Željko

Željko

Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Savez slijepih Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji na pružanju usluge videćeg pratioca/teljke za osobe sa oštećenjem vida u Podgorici

Kako je saopšteno iz PG biroa, na ovaj način Glavni grad će proširiti spektar usluga koje obezbjeđuje za građane/ke s invaliditetom, pored već razvijenih usluga asistencije, pomoći u kući, mobilnih timova, prevoza od vrata do vrata, čime se potvrđuje posvećenost obezbjeđivanju kvalitetnog života za sve stanovnike Podgorice.

“Ovaj servis namijenjen je osobama s oštećenjem vida koje žive i rade u Glavnom gradu, a koje će, kontaktiranjem Saveza slijepih Crne Gore, moći da dobiju uslugu videćeg pratioca/teljke, koji predstavlja podršku u samostalnom kretanju i obavljanju aktivnosti koje u svakodnevnom životu osoba s oštećenjem vida ne može obaviti bez podrške drugog lica ili bi ih obavljala znatno sporije i uz puno napora, a nekada i uz veće finansijske troškove, usljed prisutne fizičke i informacione nepristupačnosti”, saopštili su iz Glavnog grada.

Prilikom potpisivanja memoranduma, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, istakao je da je podrška Glavnog grada od ogromnog značaja za nastavak pružanja usluge Videći pratilac za osobe s oštećenjem vida i da daje veliki doprinos u kontinuiranom sprovođenju servisa podrške za osobe s invaliditetom. 

„Nadam se da će ovo biti samo početak jedne uspješne saradnje Glavnog grada i Saveza slijepih Crne Gore, a sve u cilju stvaranja što inkluzivnije lokalne zajednice”, kazao je on.

V.d. sekretarke Sekretarijata za socijalno staranje dr Ida Kolinović je istakla: „Nećemo se zaustaviti na ovim servisima. I u narednom periodu posvećeno ćemo raditi na analizi potreba za novim servisima i širenju mreže usluga za podršku samostalnom životu osoba s invaliditetom u zajednici“, istakla je ona.

Ovu Uslugu Glavni grad će finansirati sa 15.000€ iz svog budžeta, a kojom će biti pokriveni troškovi angažovanja dvoje videćih pratilaca do kraja januara 2025, a očekuje se da će oni pružati podršku za oko 20 osoba.


Izvor: Portal Analitika

Priredila: Anđela Miličić

Koliko je važna pristupačnost digitalnih proizvoda? Ova tema nema samo usko područje interesa posebno kada znamo da se 1,3 milijardi ljudi odnosno 16 odsto svjetske populacije suočava sa iskustvom invaliditeta. Ona se tiče svih nas.

Kako programeri dizajniraju pristupačne digitalne proizvode koji su prilagodljivi različitim potrebama svih nas tema je prvog ovogodišnjeg  Infinium Toksa (Infinum Talksa), koji će se održati 5. februara u 18.00 časova, u hotelu Kju (CUE) u Podgorici.

Infinum Toks biće prilika da, svoja lična iskustva, sa učesnicima podijeli Marina Vujačić koja je dugi niz godina prepoznata kao aktivistkinja za ljudska prava, posebno prava osoba s invaliditetom i žena.

Vujačić smatra da digitalna pristupačnost za osobe s invaliditetom u Crnoj Gori nije na adekvatnom nivou i da su potrebna velika unapređenja.

„Iskustva korisnika govore da su u Crnoj Gori, prilikom izrade i razvija sajtova, aplikacija, elektronskih usluga i slično, rijetki primjeri praćenja standarda E-pristupačnosti, pa u tom smislu se ne koriste ni svi mogući formati koji osiguravaju raznovrsne opcije i mogućnost izbora korisnika (audio format, uvećan format, kontrast, adekvatan prored, jednostavan jezik i dr.) a koji bi osigurali pristupačnost različitim korisnicima, odnosno uvažili raznovrsnost ljudskog roda“, navodi Vujačić.

Upravo su događaji poput Infinum Toks važan doprinos ka unapređenjima.

„Digitalna pristupačnost za osobe s invaliditetom bi se u današnje vrijeme mogla izjednačiti s opštom informisanošću, pristupom uslugama i dobrima, pravu na obrazovanje i razvoj, rad, sticanje kompetencija, razmjenu iskustava i brojna druga važna životna pitanja. I za početak, pozitivan efekat može imati i stavljanje ove teme u fokus dešavanja i na taj način promocije jednog od za sada zapostavljenih prava osoba s invaliditetom, jer nije riječ o nekakvom nedostižnom luksuzu ili nečemu što može da sačeka“, poručuje Vujačić.

O tome koliko je Infinum posvećen digitalnoj pristupačnosti govoriće tim liderka softverskog testiranja Stela Cvijanović koja je, kroz svoje petogodišnje iskustvo, razvijala brojne projekte sa fokusom na inkluzivnost i prilagođenost aplikacija.

Svoj osvrt o razvoju pristupačnosti mobilnih aplikacija i izazovima sa kojima se susreću u implementaciji programerskih i dizajnerskih rješenja sa učesnicima će podijeliti iOS inženjer Nikola Majcen.

Softverska testerka Tihana Brnardić pružiće uvid na ovu temu iz ugla testiranja web i mobilnih aplikacija. Ona će govoriti o značaju korisničke podrške te prostoru za dodatni razvoj.

Prijave za Infinum Toks su potpuno besplatne, i sve što je potrebno je da popunite formular na ovom linku.

Kompanija Infinum osnovana je 2005. i danas, kao jedna od najperspektivnijih tehnoloških kompanija, sarađuje sa vodećim globalnim brendovima kako bi pružila inovativna digitalna rješenja za različite industrije, uključujući finansije, zdravstvo i automobilsku industriju. Sa gotovo 400 stručnjaka, kompanija posluje iz osam kancelarija širom SAD i Evrope, uključujući i Crnu Goru.

Izvor: Portal CDM

Priredila: Anđela Miličić

U okviru aktivnosti Projekta U kontaktu (In Touch)  predstavnici UMHCG, programska asistentikinja Ksenija Janković i IT administrator Željko Miličić boravili su, u periodu od 16. do 18. januara tekuće godine, u Sarajevu.

U hotelu Hollywood na Ilidži naši predstavnici pristustvovali su partnerskom sastanku i Konferenciji: Perspektive i izazovi za inkluziju mladih sa invaliditetom, gdje je domaćin bila partnerska organizacija I.C. za osobe sa invaliditetom „Lotos“ iz Tuzle.

Konferencija je bila prilika da mlade osobe s invaliditetom diskutuju o ključnim temama koje se tiču izazova, prepreka i mogućnosti, kao i da razmijene životna iskustva i rezultate koji se postižu aktivizmom i prihvatanjem prilika koje će dovesti do pozitivnih promjena. Najprije su koordinator predstavili Projekat, ključne aktivnosti i dosadašnje rezultate. Nakon toga, svi partneri na Projektu, prezentovali su rad svojih organizacija, u daljem toku organizovane su dvije Panel diskusije.

Budući da osobe s invaliditetom nailaze na poteškoće u korišćenju dostupnih digitalnih alata i platformi, ovaj Projekat kao jedan od rezultata ima kreiranje mobilne aplikacije koja prikuplja informacije i predlaže usluge i aktivnosti koje će biti dostupni osobama s invaliditetom jednako kao i svima u njihovim područjima.

Projekat se realizuje u okviru ERASMUS + programa, podržanog od EU, a partneri na projektu, uz Informativni centrar za osobe sa invaliditetom (IC Lotos) su: Asocijacija ABiCi (Associazione ABiCi)NVO Bez barijera (alb. Pertej barrierave (BBA), engl. Beyond barriers), Aktivna zona (Active zone outdoor (AZO)), Srednja zemlja (Terra di mezzo (TDM)) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) izrazili su zadovoljstvo zbog početka rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i ukazali na potrebu proširenja djelokruga Odbora u odnosu na zadatke definisane u članu 4. Odluke o obrazovanju odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

CDT je, u pripremi davanja svog doprinosa predstojećoj reformi, analizirao uočene nedostatke u zakonodavnom okviru, i ocijenio da će u okviru reforme biti potrebno analizirati, i u manjoj ili većoj mjeri mijenjati i doraditi, makar 15 zakonskih tekstova, koji su povezani sa onim elementima koji čine kvalitetan izborni ambijent.

Cilj predloga je da se ova prilika iskoristi kako bi se adresirali svi uočeni problemi koji opterećuju izborne procese i utiču na njihov kredibilitet i legitimitet, i kako bi obuhvat reforme zadovoljio i ovaj epitet iz naziva Odbora i ona bila zaista sveobuhvatna.

Smatramo da je prilikom donošenja odluke napravljen propust kada je iz zadataka Odbora izostavljen rad na Zakonu o izboru Predsjednika Crne Gore, koji je jedan od ključnih izbornih zakona. Ovaj zakon je usvojen 2007, a 2023.  se prvi put primjenjivao za drugi krug izbora, pri čemu je uočena nedostatna regulacija drugog kruga, koji je tretiran kroz samo tri kratka člana zakona. Državna izborna komisija (DIK) je ove nejasnoće rješavala i kroz zaključke i uputstva stvarala pravnu praksu. Ova rješenja, u okviru predstojeće izborne reforme, treba da budu iskorišćena i inkorporirana u izborno zakonodavstvo, u cilju zaokruživanja pravnog okvira za drugi krug izbora.

Takođe, neophodno je da nova ili unaprijeđena rješenja u svim zakonima iz djelokruga Odbora budu praćena efikasnim i odvraćajućim sankcijama. Imajući u vidu lošu praksu u kojoj su ozbiljne povrede izbornih prava i pravila povezanih s izborima u prošlosti ostajala nekažnjena ili neadekvatno kažnjena, smatramo da propisivanje prekršajnih sankcija neće biti dovoljno, te da će za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva za promjene biti potrebno otvoriti i Krivični zakonik Crne Gore u dijelu krivičnih djela protiv izbornih prava.

U skladu s više puta ponovljenim međunarodnim preporukama, potrebno je značajno unaprijediti sistem zaštite izbornog prava, uključujući i ustavnosudsku zaštitu, zbog čega smatramo da će biti neophodno pripremiti  analizu potencijalnih promjena Zakona o Ustavnom sudu.

Ravnopravno medijsko predstavljanje je jedan od ključnih elemenata fer izbora, i odredbe koje to regulišu u Zakonu o izboru odbornika i poslanika zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Međutim, u kontekstu savremenih izazova, korišćenja novih medija i tehnologija i potrebe za zaštitom demokratskih procesa od negativnog uticaja dezinformacija, u ovom kontekstu je neophodno razmotriti i povezane izmjene u medijskim zakonima – Zakonu o medijima, Zakonu o elektronskim medijima (budućem Zakonu o audio-vizuelnim medijskim servisima) i Zakonu o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore.

Finansiranje političkih partija i izbornih kampanja je identifikovano od svih relevantnih aktera kao jedan od najproblematičnijih aspekata izbornog procesa. Nadzor nad ovom oblasti je u nadležnosti Agencije za sprečavanje korupcije, a Odlukom o osnivanju Odbora predviđeno je jačanje njenih kapaciteta, profesionalizma i transparentnosti. Smatramo da ovo nije moguće uraditi bez unapređenja odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, a moguće je da će biti potrebne i intervencije u Zakonu o Državnoj revizorskoj instituciji u dijelu revizije političkih subjekata, kao i računovodstvenih zakona u dijelu finansijskog poslovanja partija.

Konačno, u cilju unapređenja lokalne demokratije, koju ne garantuju samo uslovi za lokalne i izbore već i izbori mjesnih zajednica, smatramo da je poželjno da se razmotre i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će u naredne dvije godine realizovati projekat Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je! sa ključnim ciljem da se reforma svih segmenata izbornog procesa - nakon više neuspješnih pokušaja koji traju gotovo deceniju - konačno realizuje, i da se njome napravi korak naprijed, prema demokratskom izbornom procesu, u skladu sa međunarodnim preporukama i standardima. 

Projekat realizujemo uz podršku Evropske unije (EU), posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori

Apelujemo na novoformirani Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu (Odbor) da što prije počne sa posvećenim i efikasnim radom, koji treba da dovede do značajnih poboljšanja svih zakona koje se tiču izbornih procesa. Poslanice i poslanici imaju veliku priliku da konačno prekinu sa praksama stavljanja političkog interesa ispred interesa demokratske zajednice, i da kroz otvoren i pošten dijalog urade ono za šta prethodni sazivi Skupštine, u posljednjih desetak godina, nijesu imali političke volje. 

Vjerujemo da je konačno došlo vrijeme da se ostvari depolitizacija i profesionalizacija izborne administracije, kvalitetnije zaštiti izborno pravo i poveća transparentnost i tačnost biračkog spiska, kao i ažurnost registara iz kojih se on izvodi. Zatim, treba značajno unaprijediti kontrolu nad finansiranjem izbornih kampanja, sankcionisati zloupotreba javnih resursa i poboljšati normativne propise koji se tiču izborne tišine. Nesumnjiva potreba je da građani/ke konačno dobiju priliku da glasaju na otvorenim listama i mogućnost individualnih kandidatura, da se ostvare bolje garancije afirmativne akcije za manjinske zajednice i žene, da se ostvari puna pristupačnost izbornog procesa osobama s invaliditetom i riješe mnoga druga pitanja koja opterećuju proces poput medijskog izvještavanja o izborima uz punu zaštitu medijskih sloboda. 

Podržaćemo rad Odbora i, u saradnji sa stručnjacima iz različitih oblasti, pripremiti niz analiza koje će sadržati predloge i preporuke za poboljšanje izbornih zakona. Između ostalog, to uključuje analize o izbornoj administraciji, zaštiti biračkog prava, učešću osoba s invaliditetom u izborima, nedozvoljenim stranim uticajima na izbore i drugo. Realizovaćemo i treninge koji će se fokusirati na pravne propise, pravila i postupke izbornog procesa s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom, ali i na sve ostale ranjive kategorije društva, poput Roma i Egipćana. Dalje, želimo da doprinesemo dijalogu o izbornoj reformi i zato ćemo organizovati nekoliko događaja sa poslanicima/cama, građanima/kama i medijima i emitovaćemo podkaste u okviru kojih ćemo razgovarati o detaljima izborne reforme. Takođe, organizovaćemo konferenciju na temu izborne reforme u okviru koje ćemo imati priliku da čujemo mišljenja svih zainteresovanih strana uključujući predstavnike međunarodne zajednice. 

Naša prva aktivnost, nakon početka rada Odbora, biće inicijativa za proširenje njegove nadležnosti, jer se u toku pripreme odluke o njegovom obrazovanju napravio previd pa se u djelokrugu rada nije našao Zakon o izboru predsjednika Crne Gore, niti set medijskih zakona čiji se djelovi, i te kako, tiču izbornih procesa. Nedostaje i neophodna analiza Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o Ustavnom sudu i još nekih zakonskih tekstova koji su veoma važni za regulisanje izbornog procesa. 

Novi pregovarački okvir za Albaniju i Sjevernu Makedoniju predviđa snažniji fokus na temeljne reforme, a tu je i funkcionisanje demokratskih institucija. U tom dijelu posebna pažnja je posvećena integritetu izbora, njihovom finansiranju, medijskom izvještavanju o njima i dezinformacijama u izbornim procesima. Ovo su koraci koje je Crna Gora preskočila, a na koje će se prije ili kasnije morati vratiti u cilju ispunjavanja političkih kriterijuma EU. Zato smatramo da je izborna reforma i rad Odbora idealna prilika da se usvoji i ovaj važan evropski standard. 

Takođe, nadamo se da će Odbor u svom radu ostvariti punu transparentnost i otvorenost te da će nakon brzog izbora pridruženih članova iz reda nevladinih organizacija i akademske zajednice, koji će stalno učestvovati u njegovom radu bez prava glasa, naći prostor i za sve stručnjake/inje za pojedine specifične djelove svih zakona kojima se uređuju određeni djelovi izbornih procesa.   

Svojim aktivnostima na projektu želimo još jednom pokazati da je civilno društvo konstruktivan i aktivan partner u reformskim procesima i da nema gotovo niti jednog segmenta izbornog procesa za koji nemamo konkretne predloge za poboljšanje. 

Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT 

Marko Pejović, programski direktor UZOR 

Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG

Student Ranko Magovčević ponovio je da mu je iz Studentske službe Fakulteta političkih nauka (FPN) Univerziteta Crne Gore (UCG) rečeno da se obrati Udruženju mladih sa hendikepom (UMHCG) za dobijanje asistenta u nastavi, iako sa te visokoškolske ustanove tvrde da mu to niko nije rekao.

„Kazali su mi da se obratim UMHCG. Iz Studentske službe su mi to rekli“, kaže Magovčević.

Ispričao je da je nakon toga pozvao UMHCG, što potvrđuje Anđela Miličić iz te nevladine organizacije. Miličić je odgovorila da nije obaveza UMHCG da studentima obezbjeđuje tu vrstu usluge, već da to treba da radi država.

Brucoš Magovčević je odlučio da pauzira godinu zato što mu niko nije obezbijedio asistenta u nastavi.

FPN, nakon što smo objavili priču sa studentom Magovčevićem, nije odgovorio odmah na upućena pitanja, kada smo pripremali priču o ovom slučaju, ali jeste nekoliko dana nakon objavljenog teksta.

„Povodom navoda u medijima u kojima se saopštava da je Fakultet upućivao studenta na traženje rješenja preko neke nevladine organizacije, sa sigurnošću možemo reći da su netačni“, saopštili su oni tada.

Magovčević je osoba s oštećenjem vida i kazao je da mu je potreban asistent da bi mogao da prati nastavu. Iz Ministarstva prosvjete su nam kazali da je za ovaj slučaj nadležan fakultet. UMHCG negoduje što se nadležni ponašaju kao da se prvi put susrijeću sa ovakvim slučajevima i podsjećaju da su Ministarstvu prosvjete i ranije u više navrata slali inicijative da se obezbijedi asistent u nastavi u visokom obrazovanju, ali da se to pitanje i dalje ne rješava. Sugerisali su da se uredi po modelu koji se primjenjuje na ostalim nivoima obrazovanja, u vrtićima, osnovnim i srednjim školama.

Fakultet je morao da pruži podršku Magovčeviću. Nećemo riješiti pitanje ako se odgovornost prebacuje sa jednih na druge. Stalno se to radi, a ne rješava se problem“, rekla je Miličić.

Student Magovčević kaže da je pozvao Studentsku službu i obavijestio ih je da će da pauzira godinu na studijama. Nakon što su s Fakulteta saopštili da nije predao zvanični zahtjev da mu je potreban asistent, Magovčević odgovara da mu niko nije rekao da može to da uradi i ponovio da su ga uputili na UMHCG.

Miličić kaže da ne smijemo da dolazimo u situaciju da studenti prekidaju studije zato što im obrazovne ustanove ne obezbjeđuju uslove kako bi se na kraju ispoštovala njihova prava. Podsjeća na obavezu države da regulative usklađuje s međunarodnom. Miličić ističe da kroz Zakon o visokom obrazovanju treba da se reguliše pitanje asistenta u nastavi na fakultetu. Kaže da mora sve da se usaglasi s Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.

„Mora da postoji individualan pristup u radu. Dvije osobe mogu da imaju istu vrstu invaliditeta, ali da im je potrebna druga vrsta podrške“, rekla je ona.

S FPN-a su saopštili ,,da kada je u pitanju ostvarivanje prava na personalnu asistenciju, ovo pravo je uređeno Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti“. Miličić kaže da FPN ,,miješa pojam asistenta u nastavi i personalnog asistenta“.

„Personalna asistencija se pruža za OSI za zadovoljavanje ličnih, kućnih i socijalnih potreba. U nastavi je druga vrsta podrške. Riječ je o tehničkoj podršci za obavljanje određenih zadataka tokom studija. Ne možemo da miješamo ,,babe i žabe“,rekla je ona.

Kaže da je FPN djelimično prilagođen osobama s invaliditetom i podsjeća da je zakonska obaveza svih javnih ustanova bila da se prilagode od 2008.

S FPN-a su kazali da su u zgradi koju dijele s Pravnim fakultetom na prizemlju, prvom i drugom spratu postavljene taktilne table s mapom fakulteta, ispred amfiteatara nalaze se taktilne table s oznakom amfiteatra, na podnim površinama Fakulteta su pokazivači pravca i prilagođeni liftovi, a u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore (SSCG) u proceduri su nabavke natpisa na Brajevom pismu za sve kancelarije, amfiteatri i zajedničke prostorije imaju natpise na Brajevom pismu. Dodali su da je predviđeno obezbjeđivanje softvera za transformisanje/reprodukovanje vizuelnog teksta u audio verziju.

„Rezultat svega je podatak da nikad do sada nijesmo imali nijedan prigovor na rad upućen od studenata“, rekli su oni.

Kazali su, pored ostalog, i da izražavaju žaljenje što je ovo pitanje dobilo medijski epilog s negativnim konotacijama po FPN UCG, a da prethodno nijesu dobili nijedan zvaničan zahtjev za rješavanje ili prevazilaženje problema s kojim se student susreo u toku studija.

„Preuzimamo obavezu da kontaktiramo sa studentom Magovčevićem i u okviru zakonskih mogućnosti uložimo napor koji će, vjerujemo, rezultirati obezbjeđivanjem najboljih uslova za rad i dalje studiranje, na zadovoljstvo svih“, rekli su oni.

Izvor: Portal Pobjeda

Pripremio: Ivan Čović

četvrtak, 11 januar 2024 10:48

Upisuju stručne škole, ne i gimnazije

Osobe s invaliditetom sve do visokog obrazovanja prolaze Komisiju za usmjeravanje u obrazovni proces koja odlučuje o vrsti obrazovanja redovna škola, specijalno odjeljenje u redovnoj školi ili resursni centar, što je problematično i diskriminatorno“, rekla je Pobjedi Anđela Miličić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

A trebalo bi da bude drugačije, što je konstatovao i Komitet UN o pravima osoba sa invaliditetom u svojim zaključnim razmatranjima o Inicijalnom izvještaju Crne Gore, gdje izražava zabrinutost zbog ovakvog načina procjene u cilju upisa djece s invaliditetom u školu“, rekla je ona.

Nepristupačan nastavni materijal

Negoduje što se samo na taj način postupa s djecom s invaliditetom za koje škole nijesu spremne, kao što bi trebalo da budu spremne za svako dijete, već se procjenjuju sposobnosti i mogućnosti djece.

„Pritom, to budu najčešće stručne škole za koje je procijenjeno da su najbolje rješenje za sticanje daljeg obrazovanja za djecu s invaliditetom, ali na primjer ne i gimnazije“, rekla je Miličić. Kaže da je njihova ranija analiza pokazala da se djeca s invaliditetom najčešće usmjeravaju u trogodišnje srednje stručne škole, da ih u gimnaziji i nema, ,,što opet pokazuje kakav je odnos društva prema djeci s invaliditetom i da oni „ne mogu završiti“ tu školu. Dodaje da, s druge strane, pristupačnost škola i nastavnih materijala i sredstava još nije ni približno na zadovoljavajućem nivou.

Smatra da je potrebno obučiti nastavno osoblje, ali i upravu škole o adekvatnom pristupu djeci s invaliditetom, te da je potreban individualizovan pristup učenicima s invaliditetom.

„Mislim da se nekada previše generalizuju neke stvari i ne pristupamo ovoj problematici na pravi način, zbog čega imamo u školama segregaciju i izopštavanje osoba s invaliditetom. Ne bavimo se dovoljno osobeno učenikom, njegovim mogućnostima, potencijalima, adekvatnom tehničkom i stručnom podrškom, posljedicama izostanka iste. U krajnjem učenik se prilagođava školi, a ne škola njemu, što je sasvim suprotno svrsi inkluzije rekla je“, Miličić. Kaže da u osnovnim i srednjim školama nema dovoljno asistenata u nastavi.

„Djeca često nijesu svjesna da su diskriminisana i misle da je „problem u njima“, nijesu u tom periodu osnažena, a takođe i zbog nedostatka podrške od sistema porodici, ni roditelji nijesu u mogućnosti da im pruže, a ni da traže adekvatnu stručnu, pedagošku ili tehnološku podršku,“ rekla je ona.

Zbog manjkavosti prekidaju studije

Dodaje da se godinama unazad dešava da studenti s invaliditetom napuštaju ili prekidaju školovanje zbog neobezbjeđivanja adekvatnih uslova za sticanje obrazovanja, odnosno što nemaju asistenciju u nastavi na nivou visokog obrazovanja. Nepristupačna je literatura za osobe s  oštećenjem vida ili nije obezbijeđena usluga gestovnog tumača za osobe s oštećenjem sluha. Miličić kaže da se ova problematika ne rješava već godinama unazad, zbog čega su studenti primorani da napuste školovanje ili da se sami snalaze.

„Ovo ne bi smjelo da se dešava, jer međunarodna zakonska regulativa garantuje potpuno drugačiji položaj OSI u ovoj oblasti, tako da inkluzija u Crnoj Gori funkcioniše samo na papiru“, rekla je ona. Ističe da je praksa pokazala da studenti zbog izostanka podrške od sistema studiraju duži niz godina, što dovodi do njihove demotivacije, neiskorišćavanja njihovog potencijala, trošenja vremena i kapaciteta.

„U prilog tome, imamo i situaciju da se i zahtjevi tržišta u posljednje vrijeme brzo mijenjaju, tako da često završen fakultet i ne odgovara potrebama tržišta rada. Pritom, OSI se još suočavaju sa tim da upisuju fakultet koji moraju, a ne onaj koji žele upravo zbog već istaknutog, i u krajnjem, nemaju širok izbor prilikom upisa različitih studijskih programa, jer se i dalje nažalost radi samo o izuzecima ukoliko student upiše na primjer Arhitektonski, Građevinski ili Elektrotehnički fakultet“, rekla je ona. Navedenom doprinosi, kako kaže, i to što je u Crnoj Gori i dalje preko 70 odsto fakulteta nepristupačno studentima s invaliditetom.

Poslodavci imaju predrasude

Miličić kaže da poslodavci i dalje imaju predrasude prema osobama s invaliditetom, smatrajući da ne mogu doprinijeti boljem poslovanju preduzeća/firme, pa u dovoljnoj mjeri ne ulažu ni u njihova znanja i ne podstiču ih da se duže vremena zadrže na na nekoj poziciji, a još manje im ne pružaju mogućnost napredovanja. Tako da se većina osoba isključivo zapošljava projektno po par mjeseci, što je loše, kako zbog mogućnosti usvajanja daljih znanja, odnosno proširivanja postojećih, tako i zbog zbog toga što se na taj način smanjuje mogućnost da OSI budu samostalne i u manjoj mjeri zavisne od članova porodice“, rekla je ona.

Izvor: Portal Pobjeda

Pripremio: Ivan Čović

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i ove godine nastaviće sa pružanjem besplatne pravne pomoći za osobe s invaliditetom i članice i članove njihovih porodica

Ova aktivnost podrazumijeva kontinuirano pružanje besplatnog pravnog informisanja, besplatnih pravnih savjeta i pravno zastupanje osoba s invaliditetom i članica i članova njihovih porodica.  

Cilj pružanja usluga besplatne pravne pomoći je da se osobe s invaliditetom podstaknu na aktivnije zalaganje za svoja prava, uključujući i informisanje o mehanizmima zaštite od diskriminacije i upotrebu pravnih sredstava i pravnih ljekova u slučaju povrede prava po bilo kom osnovu i/li diskriminacije po osnovu invalidnosti. 

Redovim pružanjem besplatne pravne pomoći (pružanjem pravnog obavještenja i davanjem pravnih savjeta, informacija) osobe s invaliditetom imaće priliku da se informišu i upoznaju s pravima iz raznih oblasti, a posebno u oblasti socijalne i dječje zaštite, rada i zapošljavanja, postupaka pred organima, uključujući i postupke pred sudom (upravni sporovi, građanske parnice, krivični postupci i sl). S druge strane, u cilju pravičnog suđenja i sudske zaštite osoba s invaliditetom, aktivnim pružanjem besplatne pravne pomoći (preduzimanjem procesnih radnji, posredstvom advokatskog tima UMHCGAdvokatske kancelarije Terzić - Živković) svakodnevno će se pružati podrška u zaštiti od diskriminacije osoba s invaliditetom, članica i članova njihovih porodica, uključujući žena i djece s invaliditetom. 

Besplatna pravna pomoć pruža se svakog radnog dana (ponedeljak – petak) u terminu od 8.30 do 16.00 časova. Pravni savjeti mogu se tražiti lično, u prostorijama UMHCG, putem fiksnog i mobilnog telefona: 020/265-650, 069/385-981, 067/801-761, mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.,Fejsbuk stranice, Instagram naloga, putem čata na portaluDisabilityInfo.me, čata naplatformi Vršnjačkapodrška.me (po sopstvenom izboru zainteresovanih).  

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Škola antidiskriminacije, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) sprovodi projekat Samo minut – Sačekaj ti!

Fokus projekta je na unaprjeđenju usluga, komunikacija i (dobijanja) informacija (u pristupačnim formatima) u oblasti javnog gradskog saobraćaja za osobe s invaliditetom, povećanju edukovanosti i informisanosti pružalaca usluga u oblasti javnog drumskog saobraćaja, zaposlenih u državnim i lokalnim organima, osoba s invaliditetom i šire javnosti radi postizanja ravnopravnijeg učestvovanja od strane svih učesnika u saobraćaju. 

Aktivnosti projekta usmjerene su na mlade sa i bez invaliditeta, učenike/ce srednjih škola u Crnoj Gori, posebno one koji treba tek da budu aktivni u saobraćaju, ali i one koji su pasivni učesnici. Takođe, usmjerene su i na nadležne institucije i subjekte u oblasti pružanja usluga u javnom saobraćaju, kao i građane lokalnih zajednica u kojima borave i žive osobe s invaliditetom, sveukupnu zainteresovanu javnost, medije, kao i na ostale građane.

Projekat Samo minut – Sačekaj ti! se realizuje u okviru Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija – oblast zaštita lica sa invaliditetom u saobraćaju za 2023, raspisanog od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva (ranijeg Ministarstva kapitalnih investicija).

Realizacija projekta će trajati sedam mjeseci, počev od 28. decembra 2023.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) će učestvovati na Finalnoj konferenciji, koja se realizuje u okviru projekta Inkluzivno visoko obrazovanje na Zapadnom Balkanu – IDEA (Inclusive tertiary EDucation in the West BalkanS – IDEA). Naime, UMHCG je jedan od partnera na ovom projektu, čiji je nosilac Univerzitet POLIS iz Tirane (POLIS University), a partneri su univerziteti i nevladine organizacije iz Albanije, Grčke, Češke, Irske, Kosova i iz Crne Gore.

Konferencija će se održati 18. i 19. decembra 2023. na Univerzitetu Polis u Tirani.

Cilj Konferencije je predstavljanje rezultata koji su postignuti u svakoj od zemalja obuhvaćenih projektom i razmijena iskustva, kako bi u budućnosti mogli pružati adekvatnu podršku i motivisati što veći broj mladih s invaliditetom da nastave školovanje. 

Ispred UMHCG Konferenciji će prisustvovati Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije i Aleksandra Pavićević, koordinatorka Servisa za zapošljavanje.

Ovo je samo jedna od aktivnosti projekta IDEA, koji je finansijski podržan od strane Evropske komisije kroz Erasmus+ program.


Pripremila: Anđela Miličić

Strana 6 od 87

Back to top