Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje projekat Škola antidiskriminacije, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Projektom se želi doprinijeti podizanju nivoa znanja o pravima osoba s invaliditetom (OSI) i smanjenju stepena diskriminacije OSI na teritoriji Crne Gore.

Projekat teži povećati stepen informisanosti i znanja osoba s invaliditetom  i članova njihovih porodica o mehanizmima zaštite od diskriminacije OSI, motivisati OSI za pokretanje postupaka za zaštitu od diskriminacije, kao i povećati informisanost djece (adolescenata) s invaliditetom o ljudskim pravima OSI i korišćenju adekvatne terminologije u oblasti ljudskih prava OSI.

Projekat uključuje: organizovanje Treninga o upravnom postupku za OSI i članove porodice/poznanike OSI, pružanje Besplatne pravne pomoći za OSI, organizovanje Škole dječjih prava, kao i kontinuirano sprovođenje medijske kampanje.

Projektom će biti obuhvaćene osobe s invaliditetom, žene s invaliditetom (ŽsI), djeca/adolescenti s invaliditetom (DsI), kao i članovi porodice OSI.

Aktivnosti projekta realizuju se u okviru Konkursa za NVO u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u 2023. Realizacija projekta traje deset mjeseci počev od 19. decembra 2023, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 24.000,00€.

Podgoričanka Cvijeta Jovanović već osam godina ima pravo na parking mjesto kao majka dvoje djece s invaliditetom, ali isto toliko vremena se bori i s nesavjesnim sugrađanima koji se nepropisno parkiraju na mjesto koje je jasno obilježeno kao rezervisano. Ona u izjavi za Dan kaže da u dijelu grada Preko Morače ispred svoje zgrade ima parking mjesto koje je obilježeno horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, jasno je istaknuto da je to rezervisano za automobil sa jasno zadatim brojem tablica, ali postoje građani koji i pored toga uzurpiraju prostor koji je nekom s razlogom dodijeljen.

„Od kada sam dobila parking mjesto prije osam godina imam problem, koji se intenzivirao u poslednjih mjesec. Moja ćerka ima oboljenje zbog kojeg ne može da hoda previše, ali ni da doživljava stres. I tako se dešava kada je negdje vozim i vratim se kući, na parking mjestu koje je jasno obilježeno i dato nama na raspolaganje bude parkirano vozilo, i to ne sa četiri žmigavca, već očito je neko tu se parkirao i vrlo često otišao da kafeniše. Ljudi ili nemaju oči, ili su bezobrazni, ili nekulturni. Zaista često se desi i da se izvinjavaju, ali ja od toga nemam ništa, samo mi skoči pritisak.“ navodi Jovanović.

Problem ide toliko daleko da nekada umjesto izvinjenja stižu i provokacije, ali i prijetnje.

„Provociraju me, pitaju me jesam li osoba s invaliditetom. Jednom se desilo da se jedan mladić zaletio put mene, znači hoće da me biju. Išla sam po kafana da tražim ljude i tražim da sklone auto, zovem Komunalnu, ali prošle nedjelje sam četiri puta zvala Komunalnu i nijednom nijesu došli. Ne znam šta da uradim, da li da zagradim ulicu? Zvala sam pauka prije nekoliko dana šest puta, ali su me ignorisali. Valjda shvataju da je problem kad vide da ih neko zove neprestano. Ne zovem ja zato što nemam drugog posla, ali meni je veliki problem kada moram da se parkiram daleko od stana. Moja kćerka ne može onda da hoda previše, a ima devet godina i jako je naporno da je nosim, a plus sam operisana i ne smijem da je nosim. Takođe, dijete se uznemiri kada vidi da nemamo parking jer je shvatila da to meni predstavlja stres“, kaže Jovanović, dodajući da bi nadležne institucije trebalo da budu strože u kažnjavanju one koji se nepropisno parkiraju na mjesta rezervisana za osobe s invaliditetom (OSI) i smatra da bi strože sankcije nesavjesne naučile pameti.

Jovanović ističe da bi voljela da se svijest građana probudi i da shvate da parking mjesta za OSI ne postoje uzalud.

Iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada Podgorica u izjavi za Dan kažu da im se Cvijeta Jovanović u dva navrata obratila da uklone vozila koja su zauzela parking mjesto rezervisano za OSI, tj. rezervisano za njeno vozilo.

„Inspektori su se na lice mjesta uputili odmah po dobijanju prijave od dežurne službe Uprave za inspekcijske poslove (bivša Komunalna inspekcija). Oba puta je gospođa, nakon samo nekoliko minuta, iste prijave opozvala s objašnjenjem da se vozilo koje je zauzelo njeno parking mjesto pomjerilo. Samim tim inspektori Uprave za inspekcijske poslove (bivša Komunalna inspekcija) nisu ni imali priliku da reaguju po pomenutoj prijavi. Napomenućemo da su inspektori Uprave za inspekcijske poslove na terenu svakodnevno i da djeluju preventivno, u skladu sa svojim kapacitetima, po pitanju nepropisno parkiranih vozila. Takođe, netačne su tvrdnje da „pauk ne izlazi da ukloni nepropisno parkirana vozila na mjestima rezervisanim za OSI. Uprava za Inspekcijske poslove je parking mjesta rezervisana za OSI odavno prepoznala kao prioritetna za postupanje i po dobijanju prijave, a u skladu sa svojim kapacitetima, uvijek reaguje, uklanja vozila i novčano sankcioniše vozače koji uzurpiraju parking mjesta za OSI“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić za Dan kaže da problem nepropisnog parkiranja ne otežava samo život i funkcionisanje osobama s invaliditetom i njihovim porodicama, već mnogim drugim učesnicima u saobraćaju (roditelji s malom djecom, djeca, starije osobe, osobe koje se otežano kreću, trudnice, ljudi koji koriste bicikla, skuter, trotinete...).

Sebičnost i otuđenost građana prati nemar institucija

Vujačić podsjeća da kada su u pitanju parking mjesta, UMHCG je sprovodio monitoring i mapiranje obilježenih parking mjesta za OSI u više crnogorskih opština, uključujući i Glavni grad Podgoricu, i tom prilikom su utvrdili da se u velikoj mjeri ne poštuju propisani standardi prilikom njihovog obilježavanja, kao ni odluka o javnim parkiralištima, koja propisuje ukupan broj parking mjesta, uključujući i obilježenih za OSI.

„Nažalost, nerijetki su primjeri da, i kada postoje adekvatno obilježena parking mjesta i propisan broj njih, građani koji nemaju vozilo s oznakom pristupačnosti zloupotrebljavaju ova parking mjesta. Takve zloupotrebe dešavaju se svakodnevno, u neprihvatljivo velikom broju slučajeva, a nekada čak i kad postoji i tzv. vertikalna i horizontalna signalizacija, odnosno parking mjesto koje je, pored toga što je pristupačno, rezervisano za vozilo s konkretnim registarskim tablicama, što znači ono koje je namijenjeno konkretnom vlasniku vozila. Obilježena parking mjesta po pravilu se nalaze najbliže ulasku u neki objekat s opravdanim ciljem da se osobama s invaliditetom omogući lakše funkcionisanje i pristup drugim dobrima i uslugama. Vozači, od kojih nerijetko i oni sa službenim vozilima, a nekada upravo i službi nadležnih za regulisanje nepropisnog parkiranja, takva mjesta zloupotrebljavaju upravo iz tog razloga što su najbliža ulazu u neki objekat jer im je tako najlakše, čime pokazuju potpuno zanemarivanje osoba s invaliditetom i njihovih prava. Zbog svega navedenog, ne može se baš crnogorskom društvu pripisati ni senzibilitet, humanost i dobronamjernost, već nerijetko sebičnost i otuđenost od zajednice, koje prati i nemar institucija,“ kaže Vujačić.

Izvor: Dnevne novine Dan

Pripremio: Ivan Čović

Upravni odbor Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG), na sjednici u hotelu Voco, odlučio je da stonoteniser Filip Radović bude najuspješniji crnogorski paraolimpijac u 2023.

Radović je na Evropskom prvenstvu u Šefildu osvojio srebrnu medalju.

Trenutno je drugi igrač na Svjetskoj seniorskoj rang listi, u kategoriji S10, a ove godine na tri turnira, u Linjanu, Podgorici i Laškom, osvojio je  zlatne medalje.

Radović je u Šefildu osvojio četvrto pojedinačno evropsko odličje.

Ima srebrnu medalju iz Helsingborga, kao i bronzane medalje osvojene u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017.

S Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem osvojio je ekipnu bronzu iz Helsingborga, a nosilac je i do sada jedine paraolimpijske medalje za Crnu Goru, bronzane iz Tokija 2021.

Za najboljeg trenera proglašen je Vladimir Marić, koji je predvodio Radovića i Luku Bakića na Evropskom prvenstvu u Šefildu.

Najuspješniji mladi sportista, kao i prošle godine, je plivačica Iskra Dedivanović, koja je osvajala medalje na plivačkim mitinzima u Sarajevu, Podgorici i Zagrebu.

Na mitingu Svjetske serije u Linjanu popravila je lične rekorde na 50 i 100 metara prsno.

Najuspješnija ekipa je Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont, pobjednik Balkanske lige košarkaša u kolicima.

Podgorički košarkaši uspješnu sezonu kompletirali su četvrtim mjesto u  NLB ligi.

Specijalno priznanje za vrhunsko sportsko dostignuće biće uručeno šahisti Predragu Nikaču, osvajaču srebrne medalje na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida na Rodosu i zlatnog odličja za rezultat ostvaren na prvoj tabli Paraolimpijade u Beogradu.

Upravni odbor je odlučio da priznanje za izuzetan sportski rezultat u 2023. dodijeli atletičarki Maji Rajković i Milanu Đinoviću.

Rajković je jedini crnogorski sportista, u paraolimpijskom i redovnom programu, s normom za Paraolimpijske igre u Parizu.

Ona je debi na Paraolimpijskim igrama obezbijedila osvajanjem četvrtog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Parizu, u bacanju koplja u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice).

Rajković je u Parizu debitovala na Svjetskom prvenstvu, a u karijeri ima evropsku bronzu sa šampionata u Bidgošću 2021.

Strijelac Milan Đinović nagrađen je priznanjem za izuzetan sportski rezultat.

On je u godini na izmaku u klasi SH1, u discplini vazdušna puška R1, četiri puta potvrdio minimalnu kvalifikacionu normu za Paraolimpijske igre u Parizu.

Bio je srebrni na Gran priju u Novom Sadu, sedmoplasirani na Gran priju u Hanoveru i peti na Svjetskom kupu u Osijeku.

Na Evropskom prvenstvu u Roterdamu imao je 12. rezultat u kvalifikacijama, u konkurenciji 29 strijelaca, od kojih je osam izborilo u finale.

Posebno priznanje za dostignuća u sportskoj karijeri, Paraolimpijska zvijezda, Upravni odbor dodijelio je atletičarki Marijani Goranović.

Dvostruka evropska vicešampionka i učesnica Paraolimpijskih igara 2012. u Londonu, 2016. u Rio de Žaneiru i 2021. godine u Tokiju najavila je da prestaje sa aktivnim bavljenjem sportom.

Priznanja će biti uručena  i Ministarstvu sporta i mladih, Sekretarijatu za sport Glavnog grada i sponzorima.

Svečana ceremonija proglašenja najboljih biće održana u 21. decembra u 11 sati, u podgoričkom hotelu Ramada.

Izvor: Portal pokcg.org

Pripremio: Ivan Čović

U okviru inicijative Mladi Interreg volonteri (Interreg Volunteer Youth), pozivaju se mladi i motivisani ljudi između 18 i 30 godina da se prijave kao volonteri na period od dva do šest mjeseci i budu angažovani na programima i projektima prekogranične i teritorijalne saradnje (Interreg), koje sufinansira Evropska Unija (EU).

Interreg volonteri su mladi ljudi iz EU i zemalja regiona koji podržavaju i promovišu saradnju i solidarnost van granica sopstvenih država. Zajedno sa lokalnim partnerima, oni rade na projektima ili programima koji imaju za cilj da unaprijede rast i razvoj svakog regiona u EU i područja duž njenih granica.

Mladi Interreg volonteri je inicijativa Evropske komisije (EK) koja je nastala 2017. i zahvaljujući kojoj je do danas preko 850 mladih ljudi dobilo priliku da doživi nezaboravna iskustva i doprinese radu Interreg programa i projekata.

Za više informacija o načinu prijavljivanja, uslovima i pozicijama, posjetite internet stranicu Mladi Interreg volonteri (Interreg Volunteer Youth).

Izvor: Portal eu.me

Pripremio: Ivan Čović

Podgorica – I pored posvećenog rada zaposlenih, dobre organizacije i planova, rezultati institucije Zaštitnika ne bi mogli biti realizovani u ovoj mjeri da nije bilo saradnje sa brojnim subjektima, pojedincima, institucijama i organizacijama, na domaćem i međunarodnom planu. Tim povodom, na svečanom obilježavanju 20 godina od početka rada institucije uručene su povelje i zahvalnice onima koji su u dugom periodu ostvarili značajnu saradnju i podržali instituciju na putu razvoja:

Zaštitnik Siniša Bjeković uručio je povelje međunarodnim organizacijama:

-Predstavništvu UNICEF-a u CG

-Kancelariji UNHCR-a

-Programskoj kancelariji Savjeta Evrope

-Misiji OEBS-a

-Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori

-Save the Children

-AIRE CENTRU

Institucije kojima su dodijeljene povelje su:

- Skupština Crne Gore

 -Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava

- Policijska akademija

- Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu

Povelje za nevladine organizacije uručila je zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković:

 - Centar za prava djeteta

 - Savez slijepih crne gore 

 - Udruženje mladih sa hendikepom

-  Centar za građansko obrazovanje 

-  Građanska alijansa

-  Centar za demokratiju i ljudska prava

- Juventas 

- LGBT Forum Progres

- Akcija za ljudska prava

- Mladi Romi

- Kvir Montenegro (Queer MNE)

 Medijska kuća koja je u kontinuitetu pratila rad Zaštitnika:

- AGENCIJA MINA

Osim organizacija i institucija, sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda godinama su sarađivali i pojedinci, koji su se istakli na polju ljudskih prava:

Zaštitnik je uručio zahvalnice:

- Gospođi Anjet Lanting, savjetnici za ljudska prava u Sistemu UN-a u CG

- Prof. dr Nebojši Vučiniću, bivšem sudiji Evropskog suda za ljudska prava

- Gospođi Ljiljani Raičević, dugogodišnjoj aktivistkinji i direktorici Sigurne ženske kuće

-Profesorici Pravnog fakulteta i biVšoj Poverenici za zaštitu ravnopravnost Republike Srbije Neveni Petrušić – naknada će biti naknadno uručena.

- Posthumno priznanje za Milenka Vojičića, iz Udruženja mladih sa hendikepom CG, koje je primio njegov brat Mijodrag.

Iako je posao novinara da izvještavaju o procesima i slučajevima koji se tiču ljudskih prava i sloboda, neki su se duži niz godina u većoj mjeri interesovali za ovu oblast i pokazali proaktivan odnos u saradnji sa Zaštitnikom.

Zahvalnice za novinare i novinarke:

- Novinaru Dnevnih novina DAN Milanu Sekuloviću

- Novinarki Radija Crne Gore Neni Drašković

- Novinarki Pobjede Nadi Đurđevac

- Novinarki Televizije Vijesti Aleksandri Mudreši

- I novinarki Televizije Crne Gore Slavici Kruščić

Zahvalnica i prigodan poklon i za jedinu službenicu institucije koja je bila tu neprekidno svih 20 godina rada. Od prvog dana u službi građana, a i danas sa jednakim entuzijazmom, ljubavlju i posvećenošću: savjetnica Zaštitnika Jovana Đurović.

Izvor: Ombudsman

I sami znate zašto smo ovdje – dosta nam je diskriminacije i revoltirani smo odlukom Višeg suda. Želim da pohvalim rad Višeg tužilastva koje je dobro prikupilo dokaze i da ujedno izrazim oštar protest jer se nažalost to nije odrazilo dobro na konačnu odluku – kazala je Maja Raičević na konferenciji za novinare ispred Višeg suda, povodom jučerašnje presude te institucije Daliboru Nikoliću.

- Ukoliko Vlada Crne Gore ne razmotri zahtjeve koje smo upućivali organizovaćemo masovne građanske proteste i nećemo prestati dok se ovaj truli sistem ne reformiše i dok ova država ne preuzme odgovornost za zaštitu svih žrtava – poručila je ona.

Kazala je da će nastaviti da se bore i da traže odgovore dok god se pravosuđe ne dovede u red i dok god sistem ne bude počeo da štiti žrtve nasilje.

Šta je sa žrtvama

- Zanima me šta će biti sa djecom žrtve, koji su gledali tu torturu. Što će biti sa njima kada nasilnik izađe iz zatvora? Nasilje prema ženama jednako je kao nasilje nad djecom.

Sud je juče prvostepeno dosudio Daliboru Nikoliću 12 godina zatvora za nasilje u porodici sa smrtnim ishodom – nakon osam sati premlaćivanja zadao je kobni udarac trudnoj supruzi Zimriti Nerdi.

Obrazlažući odluku da ne prihvati kvalifikaciju teškog ubistva, iz Višeg suda su juče kazali da, po mišljenju suda, nije postojao umišljaj za ovo krivično djelo, pa ni eventualni umišljaj, kako je stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom.

Jovana Pavlović, advokatica Centra za ženska prava i punomoćnica porodice oštećene, rekla je da su očekivali kaznu dugotrajnog zatvora u ovom slučaju.

Manje vrijedni životi

U ime Romkinja i Egipćanki obratila se aktivistkinja Fana Delija, koja je ocijenila da ova presuda šalje poruku da su životi pripadnka Romske i Egipćanske populacije manje vrijedni.

Ona je upitala da li su Romkinje i Egipćanke manje vrijedne, odnosno da li njihovi životi imaju istu vrijednost kao i ostali.

- Zimrita je, nažalost, i prilikom ubistva bila zaboravljena od javnosti i tek pet dana nakon njene smrti je javnost objavještena. Ni dok su se ljekari borili za njen život nije se znalo...- kazala je Delija.

Istakla je da je presuda poražavajuća za romsku i egipćansku zajednicu.

Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom i aktivistkinja za ljudska prava je kazala da je napuštila javnu raspravu o Nacrtu zakona o Vladi jer je smatrala da joj je ženska i aktivistička i građanska dužnost da bude tu i da ne ćuti na nasilje i na ovakve ishode nasilja, kao ni na odnos institucija, u ovom slučaju Višeg suda.

Poručila je da ne smije biti prihvatljivo da je život jedne žene toliko vrijedan i da kada jedna žena završi smrtno, kao sada, a pri tom je osam sati vršeno nasije nad njom, onaj koji je to uradio dobije 12 godina.

- Dakle, za osam sati nasilja 12 godina zatvora – kazala je Vujačić.

Istakla je da bi se slično vrlo vjerovatno desilo, pored Romkinja čiji je život manje vrijedan u ovom društvu, i ženi s invaliditetom.

- Tako da je pored svih imena kojih se možemo sjetiti, a pomenuću i Šejlu, mogla biti i jedna Marina – kazala je ona.

Čija je odgovornost

Naglasila je da je zbog toga neprihvatljivo da govorimo samo o ličnoj odgovornosti, iako bi bilo dobro da se pomenu i oni koji su odlučivali u ovom predmetu.

- Viši sud se oglasio saopštenjem za javnost i istakao da sa sigurnošću nije mogao da utvrdi da li se desilo nasilje sa umišljajem, ali je bio siguran da se nije desilo sa umišljajem – podsjetila je Vujačić i istakla da je upravo to njeno pitanje:

- Kako je sa sigurnošću mogao utvrditi da se nije to desilo s umišljajem? zbog toga vjerujem da je institucionalna saglasnost i institucionalno ćutanje na nasilje nad ženama u Crnoj Gori apsolutno neprihvatljivo, a dešava se u produženom kontinuitetu – naglasila je ona.

Istakla je da to ne ohrabruje nijednu ženu, potencijalnu žrtvu nasilja da vjeruje u institucije sistema.

- I malo ko na ovakav način može vjerovati – poručila je Vujačić.

Psihološkinja Verica Mirović kazala je da vjeruje da je za svakoga ova vijest i ova presuda bila šokantna

- Ovo nas na neki način vraća vijek unazad, kao i sve naše napore, aktivizam i borbu za pravedniji sistem i za ženska ljudska prava. Sve se nekako poništava svakom ovakvom presudom i šalje negativna poruku za sve žene koje mi pokušavamo da ohrabrimo našim radom, da mogu. Da su zaštićene i da mogu da izađu iz nasilja – kazala je psihološkinja koja se decenijama bavi žrtvama nasilja kroz rad u Sigurnoj ženskoj kući.

Kazala je da ovakve presude društvo vraćaju u patrijahalne varijante, te da institucije sistema funkcionišu samo na nivou formalnog

- Svi pričamo, svi nešto govorimo, a suštinski se pokazuje da naš nivo svijesti nije adekvatan onome što govorimo – kazala je Mirović.

Poručila je da se mora preći sa formalnih priča na suštinske odluke i da institucije sistema uvijek zakažu i uvijek se javljaju nakon tragičnih situacija.

- Treba tragedija da se desi, to traje izvjesno vrijeme, a onda mi ostajemo tamo gdje smo bili - kazala je Mirović.

Poručila je da se mora uložiti veliki napor da se vrši pritisak, kako se ne bi ponavljalo da zločinci i nasilnici ne dobijaju adekvatne kazne.

Što surovije mučenje, lakši dokaz za nehat

Iz Centra za ženska prava je saopšteno da smatraju da je sud zauzeo stav da što duže i surovije nekoga nasilnik muči, to mu je lakše da dokaže nehat.

- Ako znamo da je žrtva imala toliko povreda da su morale biti opisane na skoro četiri strane u obdukcionom nalazu, da je imala 24 stare povrede od ranijeg zlostavljanja, po skoro svim djelovima tijela uključujući i frakture u predjelu glave, donje vilice, noge, da je tokom posljednjeg događaja, dok je bila u drugom mjesecu trudnoće, zadobila pet teških tjelesnih povreda i 11 lakih po svim djelovima tijela, i da joj je zadnji udarac, po riječima vještaka, zadao silinom neviđenog inteziteta, iako je vidio da više na može da stoji na nogama i da je nemoćna, moje pitanje za sud je sledeće: Koliko dugo neko nekog treba da zlostavlja i koliko surovo i snažno da udara da bi sud prepoznao namjeru i presudu za teško ubistvo – upitali su iz Centra za ženska prava.

Izvor: Pobjeda

Podgorica, (MINA) – Centar za ženska prava (CŽP) revoltiran je presudom Višeg suda u slučaju Zimrite Nerde, rekla je izvršna direktorica CŽP Maja Raičević i poručila da neće stati dok, kako je kazala, truli sistem ne bude reformisan i država ne preuzme odgovornost za zaštitu svih žrtava.

Viši sud osudio je Dalibora Nikolića (33) na 12 godina zatvora jer je sredinom januara prošle godine osam sati tukao trudnu suprugu Zimritu Nerdu – koja je preminula od posljedica povreda.

Raičević je, na konferenciji za novinare, ispred Višeg suda u Podgorici, rekla da im je dosta javašluka institucija u nasilju nad ženama.

„Dosta nam je potpunog izostanka zaštite žrtava. Revoltirani smo odlukom Višeg suda”, rekla je Raičević.

Ona je kazala da je sud zauzeo stav da što duže neko nekog muči i zlostavlja, to mu je lakše da dokaže nehat.

Raičević je navela da je žrtva imala toliko povreda da su morale biti opisane na četiri strane u obdukcionom nalazu, i da je imala 24 stare povrede od ranijeg zlostavljanja.

„Da je tokom posljednjeg događaja, dok je bila u drugom mjesecu trudnoće, zadobila pet teških tjelesnih povreda, 11 lakih, i da joj je zadnji udarac zadao, prema riječima vještaka, silinom neviđenog intenziteta. I iako je vidio da ne može da stoji, da je nemoćna, nasilnik je nastavio”, rekla je Raičević.

Ona je pitala sud koliko dugo neko treba da zlostavlja, koliko surovo i snažno da udara, da bi sud prepoznao namjeru i presudio za teško ubistvo.

Raičević je pohvalila rad Višeg državnog tužilaštva, koje je, kako je dodala, dobro prikupilo dokaze i obrazložilo kvalifikaciju.

Ona je rekla da izražava oštar protest što se taj rad nije adekvatno odrazio i na sudsku odluku.

Raičević je rekla da je dobra vijest što je Skupština usvojila novi Krivični zakonik u kojem je kazna za ubistvo u slučajevima porodičnog nasilja od pet do 15 godina.

„Nastavljamo da se borimo, nastavićemo sa protestima dok god se pravosuđe ne dovede u red i dok ne počne da štiti žrtve onako kako to zakon i međunarodni standardni nalažu”, poručila je Raičević.

Ona je kazala da presuda ima veliki značaj za sve žene koje trenutno trpe nasilje.

„Očekivali smo da će sud da pošalje odvraćujuću poruku nasilnicima a ne da ih na ovaj način ohrabruje”, rekla je Raičević.

Ona je poručila da će organizovati masovne proteste ukoliko Vlada ne razmotri zahtjeve koje su im uputili.

„I da nećemo stati dok ovaj truli sistem ne bude reformisan i dok država ne prihvati odgovornost za sve žrtve”, rekla je Raičević.

Advokatica porodice Jovana Pavlović smatra da je odluka Višeg suda nezakonita.

„U prilog činjenici da ovdje ne postoji nehat već eventualni umišljaj, što je zastupalo i tužilaštvo, govori činjenica da je sam okrivljeni odgovarajući na pitanje, rekao da joj je nakon dugotrajnog maltretiranja i premlaćivanja, zadao posljednji udarac”, rekla je Pavlović.

Ona je istakla da okrivljeni nije tu stao, već da on skoro sedam sati zadržavao Zimritu u kući.

„Nije je odveo kod doktora na ukazivanje pomoći, vještak je jasno naveo da je na taj način direktno okrivljeni uticao da kod nje mora da nastupi smrt. Svemu ovome je prisustvovalo i troje maloljetne djece”, kazala je Pavlović.

Ona je rekla da ima informaciju da će Tužilaštvo izjaviti žalbu na presudu.

„Iskreno se nadam da će Apelacioni sud da sa više pažnje cijeni postojanje eventualnog umišljaja”, rekla je Pavlović.

Ona je rekla da gotovo deset godina zastupa korisnice CŽP i proklamuje to da moraju da budu strože kazne.

„Upravo u ovom slučaju mi smo očekivali kaznu dugotrajnog zatvora i da okrivljeni bude kažnjen za pravnu kvalifikaciju teško ubistvo kako je to i državna tužiteljka Ana Radović zastupala”, rekla je Pavlović.

Izvršna direktorica nevladine organizacije Centar za romske inicijative Fana Delija ocijenila je da presuda šalje poruku da su životi te populacije manje vrijedni.

„Ne zaboravimo da je Zimrita prilikom ubistva zaboravljena od javnosti i pet dana nakon njene smrti javnost je bila obaviještena”, kazala je Delija.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić rekla je da ne smije biti prihvatljivo da je život jedne žene toliko vrijedan, da kada jedna umre, a pritom je osam sati vršeno nasilje nad njom, onaj koji je to uradio dobije 12 godina zatvora.

„Ovo bi se vjerovatno desilo, pored Romkinja, čiji je život manje vrijedan, i ženi sa invaliditetom”, rekla je Vujačić.

Ona je upitala kako Viši sud nije mogao da utvrdi da se desilo nasilje sa umišljajem, ali je bio siguran da se nije desilo sa umišljajem. Dodala je da je važno pričati i o ličnoj ogdovornosti, međutim, u situaciji kada se Viši sud oglasi saopštenjem za javnost i obrazloži odluku onih koji postupaju, onda je odgovornost cijele institucije. „Instititucionalna saglasnost i ćutanje na nasilje nad ženama je nešto što apsolutno neprihvatljivo, a produžava se u kontinuitetu i ne ohrabruje nijednu ženu potencijalnu ili sadašnju žrtvu nasilja da im vjeruje, jer im malo ko na ovakav način može vjerovati”, kazala je Vujačić.

Psihološkinja u Sigurnoj ženskoj kući Verica Mirović je rekla da je presuda šokantna.

„Vraća nas vijek unazad, i našu borbu za pravedniji sistem i ljudska prava”, rekla je Mirović.

Ona je navela da institucije uvijek zakažu i da se javljaju nakon tragičnih situacija.

„Moramo uložiti veliki napor da se ovakve stvari ne ponavljaju, da zločinci dobijaju adekvatne kazne”, kazala je Mirović.

Foto: Agencija Mina

Izvor: Agencija Min@

Ona sebe opisuje kao osobu koja  je „živjela u dva svijeta", svijetu bez invaliditeta i sada svijetu s invaliditetom.

Nakon što je 2018. otkrila svoju dijagnozu multiple skleroze (MS) svojim pratiocima na Instagramu glumica Selma Bler, poznata po ulogama u ostvarenjima poput  Okrutne namjere (Cruel Intentions),  Pravna plavuša (Legally Blonde) i Đavolji dječak (Hellboy), postala je jedno od najpoznatijih osoba s invaliditetom na svijetu.

Bler je odrastala u jevrejskoj porodici više srednje klase u Mičigenu. Kad je imala sedam godina, desilo se da je izgubila vid na desnom oku, mogućnost da pomjera lijevu nogu, a i bešika je prestala s radom.

Njena majka, sutkinja, plašila se da Bler ima rak, ali ona je bila „složena figura" i ponekad je bila frustrirana zbog dodatnih potreba svoje ćerke, iako je mnogo voljela Selmu, kako glumica sama kaže. Gledajući unazad, radilo se o ranim znacima MS, ali je u to vrijeme Bler bila okarakterisana kao neko ko traži pažnju i ljekari su odbacili sve simptome vodeći se time.

„Ako ste dječak s tim simptomima, idete na magnetnu rezonancu. Ako si devojčica, zovu te „luda“,  rekla je ona u razgovoru za Vogue.

Kao dijete, Bler bi se budila u toku noći histerično se smijući. Kao odraslu osobu, zadesila je tamnija strana: talasi nekontrolisanog plača koji su se pojavili niotkuda.

„Samo sam mislila da sam veoma emotivna osoba“, rekla je ona.

Zapravo, njena nedijagnostikovana MS je oštetila njen prednji režanj, što je ekvivalentno povredi mozga.

U posljednjih nekoliko godina glumičina bolest je u remisiji, djelimično zahvaljujući transplantaciji hematopoetskih matičnih ćelija koju je primila 2019, ali njeno stanje varira. Kada je dan dobar, ona se smije i izlazi iz kuće s prijateljima. Kada je dan loš, ona povraća i leži u krevetu.

U svom prvom pojavljivanju u javnosti otkako je objavila dijagnozu MS, na žurki Oskarov Vašar Taštine (Vanity Fair Oscar) 2019, nosila je štap. Kad je u pitanju njeno fotografisanje za Vogue koje je uslijedilo, nije bilo pitanje da li će Bler biti fotografisana s njime.

„Imam emocionalnu i fizičku vezanost za štap. Smirujem svoj glas i tijelo čim ga držim. To je produžetak mene. I znam da to doprinosi vidljivosti. Toliko mlađih ljudi je počelo više javno da prihvata svoje štapove. Mislim da je reprezentacija važna. Ako mogu da pomognem u uklanjanju stigme ili preterane radoznalosti u gomili za nekog drugog, onda je to sjajno“, rekla je u velikom intervjuu za Vogue.

Ovo ponosno samoprihvatanje invaliditeta je u oštroj suprotnosti, i možda djelimično rezultat, s decenijama koje je Bler provela sama i posramljen živjeći bez dijagnoze.

„Kao odrasla osoba, umor i anksioznost su zapravo postali zastrašujući. Napravila sam greške. Željela sam da umrem. Pokušala samoubistvo. Nekoliko puta. Iz očaja“, iskrena je bila ona.

Advokatura i pomoć prijateljici u otkrivanju MS

Ova nova stvarnost koju je prihvatila joj pomaže ne samo da radi sa saveznicima s invaliditetom, već i da edukuje ljude bez invaliditeta koji možda nisu upoznati s problemima.

Bler je veoma svjesna da njen posao i popularnost znače da je vidljiva kao žena s invaliditetom. Od kada se pojavila sa štapom primijetila je kako ljudi reaguju i šta je to dalje donijelo.

„Selma je imala nevjerovatan uticaj na MS zajednicu, ali je još više uticala na to kako svijet gleda na to“, riječi su njene prijateljice glumice Kristine Eplgejt. Njoj je MS dijagnostikovana 2021. i to nakon što ju je Selma natjerala da se testira nakon što joj se Kristina požalila da osjeća stalno kako joj noge trnu.

Remisija i napadi

Iskreni intervju Selme Bler iz februara 2019.  za Dobro jutro Ameriko o njenoj dijagnozi multiple skleroze i godinama koje su bile potrebne za dobijanje dijagnoze izazvao je mnogo pohvala i podrške.

Tokom intervjua, u njenom domu u Los Anđelesu, Bler je bila u „pogoršanju" MS-a, ili napadu koji izaziva nove simptome ili pogoršanje postojećih simptoma. Na govor joj je uticala i spazmodična disfonija, neurološko oštećenje koji pogađa glasovne mišiće u larinksu.

Uprkos rasplamsavanju bolesti, ona je ipak odlučila da progovori o MS-u kako bi podigla svijest o hroničnoj bolesti. Govorila je ne samo o svojim fizičkim izazovima, već i o mentalnim izazovima s kojima se suočavala dok je bila bez dijagnoze.

Što se tiče liječenja, Bler je rekla da je podvrgnuta transplantaciji hematopoetskih matičnih ćelija (HSCT). Objasnila je da su ljekari uzimali iz njene koštane srži prije nego što je bila izložena dubokoj hemioterapiji u pokušaju da resetuju njen imuni sistem.

Nakon što je njen doktor predložio da odmah počne s hemioterapijom, rekla je da je to poslednje što želi.

„I mi smo to uradili, i odmah sam se osećala bolje. Nikada se nisam osećala bolje nego kada sam bila na hemioterapiji“, rekla je u intervjuu.

Što se tiče toga kako se osjećala nakon tretmana, Bler je rekla da je njen tadašnji nivo bola „skoro isto tako visok, osim što nemam ovu užasnu trigeminalnu neuralgiju koju sam uvijek imala prije HSCT“, misleći na jak bol u licu. Bler je rekla da nastavlja da sprovodi intravensku terapiju imunoglobulina (IVIG), koju je opisala kao četvoročasovnu transfuziju krvi, svake dvije nedjelje. Takođe, ima kućnu medicinsku sestru i službenog psa „za stvari koje ljudi ne vide".

Bler je 2021. ušla u remisiju, a intervju za Today, koji je dala 5. oktobra ove godine, najbolje prikazuje kako se ona osjeća sada.

„Ide mi mnogo bolje, mnogo bolje. Još uvijek imam simptome i distoniju i stvari koje bi ljudi mogli da pročitaju kao malo ekstremnije. To je samo dio onoga što jesam, ali moj duh je zaista dobar, a život je bio sjajan“.

Ona se sada bavi adaptivnom modom, odnosno odjećom i dodacima za ljude koji imaju poteškoća da koriste uobičajenu odjeću.

Nova linija uključuje odjeću koja se pere u mašini i ima elastiku i magnete umjesto dugmadi radi lakšeg korišćenja. Dodala je da nema spretnost prstiju da otkopča cijelu košulju.

Glumica je, takođe, rekla da nema dugoročnu prognozu koliko će trajati njena remisija, ali da je pronašla načine da upravlja simptomima kada se oni pojave.

Izvor: Portal Telegraf

Pripremio: Ivan Čović

Ministarstvo rada i socijalnog staranja u saradnji s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija raspisuje Likovni konkurs za učenike/ce od V do IX razreda, osnovnih škola u Crnoj Gori na temu Zaštitimo sebe, neka počne od tebe.

Zaštita i zdravlje na radu kao djelatnost od javnog interesa, mora biti integrisana u obrazovni sistem Crne Gore, kako bi se stvorili jaki temelji na kojima počiva sigurnost svakog radnog mjesta. U obrazovnim ustanovama, posebno ustanovama školskog (formalnog) sistema obrazovanja, neophodno je ustanoviti fundament pravilnog uvažavajućeg odnosa prema pitanjima zaštite i zdravlja na radu.

Obrazovanje ima ključnu ulogu u pripremi novih generacija za sticanje društvenih i socijalnih vještina kroz razumjevanje važnosti zaštite i zdravlja na radu i sticanju radne kulture. Ako djeca počnu učiti o zaštiti i zdravlju na radu dok uče čitati i pisati, to postaje prirodan dio načina na koji rade, igraju se i žive i razvijaju dobar odnos prema zaštiti i zdravlju na radu koji će ih pratiti do kraja radnog vijeka.

Cilj raspisivanja Konkursa je da vaspitanje i obrazovanje u oblasti zaštite i zdravlja na radu bude sastavni dio opšteg i profesionalnog osposobljavanja na svim vrstama i stepenima školovanja budućih zaposlenih

Pozivamo učenike/ce od V do IX razreda, osnovnih škola, da učestvuju na Konkursu i da nam do 15. decembra, pošalju svoje likovne radove u crtačkoj ili slikarskoj tehnici, na adresu Ministarstva rada i socijalnog staranja, Rimski Trg 46, 81000, Podgorica, Crna Gora. Uz rad obavezno je dostaviti lične podatke (ime i prezime učenika/ce, razred, naziv i sjedište škole, ime i prezime predmetnog nastavnik/mentora i kontakt telefon predmetnog nastavnika/mentora).

Radovi 12 autora naći će se na kalendaru za 2024, Ministarstva rada i socijalnog staranja, od čega će za tri najbolje ocijenjena rada od strane stručne komisije, biti obezbjeđene prikladne nagrade.

Za eventualne dodatne informacije, Direkcija za poslove zaštite i zdravlja na radu stoji na raspolaganju, te se iste mogu dobiti putem kontakt telefona 020/482-322.

Izvor: Portal gov.me

Pripremio: Ivan Čović

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić ističe da mnogi vole da se pozivaju na ljudska prava, ali ne i da ih poštuju

U oblasti osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze, konstatovala je Evropska komisija (EK) u poslednjem izvještaju, ali iz NVO sektora za Dan kažu da se od zakona nije dalje odmaklo, jer, kako ističu, poštovanje ravnopravnosti svih građana nije samo pitanje pravnih normi, već i kulture, koje u našoj državi nema. I EK konstatuje da su potrebni dodatni napori da bi se zakonodavni okvir u potpunosti sproveo. Ocijenili su da su 2023. obilježile polarizacija i podjele.

– Najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ lica) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Ozbiljnu zabrinutost i dalje izaziva trend porasta broja femicida uz nedovoljno praćenje od strane vlasti, kao i slučajevi javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom – navode iz EK.

Prema ocjeni izvršnog direktora LGBT foruma Progres Džona Barca, Crna Gora 10. decembar, Dan ljudskih prava, dočekuje sa izraženom nejednakošću i veoma prisutnom stopom diskriminacije u društvu. Brojne društvene grupe, kako tvrdi, trpe sistemsku i široko rasprostranjenu nepravdu po različitim osnovama.

– Generalno posmatrano, Crna Gora nije napravila pozitivne pomake tokom 2023, a u nekim oblastima je čak i nazadovala – konkretno u odnosu na ljudska prava LGBTI osoba. Nažalost, kultura ljudskih prava još uvijek nije na pravi način zaživjela i postala utkana u naše društvene tokove, niti se vodi računa da se ljudskim pravima bavimo na sistemski način, zarad i opšteg dobra i zaštite svih pojedinaca. Pristup ljudskim pravima je uglavnom reaktivan i djeluje se onda kada se dogodi neki problem, bez pokušaja da se pronađu održiva, sistemska rješenja. Ali, uprkos svemu, napori različitih društvenih aktera, poput organizacija civilnog društva, ne mogu biti zanemareni, jer upravo kroz ovaj vid djelovanja vidimo pomake u ovoj oblasti – kazao je Barac.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić ističe da mnogi vole da se pozivaju na ljudska prava, ali ne i da ih poštuju.

– Kada su u pitanju donosioci odluka ili oni koji imaju vlast i moć, ne sumnjam da će se i ove godine sjetiti da čestitaju Međunarodni dan ljudskih prava, ali već sljedećeg trenutka će zaboraviti čija su sve prava ugrožena, i to često upravo i njihovim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja – rekla je Vujačić.

Ona smatra da u Crnoj Gori odavno nema napretka u oblasti ljudskih prava.

– Pojedina prava nijesu na adekvatan način ni garantovana nacionalnim zakonodavstvom, što često konstatujem za osobe s invaliditetom i njihova prava u nekim oblastima života. Svakako, važno je napomenuti da ni sva prava drugim kategorijama građankki i građana, i kao pojedinaca i kao grupa, nijesu na adekvatan način garantovana, odnosno da diskriminaciju trpe, pored osoba s invaliditetom, i djeca, žene, LGBTIQ zajednica, Romi i Egipćani, HIV/AIDS pozitivne osobe, osobe sa promjenama zdravstvenog stanja i određenim oboljenjima, osobe koje zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance, pa i one koje su u fazi oporavka/rehabilitacije i brojni drugi. Država je u proteklom periodu pristupala ukidanju nekih već garantovanih prava ili ograničavanju njihovog obima, a na institucionalnom nivou ona se ne promovišu na adekvatan i kontinuiran način. Upravo sva relevanta istraživanja pokazuju da su, na primjer, najčešći diskriminatori osoba s invaliditetom upravo institucije koje bi morale da štite i promovišu ljudska prava. Ljudska prava su, reklo bi se, u zapećku i kada je u pitanju agenda Vlade, i to ne samo trenutne, nego i svih prethodnih, jer ona uvijek ostanu po strani kao žrtva političkih dogovora – istakla je Vujačić.

Zabrinjava normalizacija govora mržnje

Direktor NVO Koračajte sa nama Elvis Beriša smatra da se ne možemo pohvaliti da smo napravili značajan pomak kada govorimo o ljudskim pravima u Crnoj Gori, posebno kada su u pitanju ranjive grupe.

– Uzimajući u obzir da se nalaze na samoj margini društva, prisutna je višestruka diskriminacija romske zajednice, naročito mladih i žena iz romske i egipćanske zajednice.Više je nego evidentno da država mora pod hitno da radi na rješavanju pitanja političkog učešća Roma u Crnoj Gori, kako bi se i njihov glas čuo u Skupštini. Kada govorimo o obrazovanju pripadnika romske i egipćanske populacije, zabrinjavajući je broj onih koji završe osnovnu i srednju školu, a posebno kvalitet obrazovanja koji dobijaju. Problem prosjačenja je i dalje prisutan, čime se kontinuirano krše prava djece, a sistem ne radi dovoljno na suzbijanju te pojave. Takođe, jedan od glavnih problema je pitanje neriješenog pravnog statusa osoba iz romske i egipćanske zajednice i problem apatridije, koji najviše pogađa romsku zajednicu. Ono što takođe zabrinjava jeste sve prisutniji govor mržnje prema ranjivim grupama, posebno na društvenim mrežama. U slučaju romske zajednice, zabrinjava nas normalizacija govora mržnje – kazao je Beriša.

Autor fotografije: PR Centar
Izvor: Dnevne novine Dan