utorak, 18 jun 2024 13:49

Ombudsman: Nosioci pravosudnih funkcija da govor mržnje procesuiraju kroz Zakon o zabrani diskriminacije

Written by

Na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, čije obilježavanje su ustanovile Ujedinjene nacije kao potrebu da se globalnim aktivnostima pokuša suzbiti njegov negativan uticaj, i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore skrenula je pažnju na zabrinjavajuće prisustvo negativnog narativa u javnom prostoru Crne Gore.

Godinama unazad najčešće reakcije Zaštitnika odnose se upravo na osude neprimjerenih i nezakonitih formi izražavanja koje podstiču mržnju, netoleranciju i podjele u našem društvu, koje se nažalost već duži period suočava sa polarizacijom po više drustveno političkih osnova. U takvoj atmosferi, izuzetno je važno očuvati i stvarati zdravo tkivo demokratskog i integracionog potencijala i energije koja nam je potrebna da kao država i društvo napredujemo na evropskom i evroatlantskom putu, navodi se u saopštenju institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Stoga i danas pozivaju najširu javnost da slobodu izražavanja, kao temeljnu vrijednost svakog demokratskog društva, praktikuje i ispoljava na civilizovan način, koji njeguje kulturu dijaloga i poštovanja onih sa kojima ne dijelimo iste svjetonazore i mišljenja.

Podsjećamo da govor mržnje, kao oblik zloupotrebe slobode izražavanja, podriva osnovna ljudska prava i slobode kršenjem dostojanstva, časti i ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta onih koje su njegove žrtve, a u svojim ekstremnim formama podstiče i izaziva nasilje. Govor mržnje je postao sredstvo obračunavanja sa neistomišljenicima i već sada zauzeo ustaljeno mjesto u komunikaciji na društvenim mrežama i online prostoru, dodaje se u saopštenju.

Zaštitnik ohrabruje sve društvene aktere da kritikuju društvene događaje i aktuelizuju teme od javnog interesa i značaja, međutim, kako dodaju, takva kritika ne bi se trebala temeljiti na uvredama, ismijavanju, mizoginiji, seksizmu i drugim neprihvatljivim oblicima izražavanja.

Pokazalo se u praksi da slučajevi govora mržnje u kratkom roku uvijek pokrenu lavinu reakcija sa novim primjerima govora mržnje, diskriminacije i netolerancije, a nerijetko se i dobronamjerne reakcije i skretanja pažnje na ove negativne pojave koriste za razračunavanja neistomišljenika i neprincipijelna poređenja koja ne doprinose rješavanju problema. Ne možemo reći da se u Crnoj Gori ne sprovode aktivnosti brojnih subjekata s ciljem smanjenja negativnog uticaja ovog štetnog narativa i povećanja svijesti javnosti o ovom problemu, ali to i dalje ne donosi željene efekte, navodi se u saopštenju.

Pozivaju pojedince, a posebno one na javnim funkcijama, da svako svojim primjerom pokuša da napravi promjenu u reakcijama i raspravama na teme od društvenog značaja, jer je to od vitalnog značaja za unaprjeđenje ukupne atmosfere i jačanja nacionalne kohezije.

Zakonodavni okvir posljednjih godina ojačan je i usklađen sa međunaradnim standardima, a nadležne institucije ažurnije procesuiraju slučajeve govora mržnje, ali svakako da i u tom pravcu ima prostora za unaprjeđenje. Podsjećamo da je govor mržnje kao oblik diskriminacije definisan članom 9a Zakona o zabrani diskriminacije i to kao svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina. Istovremeno, govor mržnje je implicitno prepoznat i kroz Krivični zakonik Crne Gore i kroz Zakon o javnom redu i miru,saopštili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Zaštitnik poziva nosioce pravosudnih funkcija da govor mržnje, kao djelo iz domena prekršajno – pravne odgovornosti, procesuiraju kroz Zakon o zabrani diskriminacije, a ne skoro isključivo kroz Zakon o javnom redu i miru.

Procesuiranjem kroz Zakon o zabrani diskriminacije poslala bi se jasna poruka da govor mržnje predstavlja oblik diskriminacije, a ne samo djelo kojim se remeti javni red i mir. Na kraju, još jednom apelujemo na sve nosioce javnih funkcija, novinare i novinarke, aktiviste i aktivistkinje, akademske građane/ke, da svojim primjerom i istupima pošalju snažne poruke nulte tolerancije na govor mržnje i sve njegove pojavne oblike, čime bi i kroz kontranarativ kreirali okruženje koje odbacuje i ne pristaje na necivilizacijske pošasti, zaključuju u saopštenju.

 

Izvor: Dan

Pripremila: Dajana Vuković

Pročitano 92 put(a)

Back to top