Kristian

Kristian

Ali Stroker je odrasla u Nju Džersiju, a invalidnost je stekla u drugoj godini, nakon povreda kičme zadobijenih u saobraćajnoj nezgodi. Kad je imala 7 godina, prvi put je vidjela brodvejski šou i prepoznala šta želi da radi u životu.

Njen moto je: Pretvori svoje slabosti u prednosti. Zastupa prava osoba s invaliditetom, motiviše mlade glumce i podstiče publiku na pretvaranje ideja u akciju. Ne definiše je ništa, osim strasti za životom i saosećajnosti prema drugima.

„Karakter je sposobnost istrajavanja uprskos svim osporavanjima“, kazala je ona.

2015. Ali Stroker je ušla u istoriju, stupivši na brodvejsku scenu kao prva glumica koja koristi kolica. Dobijala je uloge koje se obično dodeljuju osobama bez invaliditeta.

„To što koristim kolica ne znači da treba da dobijam isključivo uloge žena u kolicima. Ne želim da mi kolica biraju i donose uloge. Na audicijama se nadaš da ćeš zaista biti viđena i da će ti se ukazati prilika zbog onoga što tamo donosiš“.

Pripremila: Anđela Miličić

Izvor: portaloinvalidnosti. net

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada organizuje završnu konferenciju "Zaštita osoba s invaliditetom od diskriminacije – trenutno stanje i izazovi".

Konferencija će se održati u petak, 12. jula s početkom u 11.00 časova, u Podgorici, u hotelu Hilton (sala Jelena).

U uvodnom dijelu je planirano obraćanje šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Ajva Orava, ministra za ljudska i manjinska prava Mehmeda Zenke, zamjenika Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniše Bjekovića, i predsjednika Upravnog odbora Mreže organizacija osoba s invaliditetom Milenka Vojičića.

Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG, i koordinatorka istraživanja sprovedenog u okviru projekta će predstaviti njegove ključne rezultate.

Završna konferencija ima za cilj da informiše zaintresovana tijela i organizacije o rezultatima sprovedenog istraživanja, zaključcima i preporukama za dalje unapređenje prilikom definisanja mjera i aktivnosti i izvještavanja o sprovođenju Akcionih planova Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti, kao i o iskustvima diskriminacije osoba s invaliditetom u praksi.

Očekuje se da na konferenciji, pored govornika, prisustvuju  i drugi predstavnici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Skupštine Crne Gore, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i drugih ministarstava, i organa u okviru Vlade Crne Gore, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, predstavnici sudske vlasti, tužilaštva, inspekcija, ambasada, medija, NVO, organizacija osoba s invaliditetom i drugi.

Neposredno prije konferencije, u četvrtak, 11. jula s početkom u 19.00 časova, na Sceni 213, u Nikšiću planirana je premijera filmova Ambrozovi životni trikovi Dodir svjetlosti.

Aktivnosti su dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), a uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. 

Pozivaju se mediji da isprate konferenciju i premijeru filmova i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva privodi kraju rad

Podgrupe u okviru Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva privode kraju višemjesečni ozbiljan i odgovoran rad na kreiranju konkretnih zakonskih rješenja. Član Odbora Miodrag Vuković kazao je u razgovoru za Novu M da oni koji su posvećeno radili uskoro će ponuditi parlamentu prijedloge na usvajanje. Boris Mugoša iz SD-a očekuje da se prijedlozi definišu tokom jula.

-              Mi smo vodili vrlo dobru komunikaciju, kroz otvoren razgovor sa NVO, sa akademskom zajednicom i došli smo do nekih rješenja koja su u ovom trenutku na dobrom putu da budu do kraja transformisana, oblikovana kao nova rješenja koja treba podržati, koja će sigurno obogatiti, osnažiti taj dio nužne pretpostavke za izborni proces poručuje Vuković.

Mugoša očekuje da tokom jula definišu konačne prijedloge, da ih upute odboru na dalje reforme, za dalje odlučivanje.

-              Ono što je važno, tokom cijelog ovog perioda zajedno sa poslanicima iz vladajuće većine, na ovim zakonskim rješenjima su vrlo profesionalno radili predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice i stručne službe Skupštine kaže Boris Mugoša.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, sa druge strane, smatra da mehanizam kojim bi se izborno zakonodavstvo u punom kapacitetu primijenilo i koji bi omogućio fer i slobodne izbore jeste tehnička vlada.

-              Bez tehničke vlade koja bi nadzirala ono što je odbor uradio nema ni smisla rad odbora, tako da očekujem da evropski zvaničnici ukažu na taj dio, da prosto rad odbora i reforme izbornog zakonodavstva ima smisla ukoliko postoji tehnička vlada, koja će to da primijeni ističe Damjanović. Inovacije Vuković vjeruje da će se u izbore iduće godine ući sa inoviranom normativnom osnovom.

-              Da li će iza toga stajati odbor u punom sastavu, ja hoću da vjerujem, nadam da će se to desiti, da li će se desiti nešto drugo, a takođe nesumnjivo legitimno, vrijeme pred nama će pokazati, ovo neka bude poziv, da je to račun bez krčmara, što rade pojedine opozicione strukture u našem parlamentu kada je ovaj posao u pitanju -kaže Vuković.

Iz SD-a napominju da su na ovim zakonskim rješenjima vrlo profesionalno radili i predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice i stručne službe Skupštine.

Ostaje nam da u periodu koji je pred nama odradimo konsultacije sa institucijama i organizacijama, koje su nam pisanim putem dostavili sugestije, koji su pokazali interesovanje da daju doprinos unapređenju ovog krovnog zakona, to je prije svega DRI, Agencija za sprečavanje korupcije, Zenska politička mreža i Udruženje mladih sa hendikepom CG kaže Mugoša. Siguran je, kako kaže, da će i opozicija preuzeti svoj dio odgovornosti u ovom procesu.

Čini mi se da sada mnogo jasnije nego ikada sa svih relevantnih evropskih i međunarodnih adresa se daje jasan signal opoziciji da se vrati u Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, uostalom i sam ambasador Orav je rekao da je to najbolje mjesto za politički dijalog. Nadam se da nam je svima cilj da povećamo povjerenje građana u sam izborni proces kaže Mugoša.

Podsjećanja radi, u izvještaju o napretku Crne Gore naglašava se da izborna reforma ostaje od vitalnog značaja za ponovno uspostavljanje izbornog povjerenja. Država je uradila sve što je u njenoj moći. Ali je neshvatljivo da one opozicione partije na čiju se inicijativu formirao Odbor za izmjenu izbornog zakonodavstva od početka njegovog formiranja ne učestvuju u radu. Time su Aleksa Bečić iz Demokrata i Dritan Abazović iz Ure izigrali povjerenje visokih čelnika Evropske unije, prema ocjenama sa najviših međunarodnih adresa. I šef Delegacije EU u CG Aivo Orav to je nekoliko puta potcrtao kao svojevrstan nonsens. Demokrate i Ura međutim i dalje bojkotuju Skupštinu.

Stanje pat-pozicije, kako kaže Damjanović, neće donijeti ništa. U smislu poboljšanja onoga što je svima nama cilj, a to je izborno zakonodavstvo, ja sam negdje u oktobru rekao da je uslov da se u punom kapacitetu učestvuje u radu odbora, te da se definiše unaprijed način kako će se to primijeniti, dakle izborno zakonodavstvo koje mi budemo na odboru, ili putem dogovora unutar odbora promijenili objašnjava Damjanović.

Podsjetimo, privremeni Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva formiran je kako bi se unaprijedio okvir za održavanje daljih izbora i povećalo povjerenje javnosti u izborni proces. Demokrate i Ura su, prvenstveno, prihvatili da učestvuju u pregovorima, ali su se ubrzo predomislili i odlučili da nastave bojkot parlamenta, te da se reformom izbornog zakonodavstva ne bave kroz insititucije. Bečić i Abazović su prvobitno prezentovali plan izbornih reformi komesaru za proširenje Johanesu Hanu u Briselu i to na 35 strana, i tom su prilikom iskazali navodnu spremnost da se uz podršku Evropske unije u ad hoc parlamentarnom radnom tijelu bore za implementaciju predloženih rješenja. Komesar za proširenje Evropske unije Johanes Han, tom prilikom je saopštio da svi politički subjekti u demokratskim institucijama moraju da se angažuju u konstruktivnoj debati, a debata mora da se odvija u parlamentu.       

Mi smo vodili vrlo dobru komunikaciju, kroz otvoren razgovor sa NVO, sa akademskom zajednicom i došli smo do nekih rješenja koja su u ovom trenutku na dobrom putu da budu do kraja transformisana, oblikovana kao nova rješenja koja treba podržati, koja će sigurno obogatiti, osnažiti taj dio nužne pretpostavke za izborni proces poručuje Vuković.

Preuzeto s: Dnevne novine POBJEDA

 

Podgorica, PR pres servis – Sve aktivnosti, koje su usmjerene na poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom (OSI) neophodno je sprovoditi sistemski i planski, a od pristupa prema toj populaciji zavisi do kog nivoa će se razviti lokalna zajednica u kojoj će biti dobar život svih građana.

To je saopšteno na javnoj debati Aktivne lokalne samouprave u zaštiti od diskriminacije OSI, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, koji sprovodi u saradnji s Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), uz finansijsku podrškuDelegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Koordinator projekta, Milenko Vojičić, rekao je da su planirani rezultati projekta funkcionalna Mreža organizacija OSI za zastupanje prava OSI, uspostavljanje mehanizma za monitoring Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju njihove jednakosti, kao i promocija usvajanja lokalnih akcionih planova.

“Želimo uticati na povećanje svijesti javnosti o važnosti uključivanja OSI u procese odlučivanja na nacionalnom i lokalnom nivou. Ključna aktivnost projekta odnosi se na praćenje sprovođenja Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti, kao i pripremu alternativnog izvještaja o sprovođenju dvogodišnjeg Akcionog plana Strategije od strane članica Mreže organizacija OSI. Strategija definiše deset ključnih oblasti života OSI i u njima mjere i aktivnosti, koje su različiti državni organi dužni sprovesti”, objasnio je Vojičić.

Da bi čovjek, kako je rekao, ostvario individualan život, poštovanjem urođenog dostojanstva u  lokalnoj zajednici u kojoj živi, potrebno je, kako je pojasnio, da su mu na raspolaganju sve alatke, koje daju međunarodni i domaći dokumenti o ljudskim pravima.

“Veoma je važna ekonomska samostalnost, koja se dostiže odgovarajućim zapošljavanjem. Do dobrog posla se dolazi poslije dostupnog i pristupačnog inkluzivnog obrazovanja, odgovarajuće i efektivne mobilnosti, bez barijera u prostoru i sa raspolaganjem informacijama, koje su od interesa, a sve to na jasan, pristupačan način”, rekao je Vojičić.

Sekretar Sekretarijata za socijalno staranje u Glavnom gradu, Ivan Terzić, istakao je da je Glavnom gradu potrebno još više prilagođenih prelaza i prilaza, zvučnih semafora, liftova, taktilnih staza i novih radnih mjesta za OSI.

“Gradska uprava je čvrsto opredijeljena da još intenzivnije i posvećenije radi kako bi se ove prepreke umanjile, a u budućnosti sasvim uklonile. Ono što smatramo veoma bitnim je saradnja, kako institucionalna, tako i sa svim organizacijama OSI jer vjerujemo da samo zajedničkim djelovanjem, udruživanjem i partnerskim odnosom možemo jedni drugima biti podrška”, rekao je Terzić.

On je istakao da je Glavni grad, tokom prošle godine u saradnji s Crvenim krstom Crne Gore (CKCG), realizovao pilot projekat “Personalna asistencija za OSI”, za koji je opredijeljeno 25 hiljada eura.

“Projekat je nastavljen i ove godine sa uvećanim budžetom na 35 hiljada eura. Kako bi osnažili OSI za što samostalnije funkcionisanje pokrenuli smo, takođe u saradnji sa CKCG, novi socijalni servis: Mobilni timovi – medijacija u zajednici za OSI, za koji je budžetom za 2019. opredijeljeno 25 hiljada eura”, rekao je Terzić.

“U proteklih nekoliko godina, u Podgorici je uređeno ili prilagođeno gotovo 500 prilaza i prelaza”, naveo je Terzić.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, kazao je da je u cilju sprovođenja aktivnosti na zaštiti od diskriminacije potrebno da to svi shvate kao benefit društva, a ne kao obavezu, koju nameće neki pravni dokument.

“Jedan od principa, koje je nužno da društvo primijeni je da obezbijedi uslove da OSI žive u svojoj lokalnoj zajednici i da u svom neposrednom okruženju imaju što više podrške, kroz različite servise, ali i da imaju pristupačno okruženje, kako bi mogli nesmetano i ravnopravno s drugima da ostvaruju osnovna ljudska prava”, rekao je Macanović

Prema njegovim riječima, lokalna zajednica kada razvija bilo koju od aktivnosti za OSI, treba da ima u vidu da ono što se planira i predviđa za OSI ima neposredan i posredan uticaj na druge građane.

“Tako jedan spušteni ivičnjak na trotoaru nije samo nešto što koriste OSI i nije samo namijenjen njima. To je olakšan pristup i za majke sa malom djecom i za druge građane”, objasnio je Macanović.

Među aktivnostima koje bi Glavni grad trebalo da sprovede je, kako je rekao, donošenje lokalnog plana za sprovođenje Strategije za zaštitu od diskriminacije i promociju jednakosti.

“Mi smatramo da sve ove aktivnosti, koje su usmjerene na poboljšanje kvaliteta života OSI treba da se sprovode sistemski i planski. Ako se nešto ne uradi sistemski, onda to traje nekoliko mjeseci i OSI opet dolaze na istu ili lošiju poziciju jer se demotivišu”, istakao je Macanović.

On smatra da od pristupa prema OSI zavisi u kojoj mjeri i do koga nivoa će se razviti lokalna zajednica u kojoj će biti dobar život svih građana.

“Glavni grad, kao najveća lokalna zajednica u Crnoj Gori, treba da bude primjer i podstrek drugim lokalnim zajednicama”,kazao je Macanović.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da je potrebno da sve nadležne službe u Glavnom gradu više obrate pažnju na nepropisno parkiranje na mjestima označenim za OSI, pješačkim prelazima ili šetačkim zonama.

“Htjela sam pitati i Glavni grad šta se desilo sa sprovođenjem Akcinog plana za pristupačnost? Da li je u potpunosti sproveden i ako nije zašto nije?” upitala je Vujačić.

Ona smatra da bi Glavni grad trebalo da više radi i na socijalnom stanovanju.

“Znam da je jedna porodica, koja je bila jako ugrožena dobila, prije nekolike godine, stan. Ali, mislim da ima mnogo više osoba, kojima je potrebna ova vrsta podrške od strane lokalne samouprave”, smatra Vujačić.

Ona je rekla da bi u Glavnom gradu trebalo ustanoviti stipendiranje OSI.

“Ovdje ima mnogo učenika i studenata s invaliditetom koje dođu da bi se obrazovale zbog mogućnosti u Glavnom gradu i mislim da je i u tom dijelu potrebna veća podrška lokalne samouprave”, navela je Vujačić.

Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević Marović, smatra da je usvajanje lokalnih akcionih planova najefikasnije rješenje za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti.

“Bijelo Polje je definitivno usvojilo lokalni akcioni plan, a u tom procesu su Budva, Pljevlja i Tivat i očekujemo da bi i u tim opštinama mogli uskoro imati lokalne akcione planove”, kazala je Radošević Marović.

Predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, Anđela Dragović, smatra da bi trebalo da kulturni sadržaji budu dostupniji OSI, da budu na pristupačnoj lokaciji i da obavještenja o sadržaju budu na pristupačnom formatu.

Predsjednica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, istakla je da mnoge porodice kriju nasilje koje se dešava nad OSI.

“Tek jedan mali procenat tih osoba, kojima je dostupan telefon se usudi da nas zove. To su jako teški i tužni slučajevi. Žene OSI, nekada samo zbog nekih primanja koje imaju trpe veliko nasilje u porodici. Svi oni koji znaju za porodicu gdje žena ili dijete s invaliditetom trpe neki oblik nasilja, neka bar daju broj telefona, i to može da bude dovoljno”, smatra Raičević.

 

Izvor: PR centar

REVOLUCIONARNE ALATKE ZA osobe s oštećenje vida

Čieko Asakava, koja je od 14 godine osoba s oštećenjem vida, stoji iza ranih inovacija digitalne Brajeve azbuke, a stvorila je i prvi praktični veb glasovni pretraživač na svijetu.

Posle nezgode u bazenu, Čieko Asakava je sa 14 godina stekla oštećenje vida. Posljednje tri decenije ona radi na tehnologiji - trenutno sa velikim naglaskom na vještačkoj inteligenciji - koja bi preobratila živote osoba s oštećenjem vida.

„Kad sam počinjala, nije postojala pomoćna tehnologija", rekla je doktorka Asakava, rođena u Japanu.

„Nisam mogla da čitam nikakve informacije sama. Nisam mogla nigde da idem sama."

Ta „bolna iskustva" navela su je na put učenja koji je započela kursom informatike za osobe s oštećenjem vida, da bi ubrzo posle uslijedilo zaposlenje u IBM-u.

Revolucionarni rad na pristupačnosti započela je upravo u toj firmi, istovremeno stekavši doktorat.

Doktorka Asakava stoji iza ranih inovacija digitalne Brajeve azbuke, a stvorila je i prvi praktični veb glasovni pretraživač na svijetu. Takvi pretraživači danas su uobičajena stvar, ali prije 20 godina, ona je korisnicima oštećenja vida interneta u Japanu omogućavala pristup većoj količini informacija nego što su ranije imali.

Sada ona i drugi stručnjaci za tehnologiju traže način da iskoriste vještačku inteligenciju za stvaranje alatki za osobe s oštećenjem vida.

Mikro mapiranje

Doktorka Asakava je, na primjer, razvila NavKog, smartfon aplikaciju koji se kontroliše glasom i pomaže osobama s oštećenjem vida da se snalaze u komplikovanom zatvorenom prostoru.

Blutut signal niskog intenziteta emituju se svakih deset metara kako bi se iscrtala mapa u zatvorenom prostoru. Podaci uzoraka sakupljaju se sa tih signala kako bi se izradili „otisci prstiju" neke konkretne lokacije.

„Otkrivamo položaj korisnika poredeći trenutni otisak prstiju korisnika sa modelom otiska na serveru", kaže ona.

Sakupljanje velike količine podataka stvara detaljniju mapu od one dostupne u aplikacijama poput Gugl Maps, koja ne funkcioniše za lokacije u zatvorenom prostoru i ne može da pruži stepen detalja neophodan osobama s oštećenjem vida, kaže ona.

„To može biti od velike pomoći, ali ne može precizno da nas navodi", kaže doktorka Asakava, koja je sada pripadnica IBM Feloua, prestižne grupe koja je do sada proizvela pet dobitnika Nobelove nagrade.

NavKog je trenutno u pilot fazi, dostupan na nekoliko lokacija u SAD i na jednoj u Tokiju, a IBM kaže da je blizu toga da aplikaciju učini dostupnom javnosti.

'Omogućuje mi više kontrole'

Stanovnici Pitsburga Kristina Hansinger (70) i njen muž Daglas Hansinger (65), oboje imaju oštećenja vida, isprobali su NavKog u hotelu u svom gradu tokom konferencije za osobe s oštećenjem vida.

„Osjećala sam se kao da imam više kontrole nad situacijom", kaže gospođa Hansinger, sada u penziji posle 40 godina rada u državnoj birokratiji.

Ona za kretanje koristi druge ljude i kaže da joj je, iako je uz NavKog morala da koristi i bijeli štap, on omogućio više slobode u kretanju po nepoznatim prostorima.

Njen muž se slaže s tim, dodavši da je aplikacija „uklonila svo nagađanje" iz snalaženja u zatvorenom prostoru.

„Zaista je bilo oslobađajuće putovati samostalno, bez ičije pomoći."

Laki 'robot u koferu'

Sljedeći veliki izazov doktorke je „kofer vještačke inteligencije" - lagani robot za navođenje.

On osobu s oštećenjem vida navodi kroz složeni prostor aerodroma, pokazujući joj pravac kretanja, baš kao i, na primjer, korisne informacije o otkazanim letovima i promjenama na gejtovima.

Kofer ima ugrađen motor tako da može sam da se kreće, ima kameru za prepoznavanje slika kako bi raspoznavao okruženje, kao i Lidar - Detekciju svijetla i razdaljine - za merenje razmaka do predmeta.

Kad dođe do toga da mora da se penje uz stepenice, kofer obavještava korisnika da ga podigne.

„Ako budemo sarađivali sa robotom, on bi mogao da bude lakši, manji i jeftiniji", kaže doktorka Asakava.

Trenutni prototip je „prilično težak", priznaje ona. IBM radi na tome da sljedeća verzija bude lakša i nada se da će na kraju moći u sebi da sadrži makar i laptop. Planira da projekat doživi premijeru u Tokiju 2020.

„Zaista želim da uživam u putovanju nasamo. Zato želim da se usredsredim na kofer vještačke inteligencije, čak i ako on bude iziskivao mnogo vremena."

IBM mi je pokazao video snimak prototipa, ali budući da još nije spreman da ga pusti u promet, firma nije željela da u ovoj fazi objavljuje snimke u javnosti.

Vještačka inteligencija za 'opšte dobro'

Uprkos ambicijama, IBM zaostaje za Majkrosoftom i Guglom u onome što se trenutno nudi osobama s oštećenjem vida.

Majkrosoft je izdvojio 115 miliona dolara za svoj program Vještačka inteligencija za opšte dobro i 25 miliona za svoju inicijativu vještačke inteligencije za pristupačnost. Na primjer, Siing Ej-Aj - aplikacija za govornu kameru - predstavlja centralni deo njihovog rada na pristupačnosti.

A kasnije tokom godine Gugl navodno planira da lansira svoju Lukaut aplikaciju, prvobitno za Piksel, koja će glasom navoditi osobe s oštećenjem vida oko konkretnih predmeta.

„Ljudi s invaliditetom zanemareni su kad je u pitanju razvoj tehnologije u cjelini", kaže Nik Makvajer, šef inicijative i istraživanja vještačke inteligencije pri CCS Insajtu.

Ali on kaže da se to u posljednjih godinu dana promjenilo, jer velike tehnološke kompanije ulažu veliki napor i investicije u aplikacije vještačke inteligencije koje „unapređuju društvenu dobrobit".

On očekuje više pomaka u tom prostoru, uključujući inicijativu iz Amazona, koji pozamašno ulaže u vještačku inteligenciju.

„Ali u poslednjih 12 mjeseci zapravo su Majkrosoft i Gugl bili ti koji su uložili najveći napor u toj oblasti", kaže on.

Makvajer kaže da je usredsređenost na opšte dobro i invaliditet povezana sa „pokušajima da se demonstriraju prednosti vještačke inteligencije u svijetlu izraženih negativnih stavova" povodom toga što vještačka inteligencija zamenjuje ljude na radnim mestima i čak ih potpuno preuzima.

Ali vještačka inteligencija u oblasti invaliditeta daleko je od savršene. Velika ulaganja u ovom trenutku idu na „dokazivanje preciznosti i brzine aplikacije" u vezi sa vidom, kaže on.

Doktorka Asakava prosto zaključuje: „Pokušavam da razriješim poteškoće sa kojima sam se i sama susrijećala kada sam stekla oštećenje vida. Nadam se da su to poteškoće koje mogu da budu uklonjene."

 

IZVOR: Vijesti Online

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore  u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada organizuje Javnu debatu "Aktivne lokalne samouprave u zaštiti od diskriminacije OSI".  Treća  javna debata će se održati u Podgorici u PR centru , 5. jula s početkom u 12.00 časova.

Ključna aktivnost projekta odnosi se na praćanje sprovođenja Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti i pripremu Alternativnog izvještaja o sprovođenju Strategije od strane članica Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG).

Koncept javne debate podrazumijeva učešće predstavnika institucija koje se bave ljudskim pravima i zaštitom od diskriminacije, organizacija osoba s invaliditetom, kao i samih osoba s invaliditetom.

Na debati, institucije će imati priliku da iznesu svoje stavove o implementaciji nacionalne Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju njihove jednakosti, i aktivnostima koje je Glavni grad Podgorica dužan preduzeti u cilju izrade Lokalnog akcionog plana, kao i preporuke za unapređenje politika ali i adekvatniju primjenu u praksi.

Nalazi i preporuke s diskusije biće korištene kao materijal za Alternativni izvještaj o sprovođenju Vladinog Akcionog plana Strategije u okviru kojeg će biti uključene i preporuke za dalje unaprjeđenje dokumenata prilikom njihove pripreme i sprovođenja.

Fasilitatorka na Javnoj debati će biti:  Elmira Redžepagić, programska asistentkinja UMHCG, dok će u uvodnom dijelu govoriti Milenko Vojičić, predsjednik UO Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG), Ivan Terzić, sekreter Sekreterijata za socijalno staranje u Glavnom gradu, i Goran Macanović,  izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore.

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Centrom za razvoj NVO, a uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. 

Pozivaju se mediji da isprate debatu i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

UPUTILI APEL MINISTARSTVU ODBRANE

Predloženim izmjenama zakona se, kako navode, predviđa neustavno skrivanje informacija od javnog značaja

Trideset šest nevladinih organizacija potpisalo je poziv Ministarstvu odbrane da iz predloženih izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe kojima se, kako navode, predviđa neustavno skrivanje informacija od javnog značaja.

"Identične izmjene zakona Vlada je povukla iz skupštinske procedure nakon javnih kritika međunarodnih i crnogorskih nevladinih organizacija, ali je Ministarstvo odbrane identičan predlog stavilo na javnu raspravu", navodi se u zajedničkom saopštenju koje potpisuju Centar za građansko obrazovanje - CGO, Centar za razvoj nevladinih organizacija - CRNVO, Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM, Centar za monitoring i istraživanje - CEMI, Akcija za ljudska prava – HRA, Sigurna ženska kuća SŽK, Institut alternativa, NVO Green Home, Politikon mreža, NVO Media centar, Centar za građanske slobode - CEGAS, Drustvo profesionalnih novinara Crne Gore, NVO Eko tim, Centar za ženska prava, Organizacija KOD, NVO Novi Horizont, ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje, NVO Stečajci u Crnoj Gori, NVO Ekološko društvo Breznica, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, NVO 35mm, NVO Ruka Ruci, MSJA-Dr. Karton Schneider-Jacoby, Udruženje mladih sa hendikepom - UMHCG, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore –CIN CG, Unija slobodnih sindikata Crne Gore, NVO Prima, Fondacija Ruka Prijateljstva, NVO Institut za poslovnu i finansijsku pismenost, Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP, Fondacija Pomoć - Akcija za sjever Crne Gore, Ekološki pokret OZON, NVO Expeditio, NVO Pandora, NVO Udruženje za implementaciju prava – UZIP, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS.

Predloženim izmjenama se, podsjećaju, omogućava svim državnim organima da proglase informacije tajnom, ukoliko bi njihovo otkrivanje uticalo na “ostvarivanje funkcije organa”.

Tako široko određenje razloga iz kojih se dokumenta mogu sakriti od očiju javnosti nisu u skladu sa Ustavom, niti sa međunarodnim standardima, navode iz grupe NVO.

"U članu 51 Ustav Crne Gore garantuje svim građanima pravo pristupa informacijama i predviđa da ono može biti ograničeno samo ako je to u interesu zaštite života; javnog zdravlja; morala i privatnosti; vođenja krivičnog postupka; bezbjednosti i odbrane Crne Gore; spoljne, monetarne i ekonomske politike. Međunarodni standardi i precizni izuzeci od primjene prava na pristup informacijama su jasno propisani članom 19, stav 3 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 10, stav 2 Evropske konvencije o ljudskim pravima", navodi se u saopštenju.

Ove izmjene Zakona su, ističu iz civilnog sektora, predložene nakon "sve prisutnije prakse državnih organa da kriju ključne informacije o svom radu i potrošnji državnog novca" koje su ranije bile javno dostupne.

U posljednjem izvještaju, dodaju, Evropska komisija je snažno kritikovala takvu praksu institucija i konstatovala da je prioritet prekidanje takvog trenda i unapređenje kako prakse, tako i zakonske regulative.

Umjesto toga, napominju, predložene izmjene Zakona uvode još veći prostor za skrivanje informacija i onemogućavaju nevladine organizacije i novinare da kontrolišu rad državnih organa, otkrivaju korupciju, kršenje ljudskih prava, kao i da prate sprovođenje vladinih politika i obaveza iz procesa evropskih integracija.

"Zbog toga pozivamo Ministarstvo da poštuje Ustav i zakone ove države, kao i međunarodne konvencije, i iz predloženih izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe koje ograničavaju pravo pristup informacijama, kao i rad nevladinih organizacija i novinara", zaključuje se u zajedničkom saopštenju 36 nevladinih organizacija.

 

Preuzeto s: Vijesti Online

Danas je u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, uz  prisustvo predstavnika NVO kojima su odobrena sredstva za finansiranje projekata/programa shodno prethodno raspisanim Javnim konkursima, organizovano potpisivanje Ugovora o načinu isplate i korišćenju sredstava, izvještavanju i nadzoru nad realizacijom projekta/programa.

Ove godine, određene su prioritetne oblasti za projekte NVO za koje će se pružiti finansijska podrška, i to:  saobraćaj i sigurnost u saobraćaju, zaštita lica s invaliditetom u saobraćaju i zaštita životne sredine sa aspekta saobraćaja.

Ministar Osman Nurković uputio je čestitke predstavnicima nevladinih organizacija, uz želju da se posvećeno pristupi realizaciji projekata, a takođe i nastavi dobra saradnja sa nevladinim sektorom u narednom periodu.
 

Izvor: Portal Analitika

JU KIC "Budo Tomović" stalno širi i njeguje svoju publiku. Direktorica Snežana Burzan kaže da na svojim scenama KIC nastoji da predstavi kvalitetan umjetnički repertoar namijenjen svim generacijama, od najmladje do publike zrelije dobi.

"Sve vrste programa u Velikoj sali: koncerte, pozorišne predstave, tribine, književne večeri, javne rasprave, mogu pratiti i prate i osobe s invaliditetom, zbog funkcionisanja rampe koja se nalazi pored KIC biletarnice na glavnom ulazu u zgradu.

Ostali prostori, poput scene DODEST ili Multimedijalne sale na prvom spratu, nemaju tu mogućnost, navodi Burzan.

 Neophodne intervencije za bolju pristupačnost

Zgrada KIC-a je stari objekat građen 60-tih godina prošlog vijeka. Zato su  potrebne intervencije koje bi omogućile bolju pristupačnost i mogućnost za praćenje programskih sadržaja osoba s invaliditetom. Burzan objašnjava  da je u vezi sa tim najprije potrebno napraviti stručan projekat koji bi, na cjelovit način i u konkretnim prostorima KIC-a, predvidio sve tehničke mogućnosti i intervencije kojom bi se poboljšala trenutna situacija.

"Uz podršku Glavnog grada vjerujemo da ćemo sljedeće godine napraviti projekat koji se odnosi na tehničko osposobljavanje sale DODEST. To bi ,naravno, podrazumijevalo pravljenje rampe, prilagođavanje ulaznog prostora, ugradnju lifta ili podizne/spusne platforme, unutrašnju taktilnu crtu ... ", kazala je Snežana Burzan.

 Uskoro bi trebao izraditi glavni projekat rekonstrukcije Velike sale KIC-a "Budo Tomović", navodi Burzan.  

"Njegova realizacija, koja iziskuje vrijeme i finansijska sredstva, unaprijedila bi dostupnost praćenja programa svima. Ciljna podrška iz budžeta, ili potencijalnih sponzora i donatora bila bi značajna za nova ulaganja u rampu i druge potrebne infrastrukturne intervencije koje bi omogućile nesmetano praćenje predstava osoba s invalididteom i u sali DODEST", kazala je Burzan.

Trenutno ne postoje gestovni tumači i drugi elementi servisne podrške licima oštećenog vida i sluha

Iz KIC-a kažu da trenutno ne postoje gestovni tumači i drugi elementi servisne podrške licima oštećenog vida i sluha, koji žele da prate predstave na scenama KIC-a.

"U prevazilaženju situacije potrebna je stručna pomoć, razumijevanje šire zajednice i obezbjeđenje finansijskih sredstava. To važi i za arhitektonsku dostupnost i za servisnu podršku osobama s invaliditetom koje prate dramski program KIC-a", poručila je direktorica KIC-a.

Burzan navodi da su u nekoliko navrata, ipak, nalazili kompromisna rješenja i dogovore koja su omogućila licima s invaliditetom da prate  programe u KIC-u koje su željeli.

Burzan kaže da KIC dozvoljava ulaz licima oštećenja vida sa psima za pratnju. 

Dobra saradnja sa organizacijama koje se bave pravima OSI, brojni programi i sadržaji koji ih promovišu

Od brojnih programa koje KIC realizuje tokom godine, saradnja sa udruženjima i organizacijama koje tretiraju pitanja osoba s invalididitetom su bitan dio aktivnosti, a time i realizacija programa koji uključuju tu populaciju.

"U vezi sa tim KIC je samo u protekle četiri godine ostvario saradnju i podržao aktivnosti (besplatnim ustupanjem sala, logistikom i organizacijom) sa: Bibliotekom za slijepe Crne Gore, Udruženjem paraplegičara iz Nikšića, Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore,  Paraolimpijskim komitetom Crne Gore,  Savezom slijepih Crne Gore.  Takođe smo realizovali nekoliko koncerata, izložbi, a izdavajamo i premijernu promociju knjige o  paraolimpijskom i najpopularnijem sportu osoba s oštećenjem vida, golbalu, autora Zorana Poleksića, gdje je u okviru promocije  nastupio i   mladi podgorički muzički talenat Komnen Vuković koji je, takođe, osoba s oštećenjem vida", navodi  Burzan. 

U okviru saradnje NVU Inter Mont i KIC-a, prošle godine odigrana je predstava "Kategorički zahtjev" po tekstu Borislava Pekića, za osobe s oštećenjem sluha na glasovnom i gestovnom govoru.

 U Dodest sali KIC-a premijerno je prikazan i autorski film četiri lica s invaliditetom „Živjeti punim plućima’’ kao rezultat projekta obuke lica s invaliditetom u oblasti video produkcije.

"Iako prvenstveno kulturni centar, shvatajući značaj podrške, ističemo da je KIC bio domaćin i prezentaciji projekta realizovanog pod pokroviteljstvom Zavoda za zapošljavanje Crne Gore,  koji obuhvata zapošljavanje osoba s invaliditetom - pekara i poslastičara", dodje Burzan. 

U KIC-u je organizovana promocija udžbenika „Bonton u svakodnevnoj komunikaciji osoba s invaliditetom’’, kao i interaktivne debate na tu temu.

"Koliki je doprinos i institucionalna podrška KIC-a u u vezi sa tim, najbolje govori to da je Savez slijepih Crne Gore, zajedno sa desetak NVO-a i istaknutih pojedinaca, u 2016. predložio našu Ustanovu za godišnju nagradu "Iskra" za filantropiju. Podgorički KIC je dobio to priznanje u kategoriji – Specijalna nagrada za doprinos opštem, pored ostalog,  najviše uzimajući u obzir blagonaklon odnos koji je KIC oduvijek njegovao prema društveno osjetljivim kategorijama.

 Repertoar dostupan svima misija je i Crnogorskog narodnog pozorišta 

Brojni  su  projekti  za osnaživanje  OSI i  zaštitu  njihovih  prava. Jedan od  njih je  i Projekat  "Zakonsko pravo na prava"  koji  realizuje NVU "Staze" uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

Prije dvije godine potpisan je i  Memorandum o saradnji između CNP-a i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava lica s invaliditetom.

Iz CNP-a  je tada poručeno da je misija CNP-a kao nacionalnog teatra da svoj  i repertoar učin dostupnim svima.

Cilj potpisnika Memoranduma je osnaživanje saradnje u svim aktivnostima koje licima s invaliditetom omogućavaju ravnopravne uslove u praćenju programa Crnogorskog narodnog pozorišta.

Važan zadatak je intenzivnija i brža adaptacija  samog prostora  odnosno zgrade Crnogorskog narodnog pozorišta, u skladu sa onim što su potrebe lica s invaliditetom.

Izvođenje predstave “Šćeri moja” koje je, kao plod saradnje CNP-a, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva kulture i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava osoba s invaliditetom, inkluzivnog karaktera.

U CNP-u  je, uz podršku naratora i gestovnog prevodioca, predstava iz redovnog repertoara pozorišta „Šćeri moja“, učinjena pristupačnim svima, bez diskriminacije po osnovu invaliditeta.

Izvor: Antena M

DESET ORGANIZACIJA POZVALO MINISTARSTVO

Deset organizacija u saopštenju navodi da bi sa druge strane, Ministarstvo prema istoj Uredbi moralo organizovati javnu raspravu koja bi trajala najmanje 20, a najviše 40 dana.

Deset organizacija pozvalo je Ministarstvo finansija da o Nacrtu Zakona o javnim nabavkama organizuje javnu raspravu, "kako bi omogućilo učešće svih zainteresovanih strana u izradi dokumenta koji će urediti višemilionsku potrošnju iz državnog budžeta."

Zahtjev su podnijeli Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA), Ana Novaković, izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Tea Gorjanc Prelević Izvršna direktorica, Akcije za ljudska prava (HRA), Jovana Marović, izvršna direktorica Politikon mreže (PIN), Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja (CEMI), Boris Marić, Direktor Centra za građanske slobode Goran Đurović, direktor Media centra, Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine, Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) i član Radne grupe za Poglavlje 5 – Javne nabavke i Ana Đurnić, Istraživačica javnih politika, Institut alternativa (IA) i članica Radne grupe za Poglavlje 5 – Javne nabavke

"Umjesto poziva za javnu raspravu, Ministarstvo finansija objavilo je 10. juna 2019. godine Poziv za javne konsultacije povodom teksta Predloga Zakona o javnim nabavkama, koji je, kako i sami kažu, „inoviran u odnosu na verziju povodom koje je sprovođena javna rasprava u periodu februar – mart 2018. godine“, navodi se u saopštenju okačenom na sajtu Instituta alternativa.

U saopštenju se dodaje da je od prethodne javne rasprave prošlo više od godinu dana, a tekst Zakona više puta je mijenjan i dva puta poslat Evropskoj komisiji na mišljenje – u septembru 2018. godine i martu 2019. godine.

"Stoga je očigledno da je ovaj tekst pretrpio znatne izmjene sa kojima javnost mora biti upoznata kroz organizovanje javne rasprave, a ne javnih konsultacija.Prema Uredbi o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, konsultovanje zainteresovane javnosti podrazumijeva davanje inicijativa, predloga, sugestija i komentara u početnoj fazi pripreme zakona, odnosno strategije, u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Međutim, Ministarstvo finansija je u okviru Poziva za javne konsultacije predvidjelo rok od sedam dana za dostavljanje komentara i sugestija na obiman dokument koji nikako nije „u početnoj fazi“. 

Deset organizacija u saopštenju navodi da bi sa druge strane, Ministarstvo prema istoj Uredbi moralo organizovati javnu raspravu koja bi trajala najmanje 20, a najviše 40 dana.

 "Važno je napomenuti i da je riječ o dokumentu od preko 200 zakonskih članova, za koji, da bi se on sagledao ozbiljno, stručno i detaljno, sedam dana ne može biti dovoljno. Samo dan nakon što je Ministarstvo finansija objavilo ovaj Poziv, generalna direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki podijelila je sa članovima Radne grupe za Poglavlje 5 – Javne nabavke, nacrt Akcionog plana za Reformu javnih nabavki i javno privatnog partnerstva, ne pomenuvši nijednom riječju Zakon o javnim nabavkama i eventualno uključivanje članova Radne grupe u pripremu tog, znatno važnijeg, dokumenta. Time je još jednom potvrđen stav Evropske komisije iz najnovijeg Izvještaja za Crnu Goru da, „iako predstavnici civilnog društva učestvuju u brojnim radnim grupama za pregovaračka poglavlja, njima često nije dato dovoljno informacija i obavještenja kako bi značajno doprinijeli procesu (pregovora), te da je njihov doprinos često zanemaren u praksi“" 

Dodaju da je važno napomenuti i da je na samom početku Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru naglašeno da se u narednom periodu, osim politici konkurencije, zaštiti životne sredine i klimatskim promjenama, Crna Gora mora posebno posvetiti i oblasti javnih nabavki.

"Zbog svega navedenog, pozivamo Ministarstvo finansija da povodom ovog važnog Zakona, kojim se uređuje godišnja potrošnja od preko pola milijarde eura, koliko se troši na javne nabavke, organizuje javnu raspravu i omogući učešće svih zainteresovanih strana u pripremi ovog akta", zaključeno je u saopšenju.

Preuzeto s: Online Vijesti

Strana 1 od 4

Back to top