristup omogućava dugoročne pozitivne promjene u životima djece i mladih s invaliditetom, čime se doprinosi izgradnji inkluzivnog društva.

Direktna ciljna grupe ove aktivnosti su djeca i mladi s invaliditetom. 

Podrška će se pružiti u vidu individualnih tretmana po principu jedan na jedan, shodno individualnim potrebama, specifičnostima i zahtjevima djeteta/mlade osobe s invaliditetom.

Na ovaj način doprinijeće se ličnom razvoju i samopouzdanju djece i mladih s invaliditetom. Podrška će biti pružena za najmanje pet korisnika/ca usluga i obuhvatiće najmanje 30 savjetodavno-terapijskih usluga.

Zainteresovani/e korisnici/e se mogu prijaviti najkasnije do 29. marta 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za defektološke usluge za djecu i mlade s invaliditetom.

Napomena: Broj mjesta je ograničen!

Nakon dostavljenih prijava, svi/e zainteresovani/e će biti obaviješteni/e o detaljima i načinima sprovođenja aktivnosti.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta BrižnOSt (I) (ZA)JEDNištvO koji je finansijski podržan od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, posredstvom Konkursa za NVO u 2024. u oblasti društvene brige o djeci i mladima.

Podgorica, PR pres servis – Iako je prvobitno odbilo da primi predstavnike organizacije koje se bore za prava osoba s invaliditetom na sastanak povodom njihove inicijative u vezi Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je zakazalo u 15 sati i 30 minuta sastanak, ograničavajući broj predstavnika na tri.

Oni su danas organizovali protest pod sloganom: Mi smo stvarnost, vi ste mit, sa početkom u podne, na Rimskom trgu, u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga tokom kojeg su Ministarstvu dali rok do 14 sati i 30 miniuta da ih primi na sastanak.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović je nakon 14 sati i 30 minuta je pozvao članove organizacionog odbora da lično predaju zahtjeve ministarki ili njenim saradnicima.

„Obezbjeđenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga nije dozvolilo članovima organizacionog odbora protesta da uđu u prostorije“, naveo je Macanović, dodajući da se na kraju pojavila saradnica ministarke koja ih je obavijestila da će sastanak biti organizovan.

Prethodno danas tokom protesta, Macanović je istakao da su Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao i pravilnik o kriterijumima, uslovima i postupku ostvarivanja prava na subvencije donijeti netransparentno, bez ikakvih kredibilnih analiza i na osnovu netačnih podataka.

“Kreiranje politika ne može se zasnivati na ličnim uticajima, već na tačnim i istinitim podacima. A upravo Nacrt zakona i pravilnik koje je ovo Ministarstvo donijelo na netransparentan način nisu zasnovani na analizama, već na neistinama”, rekao je Macanović.

Podsjetio je da je na nedavno održanom okruglom stolu dobio informaciju da je radna grupa koristila analize pri izradi Nacrta, ali da ih Ministarstvo nikada nije objavilo, iako je obećano da će to učiniti.

“Gdje su te analize? Nemate ih jer ih nijeste izrađivali! Doduše, imate analize iz mandata prethodne radne grupe iz 2015. godine, ali ih niste koristili jer su one bile usmjerene ka unapređenju oblasti rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom”, kazao je Macanović.

On je ukazao na drastična neslaganja u zvaničnim podacima.

“U obrazloženju Nacrta zakona rekli ste da pravo na subvencije koristi 2.919 poslodavaca za 4.550 zaposlenih lica s invaliditetom, dok u Izvještaj o realizaciji Akcionog plana Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti vi iz Ministarstva, ili oni iz Zavoda i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju su dali podatak da ove subvencije koristi 2.784 poslodavaca, što znači 135 poslodavaca manje za 4.935 zaposlenih ili 385 osoba invaliditetom više. "Šalite li se vi sa nama?”, upitao je Macanović, ističući da su ovi podaci nepouzdani i da dovode u pitanje transparentnost rada institucija.

Takođe je kritikovao izjave načelnika Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, koji je tvrdio da je prosječna subvencija za zaposlene 1.000 eura.

“Da li vi mislite da smo mi toliko nesposobni da ne možemo izračunati da bi taj iznos na godišnjem nivou iznosio 12.000 eura po zaposlenom? Kada to pomnožimo sa bilo kojim od ova dva kontradiktorna podatka o broju zaposlenih, dolazimo do iznosa od preko 54 miliona eura. A vi ste isplatili preko 20 miliona manje!”, rekao je Macanović.

Poručio je da okupljeni neće odustati dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.

“Povucite ovaj nakaradni Nacrt zakona, formirajte radnu grupu u kojoj će biti reprezentativni predstavnici osoba s invaliditetom i organizacija koje ih zastupaju, i zajedno izradimo ozbiljne analize na osnovu tačnih podataka”, naveo je Macanović.

Uputio je poruku ministarki Nišić da je već ušla u istoriju kao prva ministarka koja je izvela osobe s invaliditetom na ulicu.

“Nemojte obarati nove rekorde i postati i prva ministarka koja će dozvoliti da tu i ostanemo. Nećemo otići dok ne ispunite naše zahtjeve, makar ovdje ostali više dana”, poručio je Macanović.

Direktor NVO „Mozaik“ iz Nikšića Blagoje Šturanović poručio je da osobe s invaliditetom ne traže milostinju, već pravo na dostojanstven život i rad.

„Danas stojimo ovdje ne da molimo, već da zahtijevamo ono što nam pripada. Pred našim očima pokušavaju da nam oduzmu pravo na rad, da nas ubijede da smo teret, da je ulaganje u nas trošak, a ne investicija u snažno društvo. Iz svojih udobnih kabineta, daleko od naše svakodnevice, donosite zakone koji nas sputavaju umjesto da nas štite. Govorite o inkluziji, a zatvarate nam vrata. Pričate o pravima, a smanjujete ih. Pozivate na dijalog, a ignorišete naš glas“, kazao je Šturanović.

Upitao je nadležne da li znaju šta je Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i kako je moguće da smanjuju šanse za zapošljavanje umjesto da ih povećavaju.

„Kako je moguće da umanjujete naša prava umjesto da ih širite? Nećemo dozvoliti da nas tretirate kao teret. Nismo problem koji treba riješiti, već ravnopravni građani ovog društva“, poručio je Šturanović.

Naglasio je da osobe s invaliditetom nisu lopovi niti zloupotrebljavaju sistem, već da ih vlasti guraju u siromaštvo i socijalnu izolaciju.

Šturanović je poručio da rad nije privilegija, već osnovno pravo, kao i da se neće stati dok se to pravo ne osigura.

„Ako nam uskraćujete pravo na rad, uskraćujete nam pravo na život. Nećemo odustati, nećemo biti tihi. Mi smo stvarnost, a ne mit!“, zaključio je Šturanović.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković istakla je da se ovim izmjenama ugrožavaju teško stečena prava osoba s invaliditetom i da je neprihvatljivo da se smanjenjem njihovih prava nadoknađuju budžetski deficiti.

„Jedan od najvećih uspjeha organizacija osoba s invaliditetom bio je donošenje posebnog zakona koji reguliše zapošljavanje osoba s invaliditetom, što smo postigli 2008. godine. Tadašnja Vlada i Skupština su prepoznale potrebu da se ovo pitanje normativno uredi i da se spriječi dalja diskriminacija u zapošljavanju“, podsjetila je Ćirković.

Ukazala je da prvih deset godina Zakon nije dao očekivane rezultate, a da je država sredstva prikupljena od posebnog doprinosa poslodavaca koristila za budžetske deficite, umjesto za unapređenje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

„Od 2018. godine do danas, zahvaljujući ovom zakonu, broj zaposlenih lica s invaliditetom se povećao, ali i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. Danas, umjesto da zajedno sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga radimo na unapređenju propisa i povećanju prava osoba s invaliditetom, mi smo prinuđeni da protestujemo. Ministarstvo pokušava da smanji obim naših stečenih prava, uz negativnu medijsku kampanju kakva nije zabilježena u Evropi“, naglasila je Ćirković.

Kako navodi, Ministarstvo i Fond za profesionalnu rehabilitaciju prikazali su osobe s invaliditetom i poslodavce koji ih zapošljavaju kao teret društva, čime su stvorili negativnu sliku u javnosti.

„Argumenti da se subvencije zarada ne mogu pokrivati iz posebnog doprinosa koji uplaćuju poslodavci su neosnovani. Subvencije zarada moraju biti obezbijeđene iz budžeta Crne Gore i budžeta lokalnih samouprava, isto kao što se finansiraju penzije i Fond za zdravstveno osiguranje. Dok se sredstva za penzije ne smanjuju, već povećavaju, pravo osoba s invaliditetom se umanjuje“, poručila je Ćirković.

Istakla je da ovo nije samo borba za jedan zakon – „ovo je borba za dostojanstvo, pravo i ravnopravnost osoba s invaliditetom“.

„Ne smijemo dozvoliti da se naši teško stečeni pomaci unazade i da budemo vraćeni u doba kada su osobe s invaliditetom bile isključene sa tržišta rada i prepuštene socijalnoj marginalizaciji“, kazala je Ćirković.

Dragana Božović iz Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“ smatra da umjesto da poboljša položaj osoba s invaliditetom, Nacrt zakona ignoriše njihove potrebe i prava.

Istakla je da predstavnici vlasti ne pokazuju spremnost da saslušaju i uvaže njihove zahtjeve.

„Ne želimo više da budemo samo statistički podatak. Borimo se za naša prava i dostojanstvo i ne želimo da ovakav Nacrt zakona uopšte uđe u dalju proceduru,“ poručila je Božović.

Istakla je da povlačenje Nacrta zakona iz procedure predstavlja prvi korak u borbi osoba s invaliditetom i dodala da su spremni ostati na protestima koliko god bude potrebno dok se to ne dogodi.

„To je nešto sa čim nema ni pregovora ni kompromisa. Nakon povlačenja Nacrta, tražimo formiranje nove radne grupe u kojoj će biti predstavnici osoba s invaliditetom, jer se nas ovaj zakon direktno tiče. Ne poštuju se naša prava, a posebno princip  - ništa o nama bez nas“, kazala je Božović.

Istakla je da zahtijevaju da u radnoj grupi budu najmanje tri osobe s invaliditetom iz reprezentativnih organizacija koje će zastupati njihove interese.

„Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom je jedan od suštinskih zakona za nas jer reguliše naše pravo na rad, zato ćemo istrajati u ovoj borbi. Mi smo stvarnost, a oni su mit,“ poručila je Božović.

Izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje Samir Guberinić smatra da Zakon donose ljudi koji nisu svjesni stvarne situacije.

„Ako pogledate budžet, samo je jedna stavka smanjena. To nije slučajno. Neko iz Ministarstva finansija ili iz vlasti odlučio je da smanji sredstva jer smatraju da se za ovu populaciju ne mora previše brinuti, jer ih nije mnogo. Ma, malo ih je“, kazao je Guberinić.

Rekao je da se u politici često dogodi da političari, kada dođu na vlast, postanu povezani sa foteljama i zaborave prave potrebe građana.

„Kad političar dođe na dužnost, on se spoji sa foteljom i postane „foteljičar“ i tada počnu da se javljaju nove potrebe koje oni moraju zadovoljiti, a to obično nije briga za građane“, kazao je Guberinić.

On se osvrnuo na konkretne posljedice koje ovakve promjene mogu imati.

„Neko od nas će ostati bez posla, a onda će morati da živi od socijalne pomoći, tuđe njege i pomoći. I baš ih briga za nas. Njima je važno da zadovolje svoje vlastite „posebne“ potrebe“, naveo je Guberinić.

Član Savjeta za prava lica sa invaliditetom Radenko Lacmanović kritikovao je nadležne institucije zbog neprepoznavanja njihovih problema i donošenja zakona koji, umjesto da unaprijede njihov položaj, dodatno otežavaju život.

„Mi smo ovdje došli da im kažemo da ne samo što sebe ne slušate i ne razumijete, nego ćete nas morati dobro računati. Sebe ne slušate i ne razumijete, jer iznosite neistinite podatke. Ova politika nije ni Ministarstvo rada, ni zapošljavanja, a najmanje socijalnog dijaloga“, naglasio je Lacmanović.

Posebno je ukazao na diskriminatorne odredbe zakona koje, umjesto da progresivno unapređuju ekonomska, socijalna i kulturna prava osoba s invaliditetom, imaju regresivno dejstvo.

Podsjetio je da su ovakvi propisi suprotni Ustavu Crne Gore, kao i međunarodnim konvencijama koje država potpisuje, ali ne sprovodi.

„Propisali ste čak i to da ovaj zakon ne djeluje progresivno, nego regresivno, da njegove odredbe imaju povratno dejstvo što je suprotno i Ustavu Crne Gore kao najvišem pravnom aktu. Takođe ste oštetili i asistente, one koji nama pomažu u radu. Zar neko misli da je lako pomagati osobama s invaliditetom za 380 eura? Ako misle da jeste, neka probaju“, istakao je Lacmanović.

Ukazao je i na sistemsku marginalizaciju osoba s invaliditetom, koje su isključene iz političkih i upravljačkih struktura.

„Nas nema na mjestima odlučivanja, nema nas kao menadžera, nema nas na pozicijama ministara, poslanika, odbornika, nema nas na rukovodećim mjestima. Da nas ima, da nas uvažavate i slušate, ne biste donosili ovakve politike. Mi bismo vam pomogli da usvajate bolja rješenja“, poručio je Lacmanović.

Uputio je poziv premijeru Milojku Spajiću da preduzme konkretne korake.

„Pozivam premijera Spajića, koji je najodgovorniji za državnu kasu, da pokaže razumijevanje i spremnost za kompromis. Ako ljudi iz Ministarstva nisu u stanju da to urade, neka on preduzme korake. Spremni smo za razgovor i nadamo se zajedničkom rješenju“, kazao je Lacmanović.

Predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić istakao je kako su osobe s invaliditetom u Crnoj Gori bile, a i dalje ostaju, temelj društva, ponos ove države, a ne teret, kako se, kako je rekao, često pogrešno percipira.

Podsjetio je na šampione paraolimpijce i naglasio da je njihova borba i doprinos društvu neprocjenjiv.

„Uvažena ministarko, uvaženi članovi Ministarstva, imate šansu da ispravite greške i zajedno sa ovim ljudima, ne bez njih, donesete pravu odluku. Povucite ovaj Nacrt zakona, stavite van snage doneseni pravilnik i učinite pravu stvar“, poručio je Tomić.

Istakao je da osobe s invaliditetom nisu samo korisnici društvenih usluga, već aktivni učesnici u kreiranju boljeg društva.

„Pravi put prema naprijed podrazumijeva zajednički rad, poštovanje različitosti i pravičnost u svim odlukama koje se odnose na ovu populaciju. Samo zajedno, po principu poštovanja različitosti, možemo postići napredak. Stvari koje se tiču osoba s invaliditetom moraju biti riješene u saradnji sa njima, jer oni nisu samo korisnici sistema, oni su, zapravo, njegovi najvrijedniji članovi“, zaključio je Tomić.

Direktor Saveza gluvih i nagluvih Darko Mijušković kazao je da je znakovni jezik njegov maternji jezik i da, kada govori bez prevodioca, to jasno pokazuje koliko je teško funkcionisati bez podrške.

Istakao je da, uprkos tome što je Crna Gora ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija koja se odnosi na prava osoba s invaliditetom, od tada do danas ništa nije učinjeno u vezi sa stvarnim implementiranjem prava na upotrebu znakovnog jezika.

Mijušković je ukazao da se osobe s oštećenim sluhom suočavaju sa svakodnevnim preprekama, a najveća od njih je upravo nedostatak prevodilaca.

„Znakovni jezik je nešto što nas povezuje, ali to izgleda nije prioritet za državu. Mi ne možemo ništa da radimo bez prevodilaca“, rekao je Mijušković.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić osudila je sistemsku diskriminaciju osoba s invaliditetom, poručujući da će se boriti za njihova prava bez kompromisa.

„Došao je red da kažem ono što sam obećala, ali i mnogo više od toga. Govorim glasno i odlučno u ime svih osoba s invaliditetom koje su decenijama nevidljive u evidencijama Zavoda za zapošljavanje jer im ova država nije obezbijedila posao. U ime onih koji su obrazovani u specijalnim sistemima obrazovanja, ali bez adekvatnih kvalifikacija, što ih čini nekonkurentnim na tržištu rada“, kazala je Vujačić.

Ukazala je na problem osoba koje su lišene poslovne sposobnosti i time onemogućene da rade, kao i onih koje su institucionalizovane u ustanovama rezidencijalnog tipa, iz kojih su, kako je naglasila, mnoge iznesene, ne dočekavši život u zajednici koji država deklarativno promoviše.

"Danas govorim i u ime svih zaposlenih osoba s invaliditetom čija se prava ograničavaju. Krenuli su na nas preko asistenata u radu, jer nema tog asistenta koji može raditi za naknadu koja je sada propisana. Na sjednici Savjeta za prava lica s invaliditetom poklonili smo preveden Opšti komentar 8 Komiteta Ujedinjenih nacija o pravu na rad i zapošljavanje, u vezi sa članom 27 Konvencije. To je posao države, ali smo ga mi odradili umjesto nje. Očekivala sam da su u ovih 20 dana pročitali komentar i shvatili gdje su prekršili Konvenciju ovim Nacrtom zakona“, istakla je Vujačić.

Smatra da su institucije prekršile Ustav time što su obesmislile afirmativnu akciju koja je njime propisana.

Naglasila je da stimulansi koji postoje u aktuelnom zakonu nisu potrebni u razvijenijim državama, jer se tamo osobe s invaliditetom nesmetano zapošljavaju, zadržavaju radna mjesta i napreduju.

„Nama se ovim Nacrtom zakona pokušava zabraniti napredovanje na poslu. Kada smo se jedini put suočili u javnoj raspravi, pokazali ste da ste eksperti jedino na društvenim mrežama. Nikada neću zaboraviti ni targetiranje Gorana Macanovića. Ministarko, kada dolazim ja na red?“, upitala je Vujačić.

Istakla je i da Ministarstvo nije ponudilo nijedan validan argument za predložene izmjene osim izbjegavanja direktnog suočavanja sa suštinskim pitanjima.

„Ako vi nijeste adresa koja donosi odluke, recite nam ko jeste. Pozovite nas na sastanak danas do 14:30 sati. Mi smo ga zaslužili“, rekla je Vujačić.

Poručila je da borba za prava osoba s invaliditetom neće stati i da će se nastaviti sve dok se ne osigura ravnopravnost i dostojanstvo za sve.

„Nećemo stati. Nećemo dozvoliti da se ovaj zakon usvoji u ovakvom obliku. Očekujem hitan sastanak na kojem ćemo direktno razgovarati. Očekujem odgovor odmah“, istakla je Vujačić.

Urednik časopisa ,,Zvučna revija” Džano Rastoder, istakao je da, iako je danas teško održati optimizam, umjetnost, muzika i sloboda izraza ne smiju biti ugušeni.

„Danas ne možemo samo pjevati tužne balade, jer takvi zakoni nas obeshrabruju i oduzimaju nam želju da pjevamo i stvaramo. Umjesto da nas podstiču na ljepotu života, ovakvi zakoni nas guše“, rekao je Rastoder.

Smatra da da bi Nacrt zakona, koji trenutno postoji, mogao uništiti ne samo kulturu, već i sam duh života:

„Život je neugasiv, život je nešto što je neukrotivo i moramo ga slaviti. Ovaj zakon nas ubija. On nam ne dopušta da slobodno dišemo“, kazao je Rastoder.

Protest su organizovale organizacije Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore, Savez gluvih i nagluvih Crne Gore, nevladina organizacija „Mozaik“, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“, Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, nevladina organizacija „Brain“ i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Pozivamo sve medije da se odazovu našem pozivu na protest povodom teksta Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Protest, pod sloganom: Mi smo stvarnost, vi ste mit, organizujemo u srijedu, 19. marta 2025, s početkom u podne, na Rimskom trgu, u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Kako vrijeme od prvog zahtjeva za povlačenje Nacrta zakona prolazi, tako saznajemo nove podatke i detalje koji ukazuju na ozbiljne nedostatke i odsustvo činjenica na kojima se baziraju predložene izmjene važećeg Zakona.

Ovog puta, u susret protestu, dijelimo samo još jedan od podataka do kojih je jednostavnim analizama i uporednim podacima bilo lako doći, a on se odnosi na neujednačene evidencije o broju zaposlenih osoba s invaliditetom na kraju 2024, i broju poslodavaca kod kojih su zaposlene.

U obrazloženju Nacrta zakona se navodi: „Na dan 31.12.2024. godine, 2,919 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.550 lica sa invaliditetom”, dok se u Izvještaju o sprovođenju Akcionog plana za period 2024-2025. godine Strategije za zaštitu i jednakost lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027 za 2024. godinu navodi: „U oblasti rada i zapošljavanja povećan je broj poslodavaca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarada lica sa invaliditetom. Ukupno 2.784 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju zarade za 4.935 lica sa invaliditetom.”

Dakle, ispostavlja se očiglednim da nadležni organi nemaju ujednačene podatke o broju zaposlenih osoba s invaliditetom, pa kako je onda i moguće očekivati da im je Nacrt zakona baziran na prethodnim analizama?!

Dok Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga uporno ignoriše zahtjeve 10 organizacija osoba s invaliditetom i krovne sportske asocijacije osoba s invaliditetom, podržane i od brojnih drugih organizacija, tijela i pojedinaca, čime i dalje krši svoju obavezu sprovođenja bliskih konsultacija s osobama s invaliditetom i reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom i našeg uključivanja u procese donošenja odluka, ono nastavlja da komunicira dominantno preko društvenih mreža i to u nepristupačnim formatima za većinu osoba s invaliditetom. Tako danas Ministarstvo najavljuje dodatne konsultacije sa zainteresovanima povodom Nacrta zakona.

Ovo je prilika da Ministarstvu ponovimo zahtjeve i ujedno najavimo naše konsultacije, pa pozivamo i ministarku i njen tim, odnosno one koji su kreirali ovaj Nacrt zakona da, u srijedu, 19. marta 2025, u podne, isprate ono što imamo da saopštimo o tekstu Nacrta zakona i da se odrede u najkraćem periodu od izlaganja koja će uslijediti na protestu.

Još jednom pozivamo medije da isprate protestni skup i da nam se i na druge načine pridruže i podrže naše zahtjeve i bunt protiv ovakvog donošenja odluka kakvo manifestuje Ministarstvo. 

Potpisnice:

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;

Savez slijepih Crne Gore;

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;

Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;

NVO Mozaik, Nikšić;

Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;

Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;

Nova šansa u Novom;

NVO Brain; 

Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Pozivamo sve osobe s invaliditetom, naše i vaše porodice, trenutne i zainteresovane poslodavce, nevladine organizacije, strukovna udruženja, sindikalne organizacije, građanke i građane i sve pojedince koji podržavaju naša ljudska prava i dostojanstvo da nam se pridružite na protestu povodom teksta Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Protest, pod sloganom: Mi smo stvarnost, vi ste mit, organizujemo u srijedu, 19. marta 2025, s početkom u podne, na Rimskom trgu, u Podgorici, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Mi, dolje potpisane organizacije osoba s invaliditetom, kao i druge organizacije koje rade na unapređenju položaja osoba s invaliditetom, kao inicijatori povlačenja Nacrta zakona, organizujemo već najavljeni protest s obzirom na to da nadležno ministarstvo nije ispunilo prethodno upućene zahtjeve i više puta ponovljene u proteklih više od 20 dana.

Proces izrade Nacrta zakona ne samo da je netransparentan nego su ga pratile i potpuno neistinite informacije o navodnim zloupotrebama subvencija, a što su upravo negirali predstavnici nadležnih institucija u emisiji Naglas, na RTCG, emitovanoj u proteki ponedjeljak.

Naime, o navodnim zloupotrebama subvencija smo mogli čitati i slušati skoro u kontinuitetu od aprila 2023. do ponedjeljka veče. Čitali smo i slušali o pljački i pustošenju budžeta, milionskim prevarama preko osoba s invaliditetom, spornim invaliditetima koji pustoše budžet, o zloupotrebama humane namjere države, i tome slično. Pritom, prethodne tvrdnje o zloupotrebama zasnovane su isključivo na iznosu zarade osoba s invaliditetom, pa je jasno da je riječ o diskriminaciji na osnovu invalidnosti, odnosno ableizmu koji predstavlja uvjerenje da su sposobnosti osoba s invaliditetom inferiorne u odnosu na osobe bez invaliditeta.

Ne bi ovo bilo najspornije da nije došlo do zamjene teza, a zamjena teza je da su osobe s invaliditetom te koje pljačkaju i pustoše i te koje su počinile milionske prevare. Milionske prevare je sprovodila i sprovodi ova država, odnosno institucije i razni pravni subjekti u ime nje, na način što su nenamjenski koristili sredstva iz Fonda i na način što nijesu obezbijedili potpunu uplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom u skladu sa Zakonom. Međutim, Ministarstvo i Zavod su umjesto adekvatne primjene zakona odlučili da kazne sve osobe s invaliditetom tako što i prije dokaza o zloupotrebama, u sred procesa, ograničavaju i umanjuju obim do sada garantovanih prava.

Kako ovo nećemo da dozvolimo, jer je jasno da je riječ o diskriminaciji osoba s invaliditetom, pozivamo na mirno, dostojanstveno javno okupljanje.

Da bismo što bolje organizovali protest i obezbijedili uslove za osobe s invaliditetom, molimo vas da nam potvrdite svoj dolazak najkasnije do ponedjeljka, 17. marta 2025. do 14 časova, kako bismo vam poslali scenario protesta. 

Potpisnice:

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;

Savez slijepih Crne Gore;

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;

Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;

NVO Mozaik, Nikšić;

Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;

Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;

Nova šansa u Novom;

NVO Brain; 

Paraolimpijski komitet Crne Gore.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) započelo je sa tromjesečnim edukativnim aktivnostima za studente/kinje studijskog programa Socijalna politika i socijalni rad, Fakulteta političkih nauka, a na temu ljudskih prava osoba s invaliditetom.

Aktivnost se realizuje na način da se u uporedo sa teorijskim dijelom, organizuje stručna praksa u oblasti socijalne i dječje zaštite s posebnim fokusom na usluge podrške za život u zajednici, posebno uslugom personalne asistencije. Osim znanja i iskustva koje će studenti imati kao ishod predavanja, na samom kraju praksa će rezultirati izradom Individualnog plana rada sa korisnicima/ama usluga, a sve u cilju sagledavanja individualnih potreba i karakteristika svake osobe s invaliditetom koja će biti budući/a korisnik/ca ove usluge.

Cilj studentske prakse je sticanje praktičnog iskustva studenata/kinja, budućih socijalnih radnika/ca, i njihova priprema za tržište rada. Na ovaj način doprinosi se kvalitetnom uspostavljanju poslovnog odnosa budućih socijalnih radnika/ca i efikasnijem pružanju usluge personalne asistencije osobama s invaliditetom.

Kroz ovaj period studenti/kinje će slušati o najrazličitijim temama iz ove oblasti, poput: Percipiranje uloge i značaja stručnog/e radnika/ce za osobe s invaliditetom, UN Konvencija o pravima osoba s invaliditeto, Filosofija samostalnog života i  značaj servisa podrške, Uticaj porodice i medija na percipiranje osoba s invaliditetom, Obrazovanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom...

Predavači na ovim aktivnostima su treneri/ce koji/e posjeduju znanja i iskustva u ovoj oblasti, kao i aktivnisti/kinje ljudskih prava osoba s invaliditetom.

Ova aktivnost dio je Projekata SamoSTALNO i ravnoPRAV(N)O za osobe s invaliditetom! Koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Organizacije osoba s invaliditetom kao i druge organizacije koje rade na unapređenju njihovog položaja potpisnice saopštenja, kao inicijatori povlačenja Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, još jednom pozivaju nadležno ministarstvo da se pozitivno odredi prema inicijativama prispjelim u proteklih 20 dana i na iste odgovori, najkasnije do srijede, 12. marta 2025, u podne.

U slučaju da Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isto ne učini, mi iz organizacija koje se bave unapređenjem i zaštitom prava osoba s invaliditetom - potpisnice prethodnog saopštenja - najavljujemo protest ispred ovog vladinog resora do konačnog ispunjenja zahtjeva, za šta ćemo zatražili i širu društvenu podršku koju smo i dobijali proteklih dana.

Podsjećamo javnost da smo prvobitno tražili da Ministarstvo povuče objavljeni Nacrt zakona i obustavi Javnu raspravu, a nakon što to nije učinilo uputili smo ponovni zahtjev za povlačenje Nacrta zakona, formiranje nove radne grupe koja će uključivati najmanje tri/troje predstavnika/ca reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, u skladu s obavezama države potpisnice Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, te hitno usvajanje novog Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije.  To su ujedno zahtjevi na koje tražimo jasan odgovor do naznačenog roka.

Da je ovakav Nacrt zakona naišao na negodovanje i oštre kritike potvrđuju i brojne reakcije koje su uslijedile u proteklom periodu: hitno sazivanje sjednice Savjeta za prava lica sa invaliditetom, potom reakcije brojnih organizacija koje se bave demokratijom i učešćem u zajednici, socijalnom pravdom, ljudskim pravima, uključujući svakako i onih koje se bave pravima osoba s invaliditetom, zatim samih osoba s invaliditetom, sportskih udruženja i krovnih asocijacija sporta osoba s invaliditetom, poslodavaca, brojnih pojedinaca, kao i Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (UNCRPD), sve sa istim zahtjevom – povlačenje spornog Nacrta zakona i započinjanje procedure ispočetka.

Pored navedenog, odgovarajući na pitanje o reakcijama na Nacrt zakona, predsjednik Milatović je rekao da ukoliko je neko zakonsko rješenje izazvalo negativne reakcije onih kojih se tiče, sigurno nešto nije u redu sa tim zakonom i da ga, zbog toga, treba dodatno prilagoditi, kroz razgovor s osobama s invaliditetom.

Uz zahvalnost svima koji su pružili podršku, pridružili se našem apelu i od Ministarstva tražili povlačenje Nacrta zakona i uključivanje osoba s invaliditetom i reprezentativnih organizacija u proces donošenja odluka, pozivamo na solidarnost i nastavak borbe za naša ljudska prava i dostojanstvo.

Ovdje nije riječ isključivo o zapošljavanju i pravu na rad osoba s invaliditetom već o pristupu prema osobama s invaliditetom i invaliditetu, pa je jasno da je ovo ključni trenutak u kojem nećemo dozvoliti dalje ponižavanje i ignorisanje.

Pod motom kampanje Mi smo stvarnost, vi ste mit, misleći ovdje na nemušti i neuspjeli pokušaj Ministarstva da „odbrani“ planirane izmjene Zakona, ponavljamo da nijesmo dobili nijedan uvjerljiv argument da su, za adekvatniju primjenu Zakona, pa i u dijelu kontrole uplate posebnih doprinosa i subvencija poslodavcima, potrebne izmjene istog, a ne efikasniji rad nadležnih službi koji izostaje cijelo vrijeme od usvajanja prvog teksta iz 2008.

Zbog toga dajemo još jedan, ovog puta i poslednji rok, za ispunjenje zahtjeva, u suprotnom odgovorićemo najavljenim protestom. 

Akcija za ljudska prava podržava apel Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih Crne Gore za povlačenje iz procedure Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Cilj Nacrta je da snizi nivo državnih subvencija za poslodavce koji zaposle osobe sa invaliditetom. HRA smatra da obrazloženje Nacrta ne daje dovoljne razloge za tako nešto, pogotovo zato što se kao dio obrazloženja navodi doprinos smanjenju podsticaja poslodavaca na zloupotrebe u sistemu subvencija.

Smatramo da je suštinski nepravedno da se nedostaci državnih službi nadležnih za inspekciju i krivično gonjenje zloupotreba rješavaju preko leđa osoba sa invaliditetom, koje, uzgred budi rečeno, u tim službama po pravilu ne rade, pa za to i ne treba da snose nikakvu odgovornost.

Opšte je poznato da je u Crnoj Gori nezaposleno preko 8000 građanki i građana sa invaliditetom, što čini preko 30% ukupnog broja nezaposlenih. Smanjenje subvencija može da učini da se taj broj poveća, što bi bilo protivno obavezi države, i njenom opredjeljenju, da suzbija diskriminaciju osoba s invaliditetom i primjenjuje posebne mjere pozitivne diskriminacije.

Takođe smo zabrinuti zato što u izradu zakona nisu bile adekvatno uključene reprezentativne organizacije osoba sa invaliditetom. Crna Gora mora da podrži univerzalni moto zaštite prava osoba sa invaliditetom, koji podržavaju i Ujedinjene nacije – Ništa o nama bez nas – drugim riječima, o pravima osoba s invaliditetom mora se odlučivati u saradnji s njima.

Podsjećamo Vladu da je Komitet Ujedinjenih nacija za prava osoba sa invaliditetom još 2014. godine upozorio Crnu Goru da u konsultaciji sa osobama sa invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama redovno preispituje i nacrte novih zakona, da kontinuirano izdvaja dovoljna sredstva za primjenu zakona od značaja za prava osoba sa invaliditetom, kao i da stalno unapređuje zapošljavanje osoba sa invaliditetom, pogotovo žena s invaliditetom.

Izvor: HRA Montenegro

Pripremila: Dajana Vuković

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.

Komunikacija sa akademskom zajednicom

Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013 organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.

Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente opisuje Vuković.

Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.

Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom rekao je Vuković.

Inflacija, uzroci, analize...

Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.

Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje objašnjava Vuković.

Budžet i udar na najranjivije

Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.

Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene kaže Vuković.

No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.

Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove poručio je Vuković.

Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.

2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.

Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.

Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima zaključio je Vuković.

Izvor: Portal E Tv

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva žene i djevojčice s invaliditetom, sa sjevera Crne Gore, da se prijave za učešće na Radionici o samopouzdanju, samoprihvatanju, samoodređenju i samopoštovanju za djevojčice i žene s invaliditetom koja će se organizovati u Bijelom Polju. O datumu i tačnom mjestu održavanja, prijavljene učesnice biće blagovremeno obaviještene.

Radionice se organizuju u cilju prihvatanja sebe i svog bića, adekvatnog odnosa prema sebi, poštovanja svog integriteta i ličnosti, te prevazilaženja straha i nesigurnosti, izgradnje stave borbe protiv nasilja i opresije, i u krajnjem zbog otpora, ljubavi prema sebi i sopstvenom životu.

Ovo je prva, od dvije planirane radionice, koje će se realizovati u naredna dva mjeseca. Prva se organizuje s fokusom na ciljnu grupu koja su djevojčice, djevojke i žene s invaliditetom koje žive u ruralnim i manje razvijenim krajevima Crne Gore i koje su manje uključene u zajednicu.
 

Zainteresovane kandidatkinje se mogu prijaviti najkasnije do 14. marta 2025, dostavljanjem prijave na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za Radionicu ili putem linka https://forms.gle/efkMgg5zpYprekAX8 . 

Aktivnost se realizuje u okviru Projekta ŽenE i Djevojčice s iNvaliditEtom – Žedne (Smo) zaštIte! koji sprovodimo u saradnji sa SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, a uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom završena je 5. marta, nakon što je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga prethodno odbilo da je obustavi i Nacrt zakona povuće iz procedure, uprkos činjenici da se ovakav Nacrt ne može popraviti.

Njegova jedina svrha je da se poslodavcima drastično umanji dosadašnji obim subvencija, što će imati nesrazmjeran negativni uticaj na osobe s invaliditetom.

Mi, dolje potpisani, ne odustajemo od zahtjeva da Ministarstvo povuče ovaj i ovakav Nacrt zakona i da ponovo formira Radnu grupu za izradu novog Zakona, te da uporedo uradi sve neophodne analize i prikupi valjane i precizne podatke koji bi se koristili kao osnova u izradi Zakona. Ne postoji opravdan razlog, niti javni interes da se žuri s izmjenama i dopunama zakona, odnosno s usvajanjem istih imajući u vidu da je ovaj akt, po Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG), planiran za usvajanje u IV kvartalu 2025.

U PPCG, u dijelu Pravne tekovine, ne navodi se usklađivanje ni sa jednom direktivom EU, ali se navodi Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom, a da pritom ovakvim nacrtom Ministarstvo istu krši, i to kroz više članova, od opštih obaveza, nediskriminacije i jednakosti, žena s invaliditetom, podizanje svijesti o pitanjima invaliditeta, samostalnog života i uključenosti u zajednicu, do prava na rad i zapošljavanje.

Pritom, Javna rasprava je sprovedena na potpuno nepristupačan način, nije uključivala informacije u pristupačnim formatima: elektronski čitljivoj formi, Brajevom pismu, uvećanom formatu, prevodu na znakovni jezik, lako razumljivi jezik i druge alternativne načine.

Nedopustivo je da je Ministarstvo, u definisanju izmjena i dopuna, problematizovalo povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom (što doslovce piše u Obrazloženju) kad je cilj Zakona „stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti“.

Pitamo se kakvi su to uslovi stvoreni za zapošljavanje osoba s invaliditetom ako je u decembru 2024. bilo zaposleno svega 4550, dok je preko 8600 hiljada bilo na evidenciji nezaposlenih? Ili je to država nama odredila da je to „dovoljno povećanje“ uprkos tome što je 2007. postavila cilj da će biti 7.300 osoba s invaliditetom za koje će se koristiti subvencije?

Zašto se Ministarstvu žuri da Javnu raspravu sprovede za 20 dana kada važeća uredba propisuje taj rok između 20 do 40 dana? Na osnovu čega je odlučilo da je 20 dana dovoljno za ovakvo zakonsko rješenje i u čijem je interesu da se organizuje samo jedan okrugli sto u centralnoj regiji, dok nijesu organizovani okrugli stolovi u južnoj i sjevernoj regiji?

U Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. se navodi: Jedan od najvećih izazova tržišta rada je nedovoljna uključenost osjetljivih grupa, a posebno žena, mladih, korisnika prava materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, osoba sa invaliditetom i drugih ranjivih kategorija. Pitamo se da li je ovo način da se prevaziđe pomenuti izazov?

Stvarnost je, a ne mit da Ministarstvo nije uradilo nijednu valjanu analizu, te da postojeće nije koristilo u izradi Nacrta zakona, zaboravljajući pritom da je postojala i verzija Nacrta zakona u 2021. Ogromna je istina i to da je Ministarstvo nezakonito formiralo novu Radnu grupu za izradu ovog Nacrta iako prethodna, formirana 2015, nije završila svoj rad jer joj to nadležno ministarstvo nije omogućilo.

Jasno je da je stvarnost, a ne mit da nadležno ministarstvo namjerava ograniči i umanji obim prava garantovanih do sada. Stvarnost je, a ne mit i to da se ograničavanjem i umanjivanjem prava poslodavaca ograničavaju i umanjuju prava i osobama s invaliditetom.

Nažalost, stvarnost bi bila i to da bi stupanjem na snagu ovakvog zakona osobe s invaliditetom ostajale bez posla i bile bi im umanjivane zarade. Mit je, izgleda, to da će nas zaštititi država.

Istina je i to da su na nivou Evropske unije regulative u ovoj oblasti različite za svaku država, i država je u domenu svoje radne i socijalne politike nezavisna da uređuje odnose na svojoj teritoriji, uz poštovanje osnovnih ljudskih prava i međunarodnih konvencija, a stvarnost je ta da je Ministarstvo prekršilo nekoliko konvencija. Stvarnost je i to da nijedna direktiva EU ne ograničava, ni direktno, ni indirektno - kroz nivo podrške ili izostana podrške poslodavcima - iznos zarada osobama s invaliditetom do iznosa 50% prosječne bruto zarade, a mit je da se to usvajanjem ovakvog teksta ne bi desilo u praksi.

Istina je da je država dužna da osigura puno i progresivno ostvarivanje prava na rad, uz zabranu retrogresivnih mjera i teret dokazivanja da su takve mjere uvedene tek nakon najpažljivijeg razmatranja svih alternativa, da su propisno opravdane, pozivajući se na ukupnost prava predviđenih Konvencijom, u kontekstu punog korišćenja maksimalno raspoloživih resursa države ugovornice, i da nemaju nesrazmjeran uticaj na osobe s invaliditetom, a surova stvarnost da je Ministarstvo uradilo potpuno suprotno.

Stvarnost je i to da su predložene izmjene u suprotosti s Ustavom Crne Gore koji zabranjuje povratno dejstvo i jemči posebnu zaštitu osoba s invaliditetom, dok je istina da nam Ministarstvo gazi dostojanstvo i pokušava ugroziti egzistenciju.

Prevelika je i grozna stvarnost, a nikako mit, i to da je kampanjom u kojoj su osobe s invaliditetom targetirane kao štetočine, nedostojne visokih zarada i one koje su teret i trošak za državu nanesena nesaglediva i teško popravljiva šteta.

Na kraju, stvarnost je i to da je u suprotnosti s tekovinama EU da država kreira sistem kroz koji će ostvarivati finansijsku dobit na račun nezapošljavanja osoba s invaliditetom, jer je u proteklih skoro 17 godina naša država u finansijskom plusu više desetina miliona evra, upravo kroz naplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Pitamo se koju nam stvarnu istinu nudi Ministarstvo?

Potpisnici:

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore;

Savez slijepih Crne Gore;

Savez udruženja paraplegičara Crne Gore;

Savez gluvih i nagluvih Crne Gore;

NVO Mozaik, Nikšić;

Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje;

Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditeton „Nova žena“

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Pljevlja;

Nova šansa u Novom;

NVO Brain; 

Paraolimpijski komitet Crne Gore.