Kristian

Kristian

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, u saradnji s Televizijom Vijesti, započinje realizaciju projekta PRESS TO WORK – KLIKNI I PRO(RADI) čije je ključna svrha da doprinese unapređenju mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori.

Ciljevi koji će se postići realizacijom projekta su:

  1. Smanjenje socijalne isključenosti najmanje šest OSI kroz učešće u aktivnostima pripreme za zapošljavanje u narednih pet mjeseci;
  2. Zapošljavanje najmanje tri OSI u trajanju od najmanje pet mjeseci u toku realizacije projekta i zapošljavanje najmanje jedne OSI tokom osam mjeseci realizacije projekta i nakon njegove realizacije;
  3. Otvoriti najmanje tri nova radna mjesta za osobe s invaliditetom u narednih 10 mjeseci i popuniti upražnjeno i
  4. Informisanje najmanje 2000 poslodavaca o važnosti zapošljavanja OSI i podizanje svijesti porodica, donosilaca odluka i šire javnosti o benefitima zapošljavanja OSI.

Ovi ciljevi biće dostignuti realizacijom sljedećih aktivnosti:

  1. Osnovna obuka za rad na računaru (Microsoft Office, Internet, Računarska mreža) – podrazumijeva osnovno upoznavanje s programima: Microsoft Office, Internet i računarska mreža. Imajući u vidu da će OSI uključene u projekat vladati osnovnim poznavanjem rada na računaru, navedena obuka će uključiti 24 časa što podrazumijeva sistematizaciju poznavanja rada na računaru i pripremu za napredni nivo. U ovoj aktivnosti će biti uključeno svih šest OSI uključenih u projekat, iako ona nije obavezna za osobu koja će se zaposliti u okviru Servisa za zapošljavanje.
  2. Napredna obuka za rad na računaru (Word Press, Joomla, programi za pripremu i obradu slike i videa) – podrazumijeva napredni nivo obuke za rad na računaru s posebnim fokusom na napredne opcije Worda, i programe za oblikovanje i uređivanje slika, vizuala i grafika, simbola i ilustracija, te pripremu za štampu, kao i rad na internetu, prvenstveno WordPressu i Joomli u kojima se izrađuje većina internet sajtova i portala. Dakle obuka podrazumijeva pripremu, uređivanje i administrriranje teksta i slike, zatim vizuelizaciju, pripremu za štampu i ažuriranje internet sadržaja. U okviru ove aktivnosti će biti uključeno svih šest osoba s invaliditetom, a ona će obuhvatati 50 časova. Aktivnost podrazumijeva osposobljavanje za rad na konkretnim radnim mjestima. Nakon ove obuke određiće se opis posla svake OSI koja će se zaposliti nakon obuka.
  3. Obuka za odnose s javnošću – podrazumijeva upoznavanje sa sredstvima komunikacije i informisanja, važnost informisanja i kanale komunikacije, a sastoji se od sledećih glavnih tema: Koncept odnosa s javnošću, Funkcije odnosa s javnošću, Aktivnosti odnosa s javnošću, Planiranje odnosa s javnošću, i Odnos s medijima, u okviru kojih će biti obrađene i podteme: izjava za medije, gostovanja u medijima, pripreme saopštenja i sl. Obuka će obuhvatati 15 časova, a namijenjena je svim učesnicima u projektu. Obuka će se sprovoditi u prvim mjesecima zaposlenja OSI.
  4. Obuka za marketing – podrazumijeva obuku za internet marketing, ali i marketing, odnosno „prodaju“ drugih uslužnih djelatnosti. Sprovodiće se uporedo s obukom za odnose s javnošću. Podrazumijeva 10 časova uz obavezu prisustva svih učesnika u projektu. Obuka će se sprovoditi u prvim mjesecima zaposlenja OSI.
  5. Zapošljavanje osoba s invaliditetom – Ova aktivnost podrazumijeva izbor najmanje tri učesnika projekta koja će biti zaposlena na pozicijama urednika, odnosno administratora i tehničara grafičke pripreme u najkraćem trajanju od pet mjeseci u toku realizacije projekta. Zaposlene OSI će ugovor sklopiti s UMHCG a radiće u glavnim prostorijama UMHCG, i prostorijama u kojima se nalazi štamparija UMHCG. Zaposlene OSI će tokom cijelog trajanja zaposlenja u toku projekta pratiti mentor/ka.
  6. Sprovođenje Servisa za zapošljavanje – Servis za zapošljavanje zapravo predstavlja aktivnost novijeg datuma koja uključuje informisanje, povezivanje s poslodavcima i u saradnji s njima obezbjeđivanje mogućnosti za obavljanje praktičnog rada i zaposlenja. Takođe, to podrazumjeva i pružanje pravnih savjeta iz oblasti rada i zapošljavanja, konsultovanje i smjernice za ostvarivanje i zaštitu prava iz ove oblasti. Ovaj Servis će trajati tokom cijelog projekta i u okviru istog očekujemo zaposlenje jedne OSI.
  7. Praćenje zaposlenih OSI i promocija značaja zapošljavanja OSI – Ova aktivnost obuhvata praćenje rada i rezultata rada zaposlenih OSI a sprovodiće se svih pet mjeseci nakon njihovog zaposlenja. Koordinator/ka Servisa za zapošljavanje i mentor/ka zaposlenim OSI će pratiti rad OSI, odnosno proces rada, biti na raspolaganju za rješavanje različitih situacija. Ujedno, aktivnost podrazumijeva promociju aktivnosti zaposlenih OSI kao i značaja zapošljavanja, odnosno radnog angažmana OSI uopšte, ne samo učesnika u ovom projektu.
  8. Medijska kampanja (društvene mreže, portal www.disabilityinfo.me, partnerski medij: TV emisije, pisani i video sadržaji) – će obuhvatiti pripremu i emitovanje emisija, priloga i drugih TV sadržaja, tekstova, zatim kampanju na društvenim mrežama, a sve u cilju informisanja što većeg broja poslodavaca i građana o pravu na rad OSI i važnosti njihovog zapošljavanja.

Ciljna grupa projekta su nezaposlene OSI koje će biti uključene u aktivnostima pripreme za zapošljavanje, samog procesa zapošljavanja i rada, te praćenja u toku rada i promociji značaja zapošljavanja OSI.

Projekat će realizovati UMHCG u partnerstvu s Televizijom Vijesti u trajanju od 10 mjeseci, počev od 23. jula 2019. na teritoriji Podgorice i uključiće OSI iz cijele Crne Gore.

Projekat je podržao Zavod za zapošljavanje Crne Gore s maksimalnom mogućom podrškom od 49.995,74€.

Calims: Aparat odmah može da bude u prodaji

Uređaj za pomoć osobama s oštećenjem vidom i osobama s disleksijom, izraelske kompanije "OrCam MyEye”, na osnovu dostupne dokumentacije je tehničko pomagalo koje odmah, bez ikakvih ograničenja, može da se nađe na crnogorskom tržištu.

To je saopštio direktor Agencije za ljekove i medicinska sredstva dr Milorad Drljević na sastanku sa počasnim konzulom Crne Gore u Izraelu Rinotom Nimrodom i predstavnikom Orkam (OrCam) kompanije za Evropu Doronom Sagijem, na kojem je predstavljen uređaj.

Sastanak je organizovan u parlamentu, s Odborom za ljudska prava i slobode, a Drljević je poručio da ukoliko Orkam bude želio da se ovaj aparat deklariše i kao medicinsko sredstvo, iz Agencije su spremni da im pomognu u tom procesu, u skladu s direktivama Evropske unije. Kako je saopšteno iz Skupštine, predsjednik Odbora koji je ugostio izraelsku delegaciju, Halil Duković, kazao je da je u fokusu ovog tijela unapređenje kvaliteta života osjetljivih društvenih grupa.

U saopštenju se podsjeća da izraelska kompanija planira da uređaj predstavi tržištu Zapadnog Balkana, a Crna Gora je prva zemlja iz regiona koju su odabrali da bude i baza.

- U narednom periodu će raditi na prilagođavanju uređaja crnogorskom jeziku i jezicima razumljivim za ovaj region, što će rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta u Crnoj Gori navedeno je u saopštenju.

Predstavnik kompanije Orkam za Evropu Doron Sagi naglasio je da se ova tehnologija koristi u 32 zemlje širom svijeta.

- Uređaj MyEye (moje oko) je težak 22 grama i sadrži kameru, procesor, bateriju i svjetlo za noćni režim. "OrCam MyEye2.0” uz pomoć kamere snima tekstove i pretvara ih u govor, odnosno čita napisani tekst korisnicima. Ovaj uređaj prepoznaje i boje, novčanice, pa čak i lica. "OrCam MyEye2.0” može da prepoznaje ljude tako što zapamti njihovo lice i pri svakom sljedećem susretu izgovara njihovo ime. Osoba koja koristi ovaj uređaj treba prstom da pokaže na dokument ili stvar koju želi da pročita, a postoji mogućnost podešavanja brzine čitanja i pauziranja. Uređaj prepoznaje tekst s bilo koje površine ili ekrana, a privatnost korisnika je potpuno zaštićena, jer uređaj nigdje ne skladišti skenirane podatke pojasnio je Sagi.

Uređaj "OrCam MyEye1.0” košta oko 3.500 eura, a predstavljeni uređaj "MyEye 2.0” oko 4.200 eura.

Uređaj može da se prikači na sve oblike naočara, dizajniran je kao blutut slušalica. Orkam konstantno radi na unapređenju MyEye-ovog softvera koji se ažurira preko interneta, a cilj je da uređaj bude sveobuhvatan za potrebe korisnika navodi se u saopštenju.

Prvi korisnik Or kamovog uređaja u Crnoj Gori Andrija Samardžić je tokom sastanka učesnicima demonstrirao funkcionisanje uređaja u čitanju nepoznatog teksta.

Uređaj koristi 15-ak dana i naglasio je da je izuzetno zadovoljan, te da mu ovaj aparat pomaže da bude efikasniji u radu i nezavisniji u svakodnevnom životu.

Izvršni direktor NVO Savez slijepih Crne Gore Goran Macanović je zahvalio predsjedniku Odbora za ljudska prava i slobode koji u kontinuitetu pokazuje spremnost da doprinese unapređenju položaja osoba s invaliditetom.

Izvor: Dnevne novine Nova Pobjeda

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada organizuje završnu konferenciju "Zaštita osoba s invaliditetom od diskriminacije – trenutno stanje i izazovi".

Konferencija će se održati u petak, 12. jula s početkom u 11.00 časova, u Podgorici, u hotelu Hilton (sala Jelena).

U uvodnom dijelu je planirano obraćanje šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Ajva Orava, ministra za ljudska i manjinska prava Mehmeda Zenke, zamjenika Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniše Bjekovića, i predsjednika Upravnog odbora Mreže organizacija osoba s invaliditetom Milenka Vojičića.

Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG, i koordinatorka istraživanja sprovedenog u okviru projekta će predstaviti njegove ključne rezultate.

Završna konferencija ima za cilj da informiše zaintresovana tijela i organizacije o rezultatima sprovedenog istraživanja, zaključcima i preporukama za dalje unapređenje prilikom definisanja mjera i aktivnosti i izvještavanja o sprovođenju Akcionih planova Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti, kao i o iskustvima diskriminacije osoba s invaliditetom u praksi.

Očekuje se da na konferenciji, pored govornika, prisustvuju  i drugi predstavnici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Skupštine Crne Gore, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i drugih ministarstava, i organa u okviru Vlade Crne Gore, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, predstavnici sudske vlasti, tužilaštva, inspekcija, ambasada, medija, NVO, organizacija osoba s invaliditetom i drugi.

Neposredno prije konferencije, u četvrtak, 11. jula s početkom u 19.00 časova, na Sceni 213, u Nikšiću planirana je premijera filmova Ambrozovi životni trikovi Dodir svjetlosti.

Aktivnosti su dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), a uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. 

Pozivaju se mediji da isprate konferenciju i premijeru filmova i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva privodi kraju rad

Podgrupe u okviru Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva privode kraju višemjesečni ozbiljan i odgovoran rad na kreiranju konkretnih zakonskih rješenja. Član Odbora Miodrag Vuković kazao je u razgovoru za Novu M da oni koji su posvećeno radili uskoro će ponuditi parlamentu prijedloge na usvajanje. Boris Mugoša iz SD-a očekuje da se prijedlozi definišu tokom jula.

-              Mi smo vodili vrlo dobru komunikaciju, kroz otvoren razgovor sa NVO, sa akademskom zajednicom i došli smo do nekih rješenja koja su u ovom trenutku na dobrom putu da budu do kraja transformisana, oblikovana kao nova rješenja koja treba podržati, koja će sigurno obogatiti, osnažiti taj dio nužne pretpostavke za izborni proces poručuje Vuković.

Mugoša očekuje da tokom jula definišu konačne prijedloge, da ih upute odboru na dalje reforme, za dalje odlučivanje.

-              Ono što je važno, tokom cijelog ovog perioda zajedno sa poslanicima iz vladajuće većine, na ovim zakonskim rješenjima su vrlo profesionalno radili predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice i stručne službe Skupštine kaže Boris Mugoša.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, sa druge strane, smatra da mehanizam kojim bi se izborno zakonodavstvo u punom kapacitetu primijenilo i koji bi omogućio fer i slobodne izbore jeste tehnička vlada.

-              Bez tehničke vlade koja bi nadzirala ono što je odbor uradio nema ni smisla rad odbora, tako da očekujem da evropski zvaničnici ukažu na taj dio, da prosto rad odbora i reforme izbornog zakonodavstva ima smisla ukoliko postoji tehnička vlada, koja će to da primijeni ističe Damjanović. Inovacije Vuković vjeruje da će se u izbore iduće godine ući sa inoviranom normativnom osnovom.

-              Da li će iza toga stajati odbor u punom sastavu, ja hoću da vjerujem, nadam da će se to desiti, da li će se desiti nešto drugo, a takođe nesumnjivo legitimno, vrijeme pred nama će pokazati, ovo neka bude poziv, da je to račun bez krčmara, što rade pojedine opozicione strukture u našem parlamentu kada je ovaj posao u pitanju -kaže Vuković.

Iz SD-a napominju da su na ovim zakonskim rješenjima vrlo profesionalno radili i predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice i stručne službe Skupštine.

Ostaje nam da u periodu koji je pred nama odradimo konsultacije sa institucijama i organizacijama, koje su nam pisanim putem dostavili sugestije, koji su pokazali interesovanje da daju doprinos unapređenju ovog krovnog zakona, to je prije svega DRI, Agencija za sprečavanje korupcije, Zenska politička mreža i Udruženje mladih sa hendikepom CG kaže Mugoša. Siguran je, kako kaže, da će i opozicija preuzeti svoj dio odgovornosti u ovom procesu.

Čini mi se da sada mnogo jasnije nego ikada sa svih relevantnih evropskih i međunarodnih adresa se daje jasan signal opoziciji da se vrati u Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, uostalom i sam ambasador Orav je rekao da je to najbolje mjesto za politički dijalog. Nadam se da nam je svima cilj da povećamo povjerenje građana u sam izborni proces kaže Mugoša.

Podsjećanja radi, u izvještaju o napretku Crne Gore naglašava se da izborna reforma ostaje od vitalnog značaja za ponovno uspostavljanje izbornog povjerenja. Država je uradila sve što je u njenoj moći. Ali je neshvatljivo da one opozicione partije na čiju se inicijativu formirao Odbor za izmjenu izbornog zakonodavstva od početka njegovog formiranja ne učestvuju u radu. Time su Aleksa Bečić iz Demokrata i Dritan Abazović iz Ure izigrali povjerenje visokih čelnika Evropske unije, prema ocjenama sa najviših međunarodnih adresa. I šef Delegacije EU u CG Aivo Orav to je nekoliko puta potcrtao kao svojevrstan nonsens. Demokrate i Ura međutim i dalje bojkotuju Skupštinu.

Stanje pat-pozicije, kako kaže Damjanović, neće donijeti ništa. U smislu poboljšanja onoga što je svima nama cilj, a to je izborno zakonodavstvo, ja sam negdje u oktobru rekao da je uslov da se u punom kapacitetu učestvuje u radu odbora, te da se definiše unaprijed način kako će se to primijeniti, dakle izborno zakonodavstvo koje mi budemo na odboru, ili putem dogovora unutar odbora promijenili objašnjava Damjanović.

Podsjetimo, privremeni Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva formiran je kako bi se unaprijedio okvir za održavanje daljih izbora i povećalo povjerenje javnosti u izborni proces. Demokrate i Ura su, prvenstveno, prihvatili da učestvuju u pregovorima, ali su se ubrzo predomislili i odlučili da nastave bojkot parlamenta, te da se reformom izbornog zakonodavstva ne bave kroz insititucije. Bečić i Abazović su prvobitno prezentovali plan izbornih reformi komesaru za proširenje Johanesu Hanu u Briselu i to na 35 strana, i tom su prilikom iskazali navodnu spremnost da se uz podršku Evropske unije u ad hoc parlamentarnom radnom tijelu bore za implementaciju predloženih rješenja. Komesar za proširenje Evropske unije Johanes Han, tom prilikom je saopštio da svi politički subjekti u demokratskim institucijama moraju da se angažuju u konstruktivnoj debati, a debata mora da se odvija u parlamentu.       

Mi smo vodili vrlo dobru komunikaciju, kroz otvoren razgovor sa NVO, sa akademskom zajednicom i došli smo do nekih rješenja koja su u ovom trenutku na dobrom putu da budu do kraja transformisana, oblikovana kao nova rješenja koja treba podržati, koja će sigurno obogatiti, osnažiti taj dio nužne pretpostavke za izborni proces poručuje Vuković.

Preuzeto s: Dnevne novine POBJEDA

 

Podgorica, PR pres servis – Sve aktivnosti, koje su usmjerene na poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom (OSI) neophodno je sprovoditi sistemski i planski, a od pristupa prema toj populaciji zavisi do kog nivoa će se razviti lokalna zajednica u kojoj će biti dobar život svih građana.

To je saopšteno na javnoj debati Aktivne lokalne samouprave u zaštiti od diskriminacije OSI, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada, koji sprovodi u saradnji s Centrom za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), uz finansijsku podrškuDelegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Koordinator projekta, Milenko Vojičić, rekao je da su planirani rezultati projekta funkcionalna Mreža organizacija OSI za zastupanje prava OSI, uspostavljanje mehanizma za monitoring Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju njihove jednakosti, kao i promocija usvajanja lokalnih akcionih planova.

“Želimo uticati na povećanje svijesti javnosti o važnosti uključivanja OSI u procese odlučivanja na nacionalnom i lokalnom nivou. Ključna aktivnost projekta odnosi se na praćenje sprovođenja Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti, kao i pripremu alternativnog izvještaja o sprovođenju dvogodišnjeg Akcionog plana Strategije od strane članica Mreže organizacija OSI. Strategija definiše deset ključnih oblasti života OSI i u njima mjere i aktivnosti, koje su različiti državni organi dužni sprovesti”, objasnio je Vojičić.

Da bi čovjek, kako je rekao, ostvario individualan život, poštovanjem urođenog dostojanstva u  lokalnoj zajednici u kojoj živi, potrebno je, kako je pojasnio, da su mu na raspolaganju sve alatke, koje daju međunarodni i domaći dokumenti o ljudskim pravima.

“Veoma je važna ekonomska samostalnost, koja se dostiže odgovarajućim zapošljavanjem. Do dobrog posla se dolazi poslije dostupnog i pristupačnog inkluzivnog obrazovanja, odgovarajuće i efektivne mobilnosti, bez barijera u prostoru i sa raspolaganjem informacijama, koje su od interesa, a sve to na jasan, pristupačan način”, rekao je Vojičić.

Sekretar Sekretarijata za socijalno staranje u Glavnom gradu, Ivan Terzić, istakao je da je Glavnom gradu potrebno još više prilagođenih prelaza i prilaza, zvučnih semafora, liftova, taktilnih staza i novih radnih mjesta za OSI.

“Gradska uprava je čvrsto opredijeljena da još intenzivnije i posvećenije radi kako bi se ove prepreke umanjile, a u budućnosti sasvim uklonile. Ono što smatramo veoma bitnim je saradnja, kako institucionalna, tako i sa svim organizacijama OSI jer vjerujemo da samo zajedničkim djelovanjem, udruživanjem i partnerskim odnosom možemo jedni drugima biti podrška”, rekao je Terzić.

On je istakao da je Glavni grad, tokom prošle godine u saradnji s Crvenim krstom Crne Gore (CKCG), realizovao pilot projekat “Personalna asistencija za OSI”, za koji je opredijeljeno 25 hiljada eura.

“Projekat je nastavljen i ove godine sa uvećanim budžetom na 35 hiljada eura. Kako bi osnažili OSI za što samostalnije funkcionisanje pokrenuli smo, takođe u saradnji sa CKCG, novi socijalni servis: Mobilni timovi – medijacija u zajednici za OSI, za koji je budžetom za 2019. opredijeljeno 25 hiljada eura”, rekao je Terzić.

“U proteklih nekoliko godina, u Podgorici je uređeno ili prilagođeno gotovo 500 prilaza i prelaza”, naveo je Terzić.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, kazao je da je u cilju sprovođenja aktivnosti na zaštiti od diskriminacije potrebno da to svi shvate kao benefit društva, a ne kao obavezu, koju nameće neki pravni dokument.

“Jedan od principa, koje je nužno da društvo primijeni je da obezbijedi uslove da OSI žive u svojoj lokalnoj zajednici i da u svom neposrednom okruženju imaju što više podrške, kroz različite servise, ali i da imaju pristupačno okruženje, kako bi mogli nesmetano i ravnopravno s drugima da ostvaruju osnovna ljudska prava”, rekao je Macanović

Prema njegovim riječima, lokalna zajednica kada razvija bilo koju od aktivnosti za OSI, treba da ima u vidu da ono što se planira i predviđa za OSI ima neposredan i posredan uticaj na druge građane.

“Tako jedan spušteni ivičnjak na trotoaru nije samo nešto što koriste OSI i nije samo namijenjen njima. To je olakšan pristup i za majke sa malom djecom i za druge građane”, objasnio je Macanović.

Među aktivnostima koje bi Glavni grad trebalo da sprovede je, kako je rekao, donošenje lokalnog plana za sprovođenje Strategije za zaštitu od diskriminacije i promociju jednakosti.

“Mi smatramo da sve ove aktivnosti, koje su usmjerene na poboljšanje kvaliteta života OSI treba da se sprovode sistemski i planski. Ako se nešto ne uradi sistemski, onda to traje nekoliko mjeseci i OSI opet dolaze na istu ili lošiju poziciju jer se demotivišu”, istakao je Macanović.

On smatra da od pristupa prema OSI zavisi u kojoj mjeri i do koga nivoa će se razviti lokalna zajednica u kojoj će biti dobar život svih građana.

“Glavni grad, kao najveća lokalna zajednica u Crnoj Gori, treba da bude primjer i podstrek drugim lokalnim zajednicama”,kazao je Macanović.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da je potrebno da sve nadležne službe u Glavnom gradu više obrate pažnju na nepropisno parkiranje na mjestima označenim za OSI, pješačkim prelazima ili šetačkim zonama.

“Htjela sam pitati i Glavni grad šta se desilo sa sprovođenjem Akcinog plana za pristupačnost? Da li je u potpunosti sproveden i ako nije zašto nije?” upitala je Vujačić.

Ona smatra da bi Glavni grad trebalo da više radi i na socijalnom stanovanju.

“Znam da je jedna porodica, koja je bila jako ugrožena dobila, prije nekolike godine, stan. Ali, mislim da ima mnogo više osoba, kojima je potrebna ova vrsta podrške od strane lokalne samouprave”, smatra Vujačić.

Ona je rekla da bi u Glavnom gradu trebalo ustanoviti stipendiranje OSI.

“Ovdje ima mnogo učenika i studenata s invaliditetom koje dođu da bi se obrazovale zbog mogućnosti u Glavnom gradu i mislim da je i u tom dijelu potrebna veća podrška lokalne samouprave”, navela je Vujačić.

Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević Marović, smatra da je usvajanje lokalnih akcionih planova najefikasnije rješenje za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti.

“Bijelo Polje je definitivno usvojilo lokalni akcioni plan, a u tom procesu su Budva, Pljevlja i Tivat i očekujemo da bi i u tim opštinama mogli uskoro imati lokalne akcione planove”, kazala je Radošević Marović.

Predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, Anđela Dragović, smatra da bi trebalo da kulturni sadržaji budu dostupniji OSI, da budu na pristupačnoj lokaciji i da obavještenja o sadržaju budu na pristupačnom formatu.

Predsjednica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, istakla je da mnoge porodice kriju nasilje koje se dešava nad OSI.

“Tek jedan mali procenat tih osoba, kojima je dostupan telefon se usudi da nas zove. To su jako teški i tužni slučajevi. Žene OSI, nekada samo zbog nekih primanja koje imaju trpe veliko nasilje u porodici. Svi oni koji znaju za porodicu gdje žena ili dijete s invaliditetom trpe neki oblik nasilja, neka bar daju broj telefona, i to može da bude dovoljno”, smatra Raičević.

 

Izvor: PR centar

REVOLUCIONARNE ALATKE ZA osobe s oštećenje vida

Čieko Asakava, koja je od 14 godine osoba s oštećenjem vida, stoji iza ranih inovacija digitalne Brajeve azbuke, a stvorila je i prvi praktični veb glasovni pretraživač na svijetu.

Posle nezgode u bazenu, Čieko Asakava je sa 14 godina stekla oštećenje vida. Posljednje tri decenije ona radi na tehnologiji - trenutno sa velikim naglaskom na vještačkoj inteligenciji - koja bi preobratila živote osoba s oštećenjem vida.

„Kad sam počinjala, nije postojala pomoćna tehnologija", rekla je doktorka Asakava, rođena u Japanu.

„Nisam mogla da čitam nikakve informacije sama. Nisam mogla nigde da idem sama."

Ta „bolna iskustva" navela su je na put učenja koji je započela kursom informatike za osobe s oštećenjem vida, da bi ubrzo posle uslijedilo zaposlenje u IBM-u.

Revolucionarni rad na pristupačnosti započela je upravo u toj firmi, istovremeno stekavši doktorat.

Doktorka Asakava stoji iza ranih inovacija digitalne Brajeve azbuke, a stvorila je i prvi praktični veb glasovni pretraživač na svijetu. Takvi pretraživači danas su uobičajena stvar, ali prije 20 godina, ona je korisnicima oštećenja vida interneta u Japanu omogućavala pristup većoj količini informacija nego što su ranije imali.

Sada ona i drugi stručnjaci za tehnologiju traže način da iskoriste vještačku inteligenciju za stvaranje alatki za osobe s oštećenjem vida.

Mikro mapiranje

Doktorka Asakava je, na primjer, razvila NavKog, smartfon aplikaciju koji se kontroliše glasom i pomaže osobama s oštećenjem vida da se snalaze u komplikovanom zatvorenom prostoru.

Blutut signal niskog intenziteta emituju se svakih deset metara kako bi se iscrtala mapa u zatvorenom prostoru. Podaci uzoraka sakupljaju se sa tih signala kako bi se izradili „otisci prstiju" neke konkretne lokacije.

„Otkrivamo položaj korisnika poredeći trenutni otisak prstiju korisnika sa modelom otiska na serveru", kaže ona.

Sakupljanje velike količine podataka stvara detaljniju mapu od one dostupne u aplikacijama poput Gugl Maps, koja ne funkcioniše za lokacije u zatvorenom prostoru i ne može da pruži stepen detalja neophodan osobama s oštećenjem vida, kaže ona.

„To može biti od velike pomoći, ali ne može precizno da nas navodi", kaže doktorka Asakava, koja je sada pripadnica IBM Feloua, prestižne grupe koja je do sada proizvela pet dobitnika Nobelove nagrade.

NavKog je trenutno u pilot fazi, dostupan na nekoliko lokacija u SAD i na jednoj u Tokiju, a IBM kaže da je blizu toga da aplikaciju učini dostupnom javnosti.

'Omogućuje mi više kontrole'

Stanovnici Pitsburga Kristina Hansinger (70) i njen muž Daglas Hansinger (65), oboje imaju oštećenja vida, isprobali su NavKog u hotelu u svom gradu tokom konferencije za osobe s oštećenjem vida.

„Osjećala sam se kao da imam više kontrole nad situacijom", kaže gospođa Hansinger, sada u penziji posle 40 godina rada u državnoj birokratiji.

Ona za kretanje koristi druge ljude i kaže da joj je, iako je uz NavKog morala da koristi i bijeli štap, on omogućio više slobode u kretanju po nepoznatim prostorima.

Njen muž se slaže s tim, dodavši da je aplikacija „uklonila svo nagađanje" iz snalaženja u zatvorenom prostoru.

„Zaista je bilo oslobađajuće putovati samostalno, bez ičije pomoći."

Laki 'robot u koferu'

Sljedeći veliki izazov doktorke je „kofer vještačke inteligencije" - lagani robot za navođenje.

On osobu s oštećenjem vida navodi kroz složeni prostor aerodroma, pokazujući joj pravac kretanja, baš kao i, na primjer, korisne informacije o otkazanim letovima i promjenama na gejtovima.

Kofer ima ugrađen motor tako da može sam da se kreće, ima kameru za prepoznavanje slika kako bi raspoznavao okruženje, kao i Lidar - Detekciju svijetla i razdaljine - za merenje razmaka do predmeta.

Kad dođe do toga da mora da se penje uz stepenice, kofer obavještava korisnika da ga podigne.

„Ako budemo sarađivali sa robotom, on bi mogao da bude lakši, manji i jeftiniji", kaže doktorka Asakava.

Trenutni prototip je „prilično težak", priznaje ona. IBM radi na tome da sljedeća verzija bude lakša i nada se da će na kraju moći u sebi da sadrži makar i laptop. Planira da projekat doživi premijeru u Tokiju 2020.

„Zaista želim da uživam u putovanju nasamo. Zato želim da se usredsredim na kofer vještačke inteligencije, čak i ako on bude iziskivao mnogo vremena."

IBM mi je pokazao video snimak prototipa, ali budući da još nije spreman da ga pusti u promet, firma nije željela da u ovoj fazi objavljuje snimke u javnosti.

Vještačka inteligencija za 'opšte dobro'

Uprkos ambicijama, IBM zaostaje za Majkrosoftom i Guglom u onome što se trenutno nudi osobama s oštećenjem vida.

Majkrosoft je izdvojio 115 miliona dolara za svoj program Vještačka inteligencija za opšte dobro i 25 miliona za svoju inicijativu vještačke inteligencije za pristupačnost. Na primjer, Siing Ej-Aj - aplikacija za govornu kameru - predstavlja centralni deo njihovog rada na pristupačnosti.

A kasnije tokom godine Gugl navodno planira da lansira svoju Lukaut aplikaciju, prvobitno za Piksel, koja će glasom navoditi osobe s oštećenjem vida oko konkretnih predmeta.

„Ljudi s invaliditetom zanemareni su kad je u pitanju razvoj tehnologije u cjelini", kaže Nik Makvajer, šef inicijative i istraživanja vještačke inteligencije pri CCS Insajtu.

Ali on kaže da se to u posljednjih godinu dana promjenilo, jer velike tehnološke kompanije ulažu veliki napor i investicije u aplikacije vještačke inteligencije koje „unapređuju društvenu dobrobit".

On očekuje više pomaka u tom prostoru, uključujući inicijativu iz Amazona, koji pozamašno ulaže u vještačku inteligenciju.

„Ali u poslednjih 12 mjeseci zapravo su Majkrosoft i Gugl bili ti koji su uložili najveći napor u toj oblasti", kaže on.

Makvajer kaže da je usredsređenost na opšte dobro i invaliditet povezana sa „pokušajima da se demonstriraju prednosti vještačke inteligencije u svijetlu izraženih negativnih stavova" povodom toga što vještačka inteligencija zamenjuje ljude na radnim mestima i čak ih potpuno preuzima.

Ali vještačka inteligencija u oblasti invaliditeta daleko je od savršene. Velika ulaganja u ovom trenutku idu na „dokazivanje preciznosti i brzine aplikacije" u vezi sa vidom, kaže on.

Doktorka Asakava prosto zaključuje: „Pokušavam da razriješim poteškoće sa kojima sam se i sama susrijećala kada sam stekla oštećenje vida. Nadam se da su to poteškoće koje mogu da budu uklonjene."

 

IZVOR: Vijesti Online

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore  u okviru projekta Umrežavanjem do boljeg rada organizuje Javnu debatu "Aktivne lokalne samouprave u zaštiti od diskriminacije OSI".  Treća  javna debata će se održati u Podgorici u PR centru , 5. jula s početkom u 12.00 časova.

Ključna aktivnost projekta odnosi se na praćanje sprovođenja Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju jednakosti i pripremu Alternativnog izvještaja o sprovođenju Strategije od strane članica Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG).

Koncept javne debate podrazumijeva učešće predstavnika institucija koje se bave ljudskim pravima i zaštitom od diskriminacije, organizacija osoba s invaliditetom, kao i samih osoba s invaliditetom.

Na debati, institucije će imati priliku da iznesu svoje stavove o implementaciji nacionalne Strategije za zaštitu od diskriminacije lica s invaliditetom i promociju njihove jednakosti, i aktivnostima koje je Glavni grad Podgorica dužan preduzeti u cilju izrade Lokalnog akcionog plana, kao i preporuke za unapređenje politika ali i adekvatniju primjenu u praksi.

Nalazi i preporuke s diskusije biće korištene kao materijal za Alternativni izvještaj o sprovođenju Vladinog Akcionog plana Strategije u okviru kojeg će biti uključene i preporuke za dalje unaprjeđenje dokumenata prilikom njihove pripreme i sprovođenja.

Fasilitatorka na Javnoj debati će biti:  Elmira Redžepagić, programska asistentkinja UMHCG, dok će u uvodnom dijelu govoriti Milenko Vojičić, predsjednik UO Mreže organizacija osoba s invaliditetom Crne Gore (MOOSICG), Ivan Terzić, sekreter Sekreterijata za socijalno staranje u Glavnom gradu, i Goran Macanović,  izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore.

Aktivnost je dio projekta Umrežavanjem do boljeg rada koji UMHCG sprovodi u partnerstvu s Centrom za razvoj NVO, a uz finansijsku podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. 

Pozivaju se mediji da isprate debatu i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

UPUTILI APEL MINISTARSTVU ODBRANE

Predloženim izmjenama zakona se, kako navode, predviđa neustavno skrivanje informacija od javnog značaja

Trideset šest nevladinih organizacija potpisalo je poziv Ministarstvu odbrane da iz predloženih izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe kojima se, kako navode, predviđa neustavno skrivanje informacija od javnog značaja.

"Identične izmjene zakona Vlada je povukla iz skupštinske procedure nakon javnih kritika međunarodnih i crnogorskih nevladinih organizacija, ali je Ministarstvo odbrane identičan predlog stavilo na javnu raspravu", navodi se u zajedničkom saopštenju koje potpisuju Centar za građansko obrazovanje - CGO, Centar za razvoj nevladinih organizacija - CRNVO, Centar za demokratiju i ljudska prava – CEDEM, Centar za monitoring i istraživanje - CEMI, Akcija za ljudska prava – HRA, Sigurna ženska kuća SŽK, Institut alternativa, NVO Green Home, Politikon mreža, NVO Media centar, Centar za građanske slobode - CEGAS, Drustvo profesionalnih novinara Crne Gore, NVO Eko tim, Centar za ženska prava, Organizacija KOD, NVO Novi Horizont, ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje, NVO Stečajci u Crnoj Gori, NVO Ekološko društvo Breznica, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, NVO 35mm, NVO Ruka Ruci, MSJA-Dr. Karton Schneider-Jacoby, Udruženje mladih sa hendikepom - UMHCG, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore –CIN CG, Unija slobodnih sindikata Crne Gore, NVO Prima, Fondacija Ruka Prijateljstva, NVO Institut za poslovnu i finansijsku pismenost, Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP, Fondacija Pomoć - Akcija za sjever Crne Gore, Ekološki pokret OZON, NVO Expeditio, NVO Pandora, NVO Udruženje za implementaciju prava – UZIP, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS.

Predloženim izmjenama se, podsjećaju, omogućava svim državnim organima da proglase informacije tajnom, ukoliko bi njihovo otkrivanje uticalo na “ostvarivanje funkcije organa”.

Tako široko određenje razloga iz kojih se dokumenta mogu sakriti od očiju javnosti nisu u skladu sa Ustavom, niti sa međunarodnim standardima, navode iz grupe NVO.

"U članu 51 Ustav Crne Gore garantuje svim građanima pravo pristupa informacijama i predviđa da ono može biti ograničeno samo ako je to u interesu zaštite života; javnog zdravlja; morala i privatnosti; vođenja krivičnog postupka; bezbjednosti i odbrane Crne Gore; spoljne, monetarne i ekonomske politike. Međunarodni standardi i precizni izuzeci od primjene prava na pristup informacijama su jasno propisani članom 19, stav 3 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 10, stav 2 Evropske konvencije o ljudskim pravima", navodi se u saopštenju.

Ove izmjene Zakona su, ističu iz civilnog sektora, predložene nakon "sve prisutnije prakse državnih organa da kriju ključne informacije o svom radu i potrošnji državnog novca" koje su ranije bile javno dostupne.

U posljednjem izvještaju, dodaju, Evropska komisija je snažno kritikovala takvu praksu institucija i konstatovala da je prioritet prekidanje takvog trenda i unapređenje kako prakse, tako i zakonske regulative.

Umjesto toga, napominju, predložene izmjene Zakona uvode još veći prostor za skrivanje informacija i onemogućavaju nevladine organizacije i novinare da kontrolišu rad državnih organa, otkrivaju korupciju, kršenje ljudskih prava, kao i da prate sprovođenje vladinih politika i obaveza iz procesa evropskih integracija.

"Zbog toga pozivamo Ministarstvo da poštuje Ustav i zakone ove države, kao i međunarodne konvencije, i iz predloženih izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe koje ograničavaju pravo pristup informacijama, kao i rad nevladinih organizacija i novinara", zaključuje se u zajedničkom saopštenju 36 nevladinih organizacija.

 

Preuzeto s: Vijesti Online

Danas je u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, uz  prisustvo predstavnika NVO kojima su odobrena sredstva za finansiranje projekata/programa shodno prethodno raspisanim Javnim konkursima, organizovano potpisivanje Ugovora o načinu isplate i korišćenju sredstava, izvještavanju i nadzoru nad realizacijom projekta/programa.

Ove godine, određene su prioritetne oblasti za projekte NVO za koje će se pružiti finansijska podrška, i to:  saobraćaj i sigurnost u saobraćaju, zaštita lica s invaliditetom u saobraćaju i zaštita životne sredine sa aspekta saobraćaja.

Ministar Osman Nurković uputio je čestitke predstavnicima nevladinih organizacija, uz želju da se posvećeno pristupi realizaciji projekata, a takođe i nastavi dobra saradnja sa nevladinim sektorom u narednom periodu.
 

Izvor: Portal Analitika

JU KIC "Budo Tomović" stalno širi i njeguje svoju publiku. Direktorica Snežana Burzan kaže da na svojim scenama KIC nastoji da predstavi kvalitetan umjetnički repertoar namijenjen svim generacijama, od najmladje do publike zrelije dobi.

"Sve vrste programa u Velikoj sali: koncerte, pozorišne predstave, tribine, književne večeri, javne rasprave, mogu pratiti i prate i osobe s invaliditetom, zbog funkcionisanja rampe koja se nalazi pored KIC biletarnice na glavnom ulazu u zgradu.

Ostali prostori, poput scene DODEST ili Multimedijalne sale na prvom spratu, nemaju tu mogućnost, navodi Burzan.

 Neophodne intervencije za bolju pristupačnost

Zgrada KIC-a je stari objekat građen 60-tih godina prošlog vijeka. Zato su  potrebne intervencije koje bi omogućile bolju pristupačnost i mogućnost za praćenje programskih sadržaja osoba s invaliditetom. Burzan objašnjava  da je u vezi sa tim najprije potrebno napraviti stručan projekat koji bi, na cjelovit način i u konkretnim prostorima KIC-a, predvidio sve tehničke mogućnosti i intervencije kojom bi se poboljšala trenutna situacija.

"Uz podršku Glavnog grada vjerujemo da ćemo sljedeće godine napraviti projekat koji se odnosi na tehničko osposobljavanje sale DODEST. To bi ,naravno, podrazumijevalo pravljenje rampe, prilagođavanje ulaznog prostora, ugradnju lifta ili podizne/spusne platforme, unutrašnju taktilnu crtu ... ", kazala je Snežana Burzan.

 Uskoro bi trebao izraditi glavni projekat rekonstrukcije Velike sale KIC-a "Budo Tomović", navodi Burzan.  

"Njegova realizacija, koja iziskuje vrijeme i finansijska sredstva, unaprijedila bi dostupnost praćenja programa svima. Ciljna podrška iz budžeta, ili potencijalnih sponzora i donatora bila bi značajna za nova ulaganja u rampu i druge potrebne infrastrukturne intervencije koje bi omogućile nesmetano praćenje predstava osoba s invalididteom i u sali DODEST", kazala je Burzan.

Trenutno ne postoje gestovni tumači i drugi elementi servisne podrške licima oštećenog vida i sluha

Iz KIC-a kažu da trenutno ne postoje gestovni tumači i drugi elementi servisne podrške licima oštećenog vida i sluha, koji žele da prate predstave na scenama KIC-a.

"U prevazilaženju situacije potrebna je stručna pomoć, razumijevanje šire zajednice i obezbjeđenje finansijskih sredstava. To važi i za arhitektonsku dostupnost i za servisnu podršku osobama s invaliditetom koje prate dramski program KIC-a", poručila je direktorica KIC-a.

Burzan navodi da su u nekoliko navrata, ipak, nalazili kompromisna rješenja i dogovore koja su omogućila licima s invaliditetom da prate  programe u KIC-u koje su željeli.

Burzan kaže da KIC dozvoljava ulaz licima oštećenja vida sa psima za pratnju. 

Dobra saradnja sa organizacijama koje se bave pravima OSI, brojni programi i sadržaji koji ih promovišu

Od brojnih programa koje KIC realizuje tokom godine, saradnja sa udruženjima i organizacijama koje tretiraju pitanja osoba s invalididitetom su bitan dio aktivnosti, a time i realizacija programa koji uključuju tu populaciju.

"U vezi sa tim KIC je samo u protekle četiri godine ostvario saradnju i podržao aktivnosti (besplatnim ustupanjem sala, logistikom i organizacijom) sa: Bibliotekom za slijepe Crne Gore, Udruženjem paraplegičara iz Nikšića, Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore,  Paraolimpijskim komitetom Crne Gore,  Savezom slijepih Crne Gore.  Takođe smo realizovali nekoliko koncerata, izložbi, a izdavajamo i premijernu promociju knjige o  paraolimpijskom i najpopularnijem sportu osoba s oštećenjem vida, golbalu, autora Zorana Poleksića, gdje je u okviru promocije  nastupio i   mladi podgorički muzički talenat Komnen Vuković koji je, takođe, osoba s oštećenjem vida", navodi  Burzan. 

U okviru saradnje NVU Inter Mont i KIC-a, prošle godine odigrana je predstava "Kategorički zahtjev" po tekstu Borislava Pekića, za osobe s oštećenjem sluha na glasovnom i gestovnom govoru.

 U Dodest sali KIC-a premijerno je prikazan i autorski film četiri lica s invaliditetom „Živjeti punim plućima’’ kao rezultat projekta obuke lica s invaliditetom u oblasti video produkcije.

"Iako prvenstveno kulturni centar, shvatajući značaj podrške, ističemo da je KIC bio domaćin i prezentaciji projekta realizovanog pod pokroviteljstvom Zavoda za zapošljavanje Crne Gore,  koji obuhvata zapošljavanje osoba s invaliditetom - pekara i poslastičara", dodje Burzan. 

U KIC-u je organizovana promocija udžbenika „Bonton u svakodnevnoj komunikaciji osoba s invaliditetom’’, kao i interaktivne debate na tu temu.

"Koliki je doprinos i institucionalna podrška KIC-a u u vezi sa tim, najbolje govori to da je Savez slijepih Crne Gore, zajedno sa desetak NVO-a i istaknutih pojedinaca, u 2016. predložio našu Ustanovu za godišnju nagradu "Iskra" za filantropiju. Podgorički KIC je dobio to priznanje u kategoriji – Specijalna nagrada za doprinos opštem, pored ostalog,  najviše uzimajući u obzir blagonaklon odnos koji je KIC oduvijek njegovao prema društveno osjetljivim kategorijama.

 Repertoar dostupan svima misija je i Crnogorskog narodnog pozorišta 

Brojni  su  projekti  za osnaživanje  OSI i  zaštitu  njihovih  prava. Jedan od  njih je  i Projekat  "Zakonsko pravo na prava"  koji  realizuje NVU "Staze" uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

Prije dvije godine potpisan je i  Memorandum o saradnji između CNP-a i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava lica s invaliditetom.

Iz CNP-a  je tada poručeno da je misija CNP-a kao nacionalnog teatra da svoj  i repertoar učin dostupnim svima.

Cilj potpisnika Memoranduma je osnaživanje saradnje u svim aktivnostima koje licima s invaliditetom omogućavaju ravnopravne uslove u praćenju programa Crnogorskog narodnog pozorišta.

Važan zadatak je intenzivnija i brža adaptacija  samog prostora  odnosno zgrade Crnogorskog narodnog pozorišta, u skladu sa onim što su potrebe lica s invaliditetom.

Izvođenje predstave “Šćeri moja” koje je, kao plod saradnje CNP-a, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva kulture i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava osoba s invaliditetom, inkluzivnog karaktera.

U CNP-u  je, uz podršku naratora i gestovnog prevodioca, predstava iz redovnog repertoara pozorišta „Šćeri moja“, učinjena pristupačnim svima, bez diskriminacije po osnovu invaliditeta.

Izvor: Antena M

Strana 4 od 7

Back to top