sreda, 27 april 2022 06:43

Politika je za osobe s invaliditetom u Srbiji i dalje neosvojiva tvrđava

Written by

Iako svaka deseta osoba u Srbiji ima neku vrstu invaliditeta, taj odnos nije primijetan u skupštinskim klupama, na predizbornim listama ili u partijskim rukovodstvima.

Čak i kada se neka osoba s invaliditetom angažuje u politici, od nje se očekuje da se bavi - upravo pitanjem invalidnosti.

„Ne sagledavaju nas kao osobe koje mogu političkim mišljenjem i djelovanjem da daju doprinos i u drugim oblastima", navodi Milica Ružičić Novković iz novosadskog Centra Živeti uspravno.

U Srbiji su 3. aprila održani parlamentarni, predsjednički i dio lokalnih izbora, što je nova prilika za politički angažman osoba s invaliditetom.

BBC na srpskom poslao je upit na adrese prvih 17 proglašenih lista za parlamentarne izbore, a odgovor je stigao od sedam.

Na tih sedam lista nalaze se imena 857 kandidata, od čega su 23 osobe s invaliditetom.

 

Zašto nema više osoba sa invaliditetom u politici?

Aktivistkinja za ljudska prava Milica Ružičić Novković navodi da pojedini ljudi sa invaliditetom „doživljavaju sopstveno stanje kao nepoželjno", pa ne učestvuju u politici.

„Sa druge strane, neki se osećaju kao žrtve i uključuju se kako bi profitirali od stanja u kome su, što nije u širem interesu i tera ostale od politike", navodi ona.

Gordana Rajkov, dugogodišnja aktivistkinja osoba s invaliditetom i bivša poslanica, navodi da, i kad se politički angažuju, osobe s invaliditetom ne dobiju „mesta na kojima se odlučuje".

Rajkov je bila poslanica u dva saziva Skupštine - Sedmom i Osmom na listi G17+.

Medija centar Beograd „i kao aktivistkinja sam se bavila politikom", Gordana Rajkov

Drugi problem, navodi ona, jeste i što se politika shvata kao nešto „prljavo".

Centar za samostalni život, organizacija kojoj pripada, anketirao je organizacije osoba s invaliditetom u vezi sa njihovim učešćem u politici.

„Više od polovine odgovorilo je da ne vidi sebe kao politički faktor i da ne sarađuje sa ministarstvima, strankama i vladom.

„Ja mislim da je sve što sam pre ulaska u Skupštinu radila bilo političko angažovanje jer sam se kao članica udruženja i te kako bavila politikom", pojašnjava Rajkov.

Rat u bivšoj Jugoslaviji zaustavio je dobru praksu i urušio položaj osoba s invaliditetom, navodi Milica Ružičić Novković.

„Promene počinju tek posle 2002. godine, kada je počeo rad na usvajanju Međunarodne konvencije o pravima osoba sa invaliditetom", ističe ona.

Skupština Ujedinjenih nacija donela je 2006. godine Konvenciju kojom su osigurana ljudska prava osoba s invaliditetom. Ovim međunarodnim dokumentom osigurana je ravnopravnost svih osoba sa invaliditetom i štite se njihova ljudska prava i dostojanstvo.

 

Parlamentarni izbori u Srbiji 2022.

U više od 30 godina višestranačja u Srbiji, dve osobe s invaliditetom bile su poslanice u tri mandata.

Kada su iz G17+ Gordani Rajkov ponudili da uđe u Skupštinu ukoliko dobiju mandate na izborima 2007. godine, ona je to prihvatila.

„Shvatila sam da tu postoji korist za obe strane - oni su mogli da privuku birače sa invaliditetom ili članove njihovih porodica, a nama je to kao pokretu davalo mogućnost da na dnevni red Skupštine stavimo pitanje osoba sa invaliditetom", kaže Gordana Rajkov.

Ona je i na vanrednim izborima 2008.  birana za poslanicu iste partije.

Kako kaže, prve promene koje je njena skupštinska aktivnost donela jeste pristupačnost zgrade u kojoj su se nekad održavale skupštinska zasedanja i prilaz sali za sednice.

„Prvi put kada sam otišla, troje ljudi je moralo da me nosi, a to ruši integritet mene kao osobe", kaže prva poslanica s invaliditetom.

Rajkov navodi da je željela da ima uslove kao i svi drugi poslanici, a to je značilo da se napravi rampa, a skupštinska govornica prilagodi prilasku kolicima.

Utaban put je pratila i Ljupka Mihajlovska koja je takođe u politiku je ušla iz aktivističkog angažovanja.

„Želela sam da podignem aktivizam na neki viši nivo, a političke organizacije kojima sam pripadala birala sam po programima u kojima su ljudska prava, bez kompromisa o kome se radi", navodi Mihajlovska.

Ljupka Mihajlovska pokušala je da kroz izmenu Zakona o izboru poslanika poveća politički angažman osoba s invaliditetom.

Za liste koje imaju osobe s invaliditetom kao kandidate, Mihajlovska je predložila veći budžet kako bi obezbijedili pristupačnost predizbornim skupovima i prevoz tokom kampanje.

Drugi predlog bio je uvođenje kvota poput onih koje važe za rodnu ravnopravnost.

 

Ulaz u Skupštinu za osobe s invaliditetom

Ustavom Srbije iz 2006. godine potvrđena je ravnopravnost, a izborni zakon je propisao da mora biti najmanje 30 odsto manje zastupljenog pola.

Ipak, Gordana Rajkov navodi da uvođenje kvota ne bi za politiku zainteresovalo veći broj osoba s invaliditetom.

„Potrebno je da osobe sa invaliditetom razumeju da je sve što rade zapravo politika, ali i da političke partije shvate da su osobe sa invaliditetom tu da pomognu - ne samo rejtingom, već i učešćem u donošenju važnih odluka za ljudska prava", zaključuje Rajkov.

 

Kakva je situacija u svijetu?

Srbija nije izuzetak kada je riječ o nepristupačnosti politike osobama s invaliditetom. U glavnim tokovima svjetske politike nema razumijevanja za probleme osoba s invaliditetom ili se oni pogrešno razumijuu, piše američki biznis magazin Forbs.

U tekstu se navodi da je primijećena veća aktivnost osoba s invaliditetom na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) 2020. godine.

Međutim, i u SAD politika nije dovoljno pristupačna jer na političkim događajima uglavnom nema rampi za korisnike kolica i gestovnog tumača na znakovni jezik.

britanskom parlamentu trenutno se nalaze dvije osobe s invaliditetom.

En Beg je predstavnica Laburista, a Stiven Lojd izabran je na listi Liberalnih demokrata.

U hrvatskom Saboru u ovom sazivu nema osoba s invaliditetom, a poslednja zastupnica bila je Ljubica Lukačić iz Hrvatske demokratske zajednice.

Osim nje, i Vesna Škulić iz Socijaldemokratske partije je bila zastupnica od 2008. do 2011. godine.

Prema istraživanju Agencije za osnovna prava Evropske unije iz 2014. godine, u Austriji je bilo dvoje poslanika s invaliditetom.

Po jedan poslanik s invaliditetom bio je član skupština u Španiji, Francuskoj, Irskoj, Malti, a troje u Poljskoj.

 

Izvor: portal BBC na srpskom

Priredila: Anđela Miličić

Pročitano 34 put(a)

Back to top