U oblasti osnovnih prava, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava.

Međutim, potrebni su dodatni napori da bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao. Promjene u postojeće zakonodavstvo su, takođe, potrebne, posebno u oblasti nediskriminacije.

Izvještajni period je i dalje obilježen polarizacijom i podjelama.

Najranjiviji grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćani, osobe s invaliditetom, LGBTIQ) i dalje su bili izloženi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Trend povećanja broja femicida, uz nedovoljno praćenje od strane nadležnih organa i slučajeva javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i dalje ostaje pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala efikasnost implementacija zakona, pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnom i sudski postupci, posebno za ranjive grupe. Crna Gora mora da pojača svoje nastojanja da se provedu efikasne, djelotvorne i nezavisne istrage za rješavanje policijske torture, kršenja i nezakonita upotreba mjera prinude.

Uloga civilnog društva je prepoznata i promovisana. Međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju između državnih institucija i civilnog društva tek treba da bude poboljšano. Političari – uključujući i na najvišem nivou – često su omalovažavali rad civilnog društva, društvene organizacije (OCD) i izolovani slučajevi verbalnih napada prijavljeni su, kada su, na primjer, kritikovali rad vlade. Preporuke od prošle godine, u izvještajnom periodu, ostaju uglavnom validne. Savjet za saradnju državnih organa i nevladinih organizacija nije nastavio sa radom. Finansijska podrška vlade organizacijama civilnog društva regulisana je nizom pravila osiguranja transparentnosti i eksterne evaluacije. Međutim, Crna Gora treba da ojača kapaciteta ministarstava za strateško planiranje, praćenje i evaluaciju podrške koja se pruža NVO.

Cjelokupni pravni i institucionalni okvir o slobodi izražavanja i udruživanja je uspostavljen, ali važni dijelovi zakona nedostaju ili ih je potrebno revidirati. 

Zakon o privrednim društvima pruža neke podsticaje filantropiji, ali njegov pojam javnog interesa je više ograničen nego u Zakonu o NVO, pa samim tim ograničavajući poreski podsticaj. 

Crnoj Gori još treba da uskladi svoj pravni okvir o pristupu informacijama sa pravnim tekovinama EU. Pod uticajem zakona, javne institucije bi mogle ograničiti pristup organizacijama civilnog društva ključnim političkim odlukama klasifikujući ove informacije. Crna Gora ima Zakon o volonterskom radu koji promoviše volonterski rad za državne institucije radi sticanja profesionalnog iskustva. Međutim, širi pravni okvir je potreban za promovisanje slobodnog korišćenja vremena, znanja i vještina u korist volonterske aktivnosti. 

Nacrt amandmana je bio u raspravi od 2019, ali nije finalizovano. U toku je izmjena i dopuna Zakona o NVO radi poboljšanja procedura za osnivanje, registraciju i rad NVO. Imenovani su predstavnici NVO, radna grupa koja razmatra nacrt amandmana. Preporuke misije stručne revizije za 2021. ostaju uglavnom neriješene. Crna Gora mora revidirati zakonodavni okvir, posebno Zakon o sprječavanju korupcije i Zakon o kontroli političkih subjekata i izbornih kampanja u prvom stepenu. Iako je ovaj proces počeo, još se čeka usvajanje reformi.

Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen i Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Kako god, potrebni su dodatni napori da se ovaj okvir u potpunosti implementira. Neke zakonske izmjene su, takođe potrebno, posebno u oblasti antidiskriminacije. Kao i prethodne godine, izvještajni period je obilježen polarizacijom i podjelama. Najugroženije grupe u društvo (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinu iz mržnje.

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurao pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravni i sudski postupci, posebno za ranjive grupe. Prošlogodišnje preporuke ostaju važeće. U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da posebno:

→ Izmijeniti i usvojiti zakone u skladu sa pravnom tekovinom EU, evropskim i međunarodnim standardima o nasilju u porodici, antidiskriminaciji, zločinima iz mržnje i govoru mržnje, usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu iz 2020. i zaštiti podataka;

→ Izmijeniti krivično zakonodavstvo u skladu sa pravnom tekovinom EU, evropskim i međunarodnim standardima za zaštitu osnovnih prava i procesnih prava;

→ Osigura efikasniju zaštitu osnovnih prava, posebno za ugrožene grupe, i osigura usklađeno tumačenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i evropski i međunarodni standardi ljudskih prava u cijelom pravosudnom sistemu, uključujući unapređenje međuinstitucionalne saradnje.

Ombudsman se i dalje doživljava kao jedna od institucija kojoj se najviše vjeruje od strane građana Crne Gore, a njegovi stavovi se često citiraju u medijima. Regulatorni i institucionalni okvir za njegovo adekvatno funkcionisanje je uglavnom uspostavljen. I dalje je akreditovan sa statusom 'B' od strane Podkomiteta za akreditaciju Globalnog saveza Nacionalne institucije za ljudska prava. Crna Gora treba da preduzme mjere da bolje uskladi okvir s Pariškim principima kako bi se mogao nadograditi na status „A“. Kapacitet Ombudsmana za rješavanje pritužbi i kvalitet njegovih odluka su nastavljeni prema poboljšanju. 

Međutim, odluke i preporuke Ombudsmana ostaju neobavezne i Crna Gora treba da poboljša njihovo sistematsko praćenje u svim javnim institucijama. Nacrt budžeta ove institucije za 2023. povećan je za 17% u poređenju sa budžetom za 2022. Međutim, ovo povećanje je dijelom posljedica odluka vlade o povećanju osnovne zarade određenim institucijama, iz novembra 2022, umjesto da odražava povećanje operativnog budžeta. Kapacitet ljudskih resursa Ombudsmana čini se da dovoljan i da je institucija u decembru 2022. imala 36 zaposlenih.

U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti koje pokriva UN Konvencija o pravima djeteta i njeni fakultativni protokoli. Međutim, izazovi ostaju u efektivnoj implementaciji zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućeg i nedovoljnog kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja i nedostatak kvaliteta osiguranje postojećih zakona, strategija i akcionih planova. Sistematsko prikupljanje pouzdanih, a uporedivih podataka, raščlanjenih prema starosti i polu su od suštinskog značaja za postavljanje zasnovano na dokazima i prioritet su za osiguranje efikasne zaštite djece.

S engleskog prevele: Elmira Dizdarević i Marina Vujačić

Izvor: Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru (Englesko izdanje)