Marina

Marina

Filip Radović će sa sedmog mjesta na seniorskoj listi svjetske parastoni tenis federacije dočekati žrijeb za Svjetsko prvenstvo koje ga od 17-20. oktobra očekuje u Celju.
Na oktobarskoj listi seniora Radović sedmu poziciju zauzima s 1619 bodova. Prvi je Poljak Patrik Cajnovski sa 1838. Na listi juniora, igrača do 23 godine, Filip Radović je drugi igrač svijeta iza Kineza Lian Haoa koji ima 1695 bodova.
SP u Celju će za Radovica biti prvo u karijeri. Osvajac je dvije bronzane medalje s Evropskih šampionata iz Vejlea 2015. i Laškog 2017.

Pripremila: Anđela Miličić

Preuzeto  sa fejsbuk stranice UMHCG

Slobodan i odgovarajući pristup obrazovanju je osnovno ljudsko pravo i obaveza koja mora biti omogućena na svim nivoima obrazovanja. To je poručila prorektorica Univerziteta Crne Gore prof. dr Nataša Kostić na održanoj završnoj radionici u okviru Erasmus + projekta Prelaz studenata sa invaliditetom od visokog obrazovanja do zapošljavanja u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori (Trans2Work).

 “Univerzitet Crne Gore kontinuirano radi na poboljšanju pristupačnosti uslova studiranja za osobe s invaliditetom. Učestvujemo u nizu projekata  za izgradnju kapaciteta u okviru Erasmus+ programa, bilo u svojstvu partnera na projektu ili projektnog koordinatora, u okviru aktivnosti usmjerenih ka internacionalizaciji Univerziteta”, kazala je prorektorica Kostić. 

Ona je predstavila trogodišnji projekat u kojem su, između ostalog, studenti s invaliditetom učestvovali u programu mobilnosti kroz praksu u nekoj od partnerskih zemalja.

„Pet naših studenta je bilo na dvomjesečnoj praksi u Sarajevu i Novom Sadu“, navela je prof. Kostić.

Prof. Kostić je posebno istakla saradnju sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore sa kojim je UCG potpisao Memorandum o saradnji 2015. Saradnja teži stvaranju jednakih uslova za prelazak studenata s invaliditetom  na otvoreno tržište rada. Tome će doprinijeti i web portal - dizajniran u okviru projekta tako da pomogne osobama s invaliditetom pri traženju odgovarajućeg posla.

„S jedne strane se prijavljuju svršeni studenti s invaliditetom, a s druge strane poslodavci koji će ponuditi pozicije koje su otvorene i dostupne za osobu ili studenta sa invaliditetom“, objasnila je prorektorica Kostić.

Prorektorica  je podsjetila da je u okviru projekta nabavljena oprema za osobe s oštećenjem vida i sluha i ustupljena svim korisnicima Centralne univerzitetske biblioteke - CUB. Biblioteka je izradila i strateški dokument koji se odnosi na politiku pristupa bibliotekama lica sa invaliditetom, kao jedan od partnera u Erasmus+ projektu Servisi podrške bibliotečkoj mreži: modernizacija biblioteka u zemljama Zapadnog Balkana kroz razvoj osoblja i reformu bibliotečkih usluga – LNSS.

Koordinatorka projektnog tima, doc. dr Tatijana Dlabač, detaljno je predstavila rezultate projekta koji se realizuje od 14. oktobra 2015. do 14. oktobra 2018. Ona je izrazila posebnu zahvalnost svim predstavnicima Univerziteta Crne Gore i partnerima koji su prepoznali važnost projekta i pružili podršku u realizaciji projekta.

„Zajedničkim radom Univerziteta, Zavoda i Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore na ovom projektu pokazali smo  ozbiljnost u pristupanju Evropskoj uniji“, kazao je pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore David Perčobić, kao predstavnik partnerske institucije na projektu.

On je kazao da se kroz ovaj i slične projekte teži pripremi studenata s invaliditetom za lakše uključivanje u tržište rada, a samim tim se teži i poboljšanju poštovanja i uživanja njihovih ljudskih prava. 

Programska menadžerka UMHCG Anđela Radovanović je rekla da su postignuti značajni rezultati, ali da je i dalje potrebno raditi na poboljšanju uslova za ravnopravno učešće studenata s invaliditetom u nastavi.

„Danas na Univerzitetu Crne Gore studira 61 student s invaliditetom od ukuno 94 koliko ih je na visokoškolskim institucijama“, navela je podatak Radovanović i zahvalila se posebno regionalnim partnerima koji su omogućili praksu studentima.

O iskustvima studenata u radnoj praksi koja se realizovala u okviru ovog projekta govorili su članica projektong tima UCG mr Maja Škurić, sa Pomorskog fakulteta Kotor i predstavnici poslodavaca iz Novog Sada „Centar Živeti Uspravno“ i Sarajeva „Profil Management Consulting“.

Na radionici je iskazana nada da će ovaj projekat biti podsticaj za nove aktivnosti u cilju unapređenja uslova studiranja i zapošljavanja studenata s invaliditetom.

Konzorcijum ovog projekta  čini 18 institucija iz partnerskih zemalja (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina) i 5 institucija iz programskih zemalja (Grčka, Slovenija, Njemačka i Poljska). U Crnoj Gori su na projektu, pored Univerziteta Crne Gore, bili uključeni Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Univerzitet Donja Gorica. 

Izvor: Sajt UCG

 

 

NVO koje konkurišu za državni novac nemaju garanciju da će stvarno biti cijenjen kvalitet njihovih ideja jer trećinu nezavisnih procjenjivača čine državni službenici čije su kvalifikacije tajna.

12 ministarstava tokom 2018. raspisalo je konkurs za finansiranje projekata NVO, a o kvalitetu ponuđenih ideja odlučuju “nezavisni procjenjivači”. Iako su poznata njihova imena, javnosti nijesu dostupni podaci o njihovim kvalifikacijama, ali ni iz koje oblasti su im dodjeljivani projekti za procjenu.

Na listi procjenjivača, među kojima je i dosta stručnjaka iz regiona, su i službenici resora zdravlja, finansija, ljudskih prava, sporta... Na spisku je i šefica kabineta ministra pravde i potpredsjednika Vlade Zorana Pažina, Mirjana Vlahović. Ona je u isto vrijeme i “nezavisni procjenjivač” i predsjednica Komisije za dodjelu sredstava NVO na nivou Ministarstva pravde.

Zakon o NVO predviđa da procjenjivači ne smiju biti državni službenici resora koji dodjeljuje novac projektima NVO, ali zbog tajnih procedura otvara se sumnja u način njihovog rada.

“Pohvalno je da je lista nezavisnih procjenjivača javna. Međutim, i dalje svakako nepotpuna, jer se ne vidi da li nezavisni procjenjivači ispunjavaju Zakonom propisane kriterijume, prije svega one koje se odnose na iskustvo u ocjeni projekata i iskustvo upravljanju projektima. Takođe, nejasno je za koje oblasti su pojedinci s liste eksperti, a ujedno nije transparentna i dostupna informacija o kriterijumima na osnovu kojih su dobijali projekte koje treba da boduju. Moguće je da su procjenjivačima raspoređena zaduženja u skladu s oblastima, pa u odnosu na to ocjenjuju projekte iz nadležnosti pojedinih resora”, kazala je aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom Marina Vujačić.

Nezavisni procjenjivači zarađuju 25 eura po pročitanom projektu tokom jednog konkursa.

“Dodatno, možda i najspornije, je to što je jedan broj nezavisnih procjenjivača istovremeno i u komisijama ministarstava, pa samim tim u konfliktu interesa. Naime, Zakon o NVO, u članu 32đ, propisuje da nezavisni procjenjivači ne mogu biti u radnom odnosu u organu državne uprave koji vrši raspodjelu sredstava”, precizirala je Vujačić.

Iz Ministarstva javne uprave (MJU), na čijem je čelu Suzana Pribilović, objašnjavaju da bliže informacije o procjenjivačima ne mogu da objave jer bi to bilo suprotno evropskom standardu iz PRAGA (Practical Guide to Contract Procedures for EU External Actions).

“Prema kome se ni imena nezavisnih procjenjivača ne objavljuju, odnosno smatraju se ‘povjerljivim’ radi obezbjeđenja uslova za njihovu nepristrasnost u procesu bodovanja/procjene kvaliteta projekata”, poručuju iz MJU.

Vujačić, ipak, ističe da ovako definisane norme ostavljaju manipulativni prostor tumačenja.

“Pa samim tim se može tumačiti uže: da osoba koja je zaposlena u jednom resoru ne može bodovati projekte u naležnosti tog resora, što vjerujem da je bila namjera, ili šire: da nezavisni procjenjivač ne može biti iz resora koji vrši raspodjelu. Međutim, ne vjerujem da je u pitanju šire tumačenje jer prema odluci iz 2018, 12 resora je trebalo da raspiše konkurs, što znači da bi nezavisni procjenjivači mogli biti samo iz preostalih resora koji ne raspisuju konkurse”, kazala je ona.

Iz MJU tvrde da ne znaju koliko je novca isplaćeno procjenjivačima od njihovog izbora u maju do danas.

“Naknada nezavisnim procjenjivačima iznosi 30 eura bruto po bodovanom projektu, odnosno programu, na teret sredstava organa državne uprave koji vrši raspodjelu sredstava. Ukupna naknada ne može prelaziti 2.000 eura godišnje”, tvrde u resoru Pribilovićeve.

Isplatu, prema objašnjenju iz MJU, rade ministarstva koja angažuju procjenjivače.

"Nezavisni procjenjivači po sadašnjoj odredbi Zakona mogu biti zaposleni i u organima u sastavu državne uprave. Na ovako spornu odredbu sam reagovala još u toku javnih rasprava o tom propisu, ali bez pozitivnih efekata. Zbog ovakvih odluka Vlade, namjerno nepreciznih zakonskih rješenja, i situacija u praksi, imamo neuticajan NVO sektor zavisan od političkih odluka, pa time i često pod pritiskom gubitka nezavisnosti u svom radu", kazala je Marina Vujačić

Izvor: ND Vijesti 

Golbal reprezentacija Crne Gore je poražena od Velike Britanije u utakmici za 7. mjesto  i opstanku u B diviziji, rezultatom 4:3.

Porazu od Izraela rezultatom 9:8, prethodila je pobjeda nad Mađarskom rezultatom 11:1. Prethodno izgubili su u meču protiv Ukrajine 5:3, a s Grčkom igrali neriješeno 5:5.

Time su se pridružili Mađarskoj i Sloveniji koje su prethodno ispale u C diviziju.

 

Pripremila: Marina Vujačić 

 

Jedan datum krajem septembra mogao bi se nazvati istorijskim za pokret za prava osoba s invaliditetom. Naime, 25. septembra Novozelanđanin Robert Martin predsjedavao je sjednicom Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom i tako postao prva osoba s intelektualnim invaliditetom u istoriji koja je vodila sjednicu nekog UN tijela. Nekoliko dana prije toga, Martin, inače član Komiteta, poslao je moćnu poruku o potrebi deinstitucionalizacije i adekvatne terminologije čiji prevod vam donosimo u nastavku.

Živio sam u instituciji do svoje 27. godine.

Život u instituciji značio je da nijesam imao nikoga i ništa što bih zvao svojim. Plakao sam za svojom porodicom, ali oni nijesu došli da me odvedu kući. Onda sam prestao da plačem i usvajao sam mačke koje su mi bile prijatelji. Ali, kad sam odselio, izgubio sam prijatelje. Djeca koja odrastaju u institucijama nauče da dobra vremena ne traju i da ljudi i kućni ljubimci odlaze i dolaze. Završimo tako što nam bude teško da se vežemo za ljude ili da iskazujemo ljubav.

Nijesam imao privatnost i ništa za raditi! Ljudi su po cijeli dan provodili u pidžamama šetajući tamo-vamo. Nijesmo tretirani kao pojedinci. Morali smo da dijelimo gomilu odjeće i uzmemo ono što smo mogli. Bili smo podijeljeni po bojama u grupe od kojih je svaka imala zvjezdice i kategorije. Čak smo imali iste frizure istog dana.

Ljudi koji imaju moć nad drugima se lako mogu korumpirati i iza zatvorenih vrata ljudska prava se često krše. Tamo je bilo zloupotrebe na svakom koraku. Ljude su polivali vodom iz crijeva, ostavljali ih u prljavoj odjeći, stavljali u izolaciju ili im oduzimali stvari. Počeo sam da se branim i da budem stalno na oprezu da bih se zaštitio.

Život u instituciji me je naučio da sam niko – da moj život ništa ne znači. Mnogi od mojih prijatelja su umrli u institucijama. Njihovih imena nema ni na jednom grobu.

Kada mislite o više od osam miliona djece koja su u institucijama i dalje, nadam se da ćete se sjetiti moje priče.

Jezik je važan jer on uči ljude kako da se odnose prema vama.

Osobe s invaliditetom obično dobiju etikete koje se zakače za njih za cijeli život.

Te riječi su užasne. Ne volim čak ni da ih izgovorim. Govorim ih danas ovdje, pred vama, jer želim da znate da ih nije u redu koristiti. Riječi kao što su mentalno retardiran, hendikepiran, invalid, gluv i nijem, bogalj, s posebnim potrebama. Kažem ljudima da nema ničega posebnog u tome što ste posebni. Kada to koristimo u svakodnevnom govoru, to je izraz nježnosti. Ali kada tako govorimo o osobama s invaliditetom, znači da ih tretiramo drugačije.

Ti nazivi nas povrjeđuju.

Suočimo se s tim. Da li smo mi smislili te nazive?

Ne. Niti nas je iko pitao.

Ujedinjene nacije su uzor za ostatak svijeta.

Mi treba da budemo predvodnici i da pokažemo svijetu da su riječi važne.  

Danas vam poručujem da mislite o jeziku koji koristite kada govorite o nama – kako u svom radu, tako i u ličnom životu.

Hvala.”

 

Pripremila i prevela s engleskog: Anđela Radovanović

Izvor: https://www.facebook.com/peoplefirstnz/

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u saradnji s Centrom za razvoj nevladinih organizacija je od 10. do 15. septembra u hotelu Princess u Baru organizovalo šesti trening namijenjen članicama Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG).  

Trening o pisanju projekata za EU fondove je posljednji u nizu seta treninga (od ukupno šest) koji je organizovan s ciljem jačanja kapaciteta članica Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore, kako za sprovođenje ostalih aktivnosti projekta Umrežavanjem do boljeg rada, tako i za nastavak rada u sopstvenoj organizaciji.

Na treningu je bilo 15 učesnika/ca koji su imali/e priliku da se upoznaju s dostupnim EU fondovima za Crnu Gori i fazama u projektnom ciklusu. Učesnici koji su bili podijeljeni u tri grupe, imali su zadatak da razviju projekte na teme obrazovanja, zapošljavanja i samostalnog života, a stekli su teoretska i praktična znanja o svim fazama projektnog ciklusa, počevši od analize konteksta i zainteresovanih strana, analize problema, definisanja ciljeva, rezultata i aktivnosti, i popunjavanja sažetka projekta, aplikacione forme i budžeta.

Na osnovu navedenog treneri su cijelo vrijeme treninga kombinovali teorijski i praktični rad, na način što su razvili konceptnu notu, i matricu logičkog okvira na osnovu prethodno razvijenog drveta problema, analize konteksta, analize ciljeva, indikatora i izvora verifikaciije. Konceptne ideje su razvijene u tri izabrane oblasti: samostalnog života, zapošljavanja osoba s invaliditetom, i obrazovanja osoba s invaliditetom. 

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada, koji sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u saradnji s Centrom za razvoj NVO, a uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. 

 

Pripremile: Ivana Bogdanović i Anđela Radovanović

 

 

Osobe a invaliditetom su jedna od najranjivijih društvenih grupa, koja usled brojnih prepreka teško ostvaruje svoja prava. Kako bi ostvarile svoj pun potencijal, neophodna je zajednička podrška čitavog društva

Invaliditet je sastavni dio ljudskog života, razvojni društveni fenomen koji se ne dešava drugim ljudima ili samo ljudima oko nas. Svako od nas je u jednom momentu svog života doživio neki oblik fizičkog ili psihičkog oštećenja, privremenog ili trajnog, možda i mentalnog, a svako ko doživi starost, neminovno se suočava s preprekama u funkcionisanju, često i s oštećenjem sluha i/li vida.

Osobe s invaliditetom su jedna od najmarginalizovanijih grupa na svijetu. Na svjetskom nivou procenat OSI se već kreće oko 15,6% populacije. U zemljama Evropske unije 80 miliona ljudi živi s nekim oblikom invaliditeta, što predstavlja jednu od šest osoba. Broj osoba s invaliditetom konstantno raste zbog sve starije svjetske populacije, medicinskih dostignuća, ali i zbog porasta hroničnih bolesti koje mogu dovesti do invalidnosti, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i mentalne bolesti.

 

Uprkos tome, invalidnost posmatramo s distance, a ova grupa ljudi je marginalizovana u svim segmentima života. Osobe s invaliditetom su slabijeg zdravstvenog stanja usled ograničenog pristupa zdravstvenim uslugama, ne razvijaju svoje obrazovne potencijale u potpunosti, imaju manje prilika za zaposlenje i imaju veću stopu siromaštva od osoba bez invaliditeta. Invalidnost je i uzrok i posledica siromaštva. Stopa siromaštva osoba s invaliditetom je 70 puta viša od prosjeka, delom zbog ograničenih pristupa zaposlenju.

Smanjenje nejednakosti

Pored toga, predrasude u društvu i odnos javnog mnjenja, pored lošeg socijalnog i ekonomskog položaja u kome se nalaze, čine ih u velikoj mjeri ugroženom i diskriminisanom grupom. Odnos jednog društva prema ugroženim grupama predstavlja dostignuti nivo svijesti i napretka tog društva. Za napredak jednog društva neophodno je uključivanje svih građana u zajednicu i omogućavanje svima jednako uživanje svojih prava.

Prepoznajući značaj inkluzije i smanjenje nejednakosti za dostizanje održivog razvoja, Ujedinjene nacije su smanjenje nejednakosti svrstale u cilj broj 10 Agende za održivi razvoj do 2030, u kojem se ističe da niko ne bi trebalo da bude diskriminisan na osnovu godina, pola, religije, rase, etničke pripadnosti ili invalidnosti.

Nevidljivi

U proteklih deset godina u svim zemljama regiona usvojeni su brojni zakoni, a prethodno ili u međuvremenu je u svim zemljama ratifikovana i Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom.

Situacija se unapređuje i u praksi, ali vrlo sporo, a jedan od uzoraka problema leži u nevidljivosti osoba s invaliditetom. Jedan od problema s kojima se ova lica susreću svakako je ostvarivanje prava na život u zajednici s ostalim njenim članovima, i to je ono što održava predrasude prema njima. Ova grupa građana ne živi u specijalnom, već u jedinom društvu koje postoji, trebaju imati jednaka prava. Međutim, niti imaju zakonom garantovana ista prava kao i ostali građani, niti jednake mogućnosti da učestvuju u svakom segmentu društva ravnopravno sa svojim sugrađanima. Naša je moralna dužnost kao društva da budemo društveno odgovorni i omogućimo uključenost osoba s invaliditetom u zajednicu i kreiramo društvo jednakih šansi za sve. 

Izvor: Kurir.rs 

Pripremila: Marina Vujačić 

Pobjeda protiv Mađarske s 11:1, bila je dovoljna golbal reprezentaciji Crne Gore da izbori plasman u četvrtfinale Evropskog prvenstva B divizije u Horozovu.
To je bio prvi trijumf crnogorskih golbalista na šampionatu, nakon što su u utorak izgubili od Ukrajine (5:3) a s Grčkom igrali neriješeno (5:5), dok su danas poraženi i od Izraela 9:8.

Izabranici selektora Nikole Čurovića su duel s Mađarskom dobili prekidom, zbog pravila da se utakmica prekida u trenutku kada jedan od rivala povede s 10 golova razlike.

Crnogorsku selekciju do pobjede vodio je Nikola Nikolić sa sedam, dok su po dva gola postigli Marko Nikolić i Mirnes Ramović.
Crna Gora je plasman u četvrtfinale izborila kao četvrtoplasirana u grupi, ispred Mađarske, koja je već izgubila status člana B divizije.

"U četvrtfinale Idemo na prvog iz grupe B, domaćina Poljsku. Biće teško u četvrtfinalu, ali smo i do sada na turniru pokazali da smo tvrd orah", kazao je selektor Nikola Čurović.

Duel s Poljskom je na programu u četvrtak u 13.30 sati.

 

Izvor: Portal Vijesti

 

 

sreda, 26 septembar 2018 20:53

Nikač na Svjetskom kupu u Francuskoj

Crnogorski paraolimpijac Ambroz Nikač učestvovaće na Svjetskom kupu u streljaštvu za osobe s invaliditetom, koji će do nedjelje biti održano u Nacionalnom francuskom streljačkom centru u gradiću Šatoro, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Kako se navodi, Nikač je uspješno prošao klasifikacione preglede na kojima je dobio kategoriju SH1/SG-L.

On će na strelište  sjutra, 27. septembra u disciplini vazdušni pištolj.

"Biće to prvi zvaničan nastup crnogorskih takmičara na sankcionisanim takmičenju u streljaštvu, u toj veoma masovnoj i popularnoj paraolimpijskoj disciplini", saopšteno je iz POK.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portal Vijesti

Mobilna aplikacija „Učimo zajedno“, kreirana da olakša studiranje osobama s invaliditetom, od nedavno je dostupna za preuzimanje na Android uređajima. Riječ je o projektu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore koji je dobio podršku Telekoma na konkursu za društveno odgovorne projekte „Za svako dobro 2017“. 

Aplikacija ima za cilj da osnaži i motiviše studente s invaliditetom, da doprinese međusobnom povezivanju i udruživanju, boljoj informisanosti i vršnjačkoj podršci tokom studiranja.

„Studenti s invaliditetom se susreću s brojnim izazovima i poteškoćama. Nepristupačan javni prevoz, nepostojanje servisa podrške - prije svega gestovnih tumača i asistencije u nastavi, nedostatak literature u različitim dostupnim formatima u zavisnosti od potreba studenata, kao i neprilagođenost nastave pojedinim kategorijama studenata s invaliditetom nerijetko dovodi do izopštavanja i do izolacije studenata s invaliditetom.

Uz pomoć ove aplikacije, naše Udruženje želi da poveća stepen opšte i međusobne informisanosti mladih s invaliditetom iz oblasti visokog obrazovanja.“ – izjavila je Anđela Miličić, programska asistentkinja UMHCG.

Korisnici aplikacije se mogu informisati o brojnim servisima podrške koje UMHCG pruža studentima s invaliditetom i imaju mogućnost razmjene informacija važnih za obrazovanje među samim studentima.

„Projekat „Učimo zajedno“ je pravi primjer kako digitalna rješenja mogu dati veliki doprinos unapređenju obrazovnog procesa i boljoj inkluziji. Vjerujemo da će aplikacija biti podrška mladima sa invaliditetom tokom studiranja i način da ostanu bolje informisani, motivisani i povezani sa drugima.

Pozivamo organizacije civilnog sektora koje imaju slične ideje da na se prijave na naš donatorski konkurs koji je u toku“ – izjavila je Jelena Radonjić-Đurković, ekspert za korporativnu komunikaciju i društveno odgovoreno poslovanje u Crnogorskom Telekomu.

Aplikacija obezbjeđuje i razmjenu literature u pristupačnim formatima, i ima za cilj bolju koordinaciju usluge dostupnog prevoza za mlade sa invaliditetom. Pored toga, mladi s invaliditetom imaju mogućnost da prijave nepravilnosti sa kojima se suočavaju u toku izvođenja nastave, polaganja ispita i drugih nastavnih i vannastavnih aktivnosti na fakultetima.

Aplikacija je dostupna na Google Play Store i može se besplatno preuzeti.

Telekomov donatorski konkurs „Za svako dobro“ otvoren je do 8. oktobra 2018. Oblasti podrške su: obrazovanje i kultura (medijska pismenost i korišćenje digitalnih tehnologija u službi obrazovanja svih generacija; edukacija mladih u STEM području – nauka, tehnologija, inženjerstvo, matematika; digitalne tehnologije u službi razvoja i promocije kulture), zaštita životne sredine, i inkluzija osjetljivih grupa i stvaranje jednakih mogućnosti za povezivanje i uključivanje u digitalno društvo. Više informacija o pravilima i uslovima konkursa dostupno je na https://www.telekom.me/za-svako-dobro-2018.nspx

Saopštenje za javnost Telekoma i UMHCG

 

Strana 21 od 29

Back to top