utorak, 10 septembar 2019 06:43

Intervju za Agenciju Min@: Ministarstva ne mogu da se dogovore oko izrade Registra OSI

Autor:

Podgorica, (MINA) – Crna Gora i dalje nema jedinstvenu bazu osoba s invaliditetom (OSI), čija je potreba prepoznata prilikom definisanje prve Strategije za integraciju te populacije za period 2008 – 2016 jer ministarstva rada i socijalnog staranja i zdravlja prebacaju odgovornost za izradu registra.

Izvršna direktoricaica Udruženja mladih za hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić podsjetila je da je nedostatak jedinstvene baze o osobama s invaliditetom u Crnoj Gori prepoznat kao problem i slabost prilikom definisanja prve Strategije za integraciju lica sa invaliditetom za period 2008 – 2016, kao tada jedinog nacionalnog dokumenta koji se bavio pravima OSI.

Prema njenim riječima, većina tada prepoznatih problema, s kojima su se suočavale OSI, ali i Crna Gora, nijesu riješeni upravo zbog nepostojanja jedinstvene baze.

Ona je agenciji MINA kazala da, iako je mjera koja se odnosi na registar unijeta u novu Strategiju za period 2016 – 2020, ministarstva rada i socijalnog staranja i zdravlja prebacuju odgovornost.

„Pritom nijedan organ ne preduzima ništa, niti Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kao nadležno za koordinaciju nad Strategijom obavještava Vladu o postojanju problema kako bi Vlada posredovala, odnosno dodatnim zaključkom zadužila organe na preduzimanje aktivnosti u cilju realizacije ove mjere“, istakla je Vujačić.

Ona je kazala da, imajući u vidu da se ta mjera ne može sprovesti bez usvajanja posebnog zakonskog rješenja, Zakona o registru osoba s invaliditetom, i imajući u vidu činjenicu da aktivnosti nijesu ni započete, ostaje zabrinutost da li će se bilo šta uraditi do kraja naredne godine.

„Ipak ovaj problem nije riješen tokom sprovođenja prve Strategije, a ukoliko državne institucije nastave praksu prebacivanja odgovornosti biće ista sudbina i s važećom Strategijom do 2020“, upozorila je Vujačić.

Ona je ukazala da registar treba da sadrži ne samo podatke o ukupnom broju osoba s invaliditetom, što Crna Gora i dalje nema, već i njihov socijalni i materijalni status, potrebe za pomagalima, uslugama podrške za život u zajednici, procjenu životnih troškova nastalih zbog invaliditeta.

Baza bi posjedovala i demografske podatke i druge važne informacije koje bi, takođe, služile za kreiranje i sprovođenje politika namijenjenih osobama s invaliditetom, ali i praćenje njihove primjene i uticaja na OSI.

Vujačić je napomenula da Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, osim što državu obavezuje na posjedovanje i redovno prikupljanje statističkih i drugih podataka, definiše obavezu države da prilikom kreiranja bilo koje politike i akta uzme u razmatranje uticaj na OSI.

To bi, dodaje ona, značilo da se prilikom kreiranja bilo koje politike u oblasti energetike, saobraćaja, poljoprivrede mora uzeti u obzir uticaj na OSI, a posebno prilikom planiranja i kreiranja politika koje usko dotiču pitanja OSI.

„U Crnoj Gori to nije slučaj, a jedan od uzroka je činjenica da država ni dalje ne planira, ne definiše, i ne sprovodi sveobuhvatnu politiku koja će obuhvatiti sve osobe s invaliditetom“, istakla je Vujačić.

Nasuprot tome, kako je kazala, država u različitim oblastima osniva i finansira rad različitih komisija koje utvrđuju i „procjenjuju“ invaliditet.

„To najčešće utvrđuju na osnovu medicinskih indikacija i takozvanih smetnji, a ne u skladu s definicijom invaliditeta datom u pomenutoj Konvenciji po kojoj invaliditet predstavlja interakciju između dugoročnog psihosocijalnog, intelektualnog, fizičkog i senzornog oštećenja (invalidnosti) i barijera u okruženju koje otežavaju puno i efektivano učešće OSI u društvu na jednakim osnovama s drugima“, objasnila je Vujačić.

Prema njenim riječima, to znači da bi se prilikom procjene invalidnosti trebali uzeti u obzir medicinski i drugi faktori, odnosno uzroci njenog nastanka.

Vujačić je dodala da bi se uzeli u obzir i širi društveni faktori odnosno procjena prepreka s kojima se suočava OSI i uticaja tih prepreka na njen život i njene potrebe.

„Međutim, postojanje različitih komisija u Crnoj Gori dovodi do postojanja različitih rješenja kojim je utvrđena invalidnost ili invaliditet, a koja su često izražena različitim procentima u različitim sektorima: obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita, penzijsko-invalidski sistem i zapošljavanje“, rekla je Vujačić.

Sve to, kako je navela, dovodi do konfuzije, ali i ogromnih administrativnih barijera s kojima se suočavaju OSI prilikom ostvarivanja bilo kojeg prava, u bilo kojoj oblasti mimo one iz koje posjeduje rješenje.

Vujačić je istakla da država taj sistem čini dodatno komplikovanim jer ostvarivanje određenih prava uslovljava nekada rješenjem koje ne izdaje nijedan organ.

„Tako na primjer, za oslobađanje od carine i PDV prilikom uvoza vozila specijalno namijenjenog za OSI, propisano je posjedovanje rješenja o utvđenom tjelesnom oštećenju donjih ekstremiteta od 80 odsto ili više procenata, ali takvo rješenje ne izdaje nijedan organ, niti dokumenta koja traži Uprava carina (rješenje o ličnoj invalidnini ili dodatku za njegu i pomoć) posjeduju informaciju o procentu oštećenja“, navela je Vujačić.

Ona je ukazala da zbog toga Uprava carina nerijetko pravi administrativne barijere OSI prilikom ostvarivanja tog prava i da takvi primjeri nerijetko proizvode dodatne troškove za osobe s invaliditetom i obeshrabruju ih od dalje procedure i ostvarivanja prava.

„Država umjesto da spriječi i kada prepozna takve probleme u praksi, iste riješi izmjenom politika, ona podstiče administrativne i druge barijere sve na štetu osoba s invaliditetom, ali nekada se na taj način izaziva dodatan trošak i resurs i za samu državu“, kazala je Vujačić.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su podsjetili da je Vlada donijela Strategiju za integraciju osoba sa invaliditetom za period 2016-2020, sa Akcionim planom i da su u dokumentu jasno definisani nosioci određenih aktivnosti.

Kako su objasnili, prva mjera koja se odnosi na Ministarstvo zdravlja u okviru Akcionog plana 2018-2019. za Strategiju za ostvarivanje prava lica sa invaliditetom je formiranje Registra lica sa invaliditetom.

Rok za realizaciju te mjere je predviđen za period 2018-2019. 

„Imajući u vidu činjenicu da je stepen i kategoriju invaliditeta jedino moguće utvrditi na osnovu medicinske ekspertize, odnosno, utvrđene dijagnoze od ljekara, smatramo da izrada Registra isključivo može biti u nadležnosti Ministarstva zdravlja“, odgovorili su iz resora Kemala Purišića.

Kako su kazali, razlog više je to što ljekar (pedijatar) u toku prve godine života minimum četiri puta godišnje vidi dijete, pa samim tim može i prepoznati invaliditet.

Kada su prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite u pitanju, iz Ministarstva rada su kazali da Centri za socijalni rad vode evidenciju o korisnicima koji su ostvarili pravo na dodatak za njegu i pomoć, ličnu invalidininu.

„Kada je oblast tržišta rada i zapošljavanja u pitanju, ZZZCG vodi evidenciju shodno zakonu o nezaposlenim licima, uključujući nezaposlene OSI kojih je u septembru na evidenciji bilo 11.039 od čega je Komisija ZZZCG za profesionalnu rehabilitaciju donijela rješenje za 9.697“, naveli su iz Ministarstva rada.

Iz Ministarstva zdravlja kazali da je taj resor na osnovu Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva donijelo Pravilnik o načinu popunjavanja i obrascima prijava o utvrđenoj bolesti za koju se vodi registar, a koje popunjavaju zdravstvene ustanove.

Oni su kazali da registre izrađuje Institut za javno zdravlje i da trenutno postoje registri za maligne neoplazme, šećernu bolest, ishemijsku bolest srca (akutni koronarni sindrom), cerebrovaskularne bolesi i narkomaniju.

Kako su rekli, Ministarstvo rada i socijalnog staranja donosi Pravilnike i formira komisije koje rade pri Zavodima za zapošljavanje, Centrima za socijalni, radi ostvarivanja prava osiguranika na zapošljavanje, materijalno obezbjeđenje, dodatka za tuđu njegu, ličnu invalidninu i drugo.

„Registar osoba sa invaliditetom svakako treba da postoji radi ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom iz socijalne zaštite, zapošljavanja, penzijsko invalidskog osiguranja, koja su u nadležnosti Ministaratva rada i socijalnog staranja“, rekli su iz resora Kemala Purišića.

Oni su poručili da će Ministarstvo zdravlja, ako Ministarstvo rada i socijalnog staranja bude formirlo radnu grupu za izradu registra, sa svojim predstavnikom doprinjeti njegovoj izradi.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD.

Izvor: Agencija Mina

Fotografija: PR Centar 

Pročitano 403 put(a)

Back to top