Bojan

Bojan

ponedeljak, 23 decembar 2019 10:28

Nije dovoljno deklarativno zalaganje za mlade

Sinoć je (nedjelja, 22 XII 2019.) na Javnom servisu, u emisiji Okvir stavljen akcenat na učešće mladih u procesu donošenja odluka i omladinskom aktivizmu. Učesnici emisije  su se usaglasili da je pitanje mladih multisektorskog, odnosno multidisiciplinarnog karaktera, tako da je za napredak po ovom pitanju neophodna sinergija institucija i organizacija, što je u u sinoćnoj debati i predočeno kroz stavove, mišljenja, iskustva predstavnika odgovornih i odgovarajućih kanala.

Nenad Koprivica, Ministarstvo sporta i mladih, Duško Rajković, Centar za stručno obrazovanje, Radule Novović, Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Indira Količić, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Aleksandar Šipčić, Studentski parlament Crne Gore, učestvovali su i dali svoje viđenje na teme poput položaja mladih u društvu, njihovog kreativnog učešća u procesu donošenja odluka, zainteresovanosti mladih u procesu donošenja odluka, učešća u javnim raspravama, pitanja volonterizma, uticaja formalnog obrazovanja na omladinski aktivizam, položaj mladih s invaliditetom, na koji način izvršna i zakonodavna vlast može pomoći mladima s invaliditetom, koliko se glas studenata čuje na lokalnom nivou, i kojim kanalima približiti mladima proces donošenja odluka, proaktivno učešće, a da bude jasno i bliskog karaktera.

 Položaj mladih

Prema riječima Nenada Koprivice iz Ministarstva sporta i mladih, pitanje mladih je multisektorsko pitanje. Položaj je kako tvrdi, isti u Crnoj Gori kao i regionu, i da se treba raditi na zaposlenju, kvalitetnom obrazovanju, zdravlju, bezbjednosti mladih

''Nikad nije bilo više mogućnosti za mlade, ocijenio je Koprivica, pozivajući se na primjere studenskih razmjena, programa, razvoju omladinskog preduzetništva. Pitanje mladih je inkluzivnog karaktera, što se pokazuje kroz novi Zakon za mlade, strateške i akcione planove, opredjeljeno je preko 800.000 evra za omladinske organizacije, a posebno su ponosni na projekat studenskih kartica, besplatnih samo u Crnoj Gori i Malti, a u našoj zemlji, podijeljeno je oko 6.000 kartica. Takođe, formirana je Kancelarija za regionalnu saradnju, finansiraju se sportski talenti, što je karakterisitčno za Crnu Goru u odnosu na region.

Aleksandar Šipčić iz Studenskog parlamenta ističe da položaj mladih nije na zadvoljavajućem nivou, ali ni na poraznom. Problemi se tiču nepotizma, partijskog zapošljavanja, potrebno je uliti povjerenje mladima. Institucije rade kvalitetan posao, ali šta je to. Mora biti bolja koordinacija. ''Svi smo zastupljeni, ali šta je konkretno, suštinsko'', pita Šipčić.

Novović ističe da je kroz Zakon o mladima iz aprila ove godine, stavljen akcenat na proaktivno učešće na lokalnom i nacionalnom nivou. Neke opštine, navodi, imaju Sekretarijate za mlade, ali ipak prema nekim istraživanjima, značajan procenat mladih nije zainteresovan za učešće u donošenje odluka. ''Nije lako, jednostavno, nemaju afiniteta, a ni energije''. Sa ovom situacijom  suočavaju se i ostale zemlje, između ostalog, naveo je Novović. Međutim kao odgovor iz Unije srednjoškolaca Crne Gore, stiže pojašnjenje da ima energije kod mladih. Kroz OmladinskI centar u Podgorici prošlo je oko 2.400 mladih ljudi, pa je neophodno imati takve servise za mlade u svakom crnogorskom gradu, ocijenila je Indira Količić, iz Unije srednjoškolaca.

Na pitanje kako formalno obrazovanje utiče na omladinski aktivizam, Duško Rajković iz Centra za stručno obrazovanje kazao je da je njihova misija da mladi nakon završetka obrazovanja odmah dobiju zaposlenje. Misle da su na dobrom putu, i da je za pozitivne rezultate potrebna saradnja sa civilnim i državnim sektorom.

 Nepostojanje istih startnih pozicija za mlade s invaliditetom

Kako je istakla Marina Vujačić, iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, mladi s invaliditetom nijesu u ravnopravnom položaju sa mladima. To je uslovljeno i crnogorskim mentalitetom, nijesu iste startne pozicije, prvenstveno je problem fizička pristupačnost.

''Treba se sistemski rešavati, ne pojedinačno, ni periodično. Ima dobrih primjera, bilo bi porazno da ih nema u 2019'', između ostalog, komentarisala je Vujačić.

Koprivica je odgovorio da će se novim zakonom institucionalizovati servisi za mlade, a samim tim će se raditi na pristupačnosti. Na sjeveru se planira izgradnja 6 takvih servisa.

''Za osobe s invaliditetom predviđeno je besplatno školovanje na privatnim i državnim fakultetima'' dodao je Novović, dok je Rajković kazao da postoje određeni tehnički problemi oko pristupnih rampi, ali se radi na tome. Takođe je istakao da u Crnoj Gori imaju „djecu sa posebnim potrebama“ u formalnom obrazovanju. Ne odstupa se od gradiva, samo se olakšava pristup. Za sledeću godini, navodi Rajković, planiraju 15 obrazovnih programa za inkluziju.

 Volonterizam

Srednjoškolci vole da volontiraju, ocijenila je Količić, ali u Crnoj Gori, ne postoji način na koji se vrednuje taj rad. Na primjer, na prijem za fakultete, ne postoje poeni za volontiranje. Kroz projekat ''Akcion dan'', govori Količić, mladi tog dana ostavljaju formalne okvire obrazovanja ako su u mogućnosti, i posvećuju se aktivizmu, neformalnom obrazovanju.

Nijesmo u društvu jednakih šansi

Mladi se ne usavršavaju, žele brzo da stignu do diplome. Nakon završenih studija, u prosjeku na prvi posao čekaju dvije godine. Šipčić napominje da ukazuju na problem, a da većina to radi pro–forme. Nijesu u društvu jednakih šansi, jer se dešava hiperprodukcija diploma koje dolaze sa sumnjivih fakulteta, npr, mladi na sjeveru nemaju iste šanse, kao oni u drugim djelovima Crne Gore. Prema njegovim riječima, treba više raditi na neformalnom obrazovanju. Ne zbog nagrade, već zbog suštine.

''Nije dovoljno deklarativno zalaganje za mlade, ocijenio je Šipčić.

Koprivica tvrdi da mehanizmi za učešće mladih postoje, ali da treba interesovanja i sa druge strane, pošto se za sve obično prijavljuje isti krug ljudi. ''Prilika ima, ali treba se interesovati, dodao je Koprivica.

Vujačić se vratila na konstataciju Novovića, pa je tom prilikom istakla da je besplatno školovanje na privatnim i državnim fakultetima stvar kompenzacije, jer mladi s invaliditetom nemaju podršku. Prva ću se, napomenula je Vujačić, zalagati da se to besplatno školovanje ukine, kada budu jednake mogućnosti. Nije pitanje cijene, već odgovornosti.

 Nema samoinicijativnog učešća

Na pitanje da li se glas mladih čuje na javnim raspravama, Količić je izjavila da to sve zavisi od načina učešća. Ako ste pozvani, mladi se odazivaju, ali samoinicijativno, ne.

''Od zadovoljne, edukovane, mlade osobe benefite će osjetiti čitavo društvo, govori Količić, ali porulje da mladi moraju biti spremni da rade na rešavanju problema.

''Mladi mogu biti pokretači promjena, ako se to uvažava, cijeni Šipčić.

 Pristupačna komunikacija

Okosnice završnih riječi zasnovale su se na poruke da jezik institiucija bude pristupačan mladim ljudima, i da se više koriste digitalni alati koji su svakodnevica omladini, jasna komunikacija mladih sa jedne, i institucija sa druge strane, odnsono sinergija sviha aktera na nacionalnom, lokalnom, državnom i civilnom nivou, koji će obezjediti da se glas mladih zaista čuje.

 

Tekst je preuzet s portala www.makanje.me, autorke Milene Radonjić

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta (Sa)OBRAĆAJ mi se! organzuje jednodnevnu obuku za zaposlene, odnosno drugo angažovano osoblje o načinima pružanja usluga i podrške osobama s invalidiitetom prilikom korišćenja avio prevoza.

Obuka će se održati u Podgorici 8. novembra, s početkom u 10.00 časova, u restoranu Njujork. Obuka se organizje s ciljem unapređenja primjene važećih propisa i obezbjeđenja adekvatnijih uslova za aktivno učešće osoba s invaliditetom u oblasti avio prevoza. Cilj obuke je informisanje pružalaca usluga u oblasti avio prevoza (aerodromi, avio kompanije) o individualnim, specifičnim potrebama OSI prilikom korišćenja prevoza, načinima pružanja podrške i asistencije, načinima obezbjeđivanja i pružanja razumnih adaptacija, a u cilju izjednačavanja mogućnosti i zaštite dostojanstva i jednakosti OSI.

Ova aktivnost je dio projekta (SA)OBRAĆAJ mi se! koji sprovodi  UMHCG, uz finansijsku podršku Ministarstva saobraćaja i pomorstva kroz javni konkurs “Jednaki u saobraćaju” u oblasti zaštite lica s invaliditetom u 2019.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, u periodu 27 - 31. oktobra, je organizovalo Školu samostalnog života za osobe s invaliditetom u Ulcinju.

Teorijska predavanja na Školi je pratio praktični dio koji je podrazumijevao radionice, prikazivanje filmova s pratećim diskusijama, vježbe i rad u grupama. Mladi s invaliditetom su se upoznali s modelima pristupa invaliditetu, filozofijom samostalnog života, uslugama podrške za život u zajednici, principima samostalnog življenja, samostalnim kretanjem i sredstvima za samostalnost, uticajem porodice, medija i društva na odnos prema invaliditetu i na prihvatanje invaliditeta, kao i drugim važnim stavkama u vezi s invaliditetom i samostalnom životu. Školu je pratio interaktivan rad predavača s učesnicima i učesnika međusobno. Ona je poslužila i kao mehanizam spoznavanja sebe samih, međusobnog zbližavanja s drugima, priča o ličnim iskustvima OSI, posebno onih koji žive po principima filozofije samostalnog života, uključujući i OSI koje žive samostalno, odnosno odvojeno od svojih porodica.

Učesnici su istakli veliko zadovoljstvo zbog učešća na Školi ovakvog tipa, ističući da bi Škole trebale češće organizovati i to pored OSi i s njihovim roditeljima.

U Školi je učestvovalo 16 učesnika, a sprovedena je kao jedna od aktivnosti u okviru projekta PonOSIti, ravnopravni, uključeni! podržanog od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja kroz Javni konkurs za NVO u 2019.

ponedeljak, 07 oktobar 2019 12:42

Zlatna medelja za Paljuševića i Cerovića

Član podgoričkog stonoteniskog kluba Luča, Pjetro Paljušević osvojio je zlatnu medalju, dok su Milijana Ćirković i Samra Kojić bile srebrne na Međunarodnom turniru osoba sa invaliditetom "Podgorica open", koji je okupio 60 igrača iz Bugarske, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Paljušević je u finalnom meču klase 7 pobijedio Daniela Šetrajčića iz Hrvatske.

Bronzani su bili crnogorski stonoteniseri Miljan Cerović i Duško Lazović. Milijana Ćirković je u spojenim klasama od 6 do 10, u finalnom meču, poražena od Hrvatice Snježane Ivčević, dok su bronze pripale Sandri Vidović iz Hrvatske i Jordanki Todorovoj iz Bugarske. Samra Kojić je u finalnom meču spojenih klasa od 3 do 5 poražena od evropske šampionke iz Helsingborga, Hrvatice Helene Dretar Karić. Članica Luče je prethodno u uzbudljivom polufinalnom meču bila bolja od Slobodanke Gurešić, koja je morala da se zadovolji bronzanom medaljom, uz koji je bronzana bila i Tanja Mikašević iz Srbije.

U ostalim klasama medalje su osvojili - muškarci klasa 3-5: 1. Bojan Stamenković (Srbija), 2. Aleksandar Jevremović (Srbija), 3. Helena Dretar Karić (Hrvatska), 3. Pero Savić (BiH); muškarci klasa 6: 1. Haris Eminović (BiH), 2. Milan Antić (Srbija), 3. Igor Pejak (Hrvatska), 3. Đejhan Tašča (Bugarska); muškarci klasa 8: 1. Dragan Vujisić (Srbija), 2. Nemanja Birmančević (Srbija), 3. Rubinčo Risteski (Makedonija), 3. Milovan Janjićijević (Srbija); muškarci klasa 9-10: 1. Tomislav Blažević (Hrvatska), 2. Ivica Vidiček (BiH), 3. Paun Vatov (Bugarska), 3. Kasim Cerić (BiH).

Drugog takmičarskog dana član podgoričkog stonoteniskog kluba Luča Miljan Cerović osvojio je prvo mjesto u ekipnoj konkurenciji, zajedno sa Harisom Eminovićem iz Bosne i Hercegovine.

Oni su bili zlatni u spojenim kategorijama 6 i 7, a u finalu slavili su protiv Milana Antića i Dragana Baćanovića iz Srbije. Bronzane medalje osvojili su crnogorski timovi Milijana Ćirković i Duško Lazović, odnosno Pjetro Paljušević i Đuro Krivokapić.

U klasi 8-10 slavili su Bosanci Ivica Vidiček, Darko Pavlić i Kasim Cerić, a u finalu bili su bolji od hrvatskobugarsko-crnogorskog tima Tomislav Blažević, Paun Vatov i Dejan Bašanović. Bronzani su bili srpski timovi, Dragan Vujisić i Milovan Janjićijević, odnosno Dario Stošić i Miloš Tasić.

U spojenim kategorijama 3-5 zlatni su bili Bojan Stamenković i Miloš Stoiljković iz Srbije, a u finalu savladali su Nebojšu Ilića i Aleksandra Jevremovića iz Srbije. Bronzana odličja okitili su se Slavoljub Avdić i Pero Savić iz Srbije i hrvatsko-crnogorska kombinacija, Helena Dretar-Karić, Slobodanka Gurešić i Samra Kojić.         

Izvor: Dan i Dnevne novine

Podgorica, PR pres servis – Osobe s invaliditetom (OSI) moraju imati efektivan pristup nadležnim organima za odlučivanje da bi mogle ostvariti svoja prava, a pristupačnost pravosudnih organa je još uvijek na nezadovoljavajućem nivou, iako ima određenog napretka u posljednje vrijeme.

To je saopšteno na završnoj konferenciji Pristup pravdi za OSI, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore  (UMHCG) u saradnji s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP), u okviru projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom, kojeg finansira Ministarstvo pravde.

Predsjednik Skupštine UMHCG i koordinator projekta, Milenko Vojičić, ocijenio je da iako s određenim pomačima i u zakonodavstvu i u praksi u posljednjih par godina, pravo osoba s invaliditetom na jednako priznanje lica pred zakonom, kao i pravo na pristup pravdi u Crnoj Gori je ograničeno.

„Pravni subjektivitet velikog broja osoba s intelektualnim, mentalnim, višestrukim, a nerijetko i fizičkim ili senzornim oštećenjem je negiran zbog oduzete poslovne sposobnosti, te ove osobe ne mogu biti stranka ni u jednom postupku, niti uživaoci svojih prava“, rekao je Vojičić.

Prema njegovim riječima, ove osobe vrlo često nijesu informisane o mogućnostima vraćanja svoje poslovne sposobnosti, navodeći da institut zamjenskog odlučivanja, „umjesto odlučivanja uz podršku ih čini najdiskriminisanijom grupom i među samim osobama s invaliditetom, vrlo često zloupotrijebljenima i od svojih najbližih“.

„Na drugoj strani, OSI koje imaju punu poslovnu sposobnost nailaze na mnogobrojne barijere već pri samom pokretanju postupaka za ostvarivanje ili zaštitu svojih prava: - nijesu proaktivno informisane od strane institucija, nerijetko mogu ući u kancelarije u kojima trebaju predati zahtijev, ne mogu doći do informacija gdje i kako predati žalbu ili tužbu, ne mogu u praksi podnijeti krivičnu prijavu na Brajevom pismu niti prijaviti diskriminaciju na znakovnom jeziku“, naveo je Vojičić.

On je istakao da bi OSI mogle ostvariti svoja prava, one moraju imati efektivan pristup nadležnim organima za odlučivanje, dok je pristupačnost pravosudnih organa još uvijek na nezadovoljavajućem nivou, „iako s određenim napretkom u posljednje vrijeme“.

„To i država potvrđuje u svojim zvaničnim izvještajima, pa tako i novom Strategijom reforme pravosuđa planira mjere za obezbjeđivanje pristupa pravosudnim organima osobama s invaliditetom“, rekao je Vojičić.

On je istakao da institut besplatne pravne pomoći mora biti praćen i obukama sudija i advokata o modelima pristupa invaliditetu i načinima komunikacije s OSI.

„Na drugoj strani ni mnoge OSI nijesu informisane o postupcima pred organima bilo da je riječ o upravnim postupcima, procesnim postupcima, građanskim parnicama ili drugim postupcima za zaštitu i ostvarivanje osnovnih prava i sloboda, uključujući i njihovo dostojanstvo“, naveo je Vojičić.

On je kazao da, osim što zakonodavstvo u ovim oblastima zahtijeva ozbiljne reforme u dijelu garancija prava osoba s invaliditetom, i u segmentima gdje su garancije usklađene s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom i njenim načelima, neophodna je obuka zaposlenih u institucijama nadležnih za garantovanje pravde i njeno uživanje u praksi, kao i obuka, odnosno informisanje samih osoba s invaliditetom.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, podsjetila je da su o pristupu pravdi za OSI razgovarali prije tri godine, navodeći da je tom prilikom istakla da se pravo na pristup pravdi ne svodi na puki fizčki pristup zgradama u kojima su smješteni pravosudni organi  i da ima prostora za napredak.

„Danas smatram da su postignuti vidljivi rezultati. Međutim, garancije djelotvorne primjene odgovarajućih politika u pravcu zaštite osnovnih prava ranjivih kategorija, među kojima i OSI je kontinuirani proces, imajući u vidu usaglašenost složenih usaglašavanja nacionalne legislative sa relevatnim međunarodnim konvencijama“, istakla je Medenica.

U tom pravcu, kako je dodala, pitanje regulisanja poslovne sposobnosti ostaje i dalje poseban izazov.

„Treba imati u vidu i da nijesu sve norme iskazane u propisima, već da postoje i moralne norme koje oslikavaju našu svijest o tome da su OSI itekako prisutne u društvu i da moramo iskazati veći stepen senzibiliteta za njihov položaj“, rekla je Medenica.

Ona je istakla da se od nosilaca pravosudne funkcije ne očekuje samo dobro poznavanje relevatnih zakona i drugih propisa, već i sposobnost da ostvaruju efikasnu interakciju s OSI.

„Upravo je projekat Korak bliže pravdi za OSI osnažio komunikaciju sudova s OSI. Vjerujem da su treninzi na kojima su učestvovali predstavnici sudstva bili plodonosni za vaše dalje aktivnosti. Poručujem da crnogorsko sudstvo ne poznaje barijere u komunikaciji s OSI i preduzeće sve što je u njegovoj moći kako bi im pristup pravdi bio olakšan i brži“, rekla je Medenica.

Generalni direktor za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Ibrahim Smailović, kazao je da je realizacijom projekta unaprijeđena komunikacija institucija i OSI, dok je projekat, kako je naveo, u značajnoj mjeri doprinio povećanju informisanosti sa njihovim temeljnim slobodama i pravima kao i njihovom razumijevanju.

„U demokratskim uslovima, mogućnost efikasne pravne zaštite povrijeđenih ili ugroženih prava osnovni je uslov za održavaje pravnog poretka i vladavine prava.  Naročito se mora voditi računa o ostvarivanju ovog važnog prava kada su u pitanju OSI, kod kojih postoji povećana opasnost da se zbog različitih barijera suoče sa poteškoćama u ostvarivanju svojih prava i interesa“, rekao je Smailović.

Zbog toga, kako je istakao, svaka država mora propisati i prepisati dodatne mjere – afirmativne akcije kako bi se obezbijedilo ostvarivanje ovih prava OSI.

Izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom (UPOSIBP) Samir Guberinić, pojasnio je da je uloga te organizacije, kao partnera na projektu, bila besplatna pravna pomoć, navodeći da su najviše savjeta davali u vezi s ostvarivanjem prava iz socijalnog domena.

„Iskustvo koje smo imali na ovom projektu je ojačalo mandžment naše oranizacije. Mi ćemo, iako je prestao projekat, nastaviti ubuduće sa aktivnošću“, rekao je Guberinić.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić je, govoreći o institutu oduzimanja poslovne sposobnosti kazala da sistem socijalne zdravstvene zaštite, kao i neki drugi sistemi gdje su god u pitanju prava ili neke olakšice za OSI „se nekim čudom poziva na oduzetu poslovnu spsobnost i vrlo često se posebno sistem socijalne zaštite naslonio na koncept oduzimanja poslovne sposobnosti“.

„Kada roditelji žele ostvariti neko pravo za dijete, onda mu ili oduzmu poslovnu spsobnost ili ono što se često dešava, a što je nadležnost Ministarstva pravde, jeste produženo roditeljsko pravo. Taj institut propisan Porodičnim zakonom ima potpuno istu posledicu kao oduzimanje poslovne sposobnosti“, rekla je Vujačić.

Predstavnica Soijalističke narodne partije Marija Radinović upitala je koliko OSI ima zaposleno u pravosudnom sistemu Crne Gore i da li ih uopšte ima, kao i koliko osnovnih sudova ima pristup za OSI.

Takođe, zanimalo je i da li će biti formiran registar OSI kojima je oduzeta poslovna sposobnost.

Predsjednik Advokatske komore, Zdravko Begović, kazao je da se nada da Memorandum koji su potpisali sa UMHCG i Vrhovnim sudom neće ostati „mrtvo slovo na papiru“.

„Želim da  poručim sve one osobe kojima je potrebna pravna pomoć mogu slobodno doći u Advokatsku komoru, kao svojoj kući. Imaće najbolji i najljepši prijem i potrudićemo se da sve što budemo znali bude u njihovoj službi“, rekao je Begović.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, ukazao je na značaj pravnog regulisanja faksimila za sve građane, ali posebno za osobe s oštećenjem vida ne samo zbog procedura u oblasti pristupa pravdi već zbog svakodnevnog funkcionisanja.

Smailović je pojasnio da je zakonom regulisano da se oduzimanje poslovne sposobnosti mora periodično preispitivati, zbog, kako je pojasnio, zdravstvenog stanja koje se mijenja.

On je rekao da trenutno nema podatke koliko sudova je pristupačno za OSI.

Govoreći o faksimilu, Smailović je kazao da ga je potrebno zakonski precizno urediti da bi se spriječile potencijalne zloupotrebe.

Izvor: PR Centar

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore će u narednih 20 dana sprovesti monitoring i mapiranje obilježenih parking mjesta na teritoriji tri crnogorske opštine, i to u Podgorici, Bijelom Polju i Herceg Novom.

Prije početka sprovođenja monitoringa formiran je monitoring tim koji će obilaziti navedene gradove, i tom prilikom popunjavati unaprijed pripremljeni Vodič o pristupačnosti parking mjesta za OSI.

Vodič se sastoji od seta pitanja koja su pripremljena u skladu s Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom kao podzakonskog akta Zakona o planiranju i izgradnji. Formiran je u namjeri da omogući potpunije i preciznije dobijanje podataka o pristupačnosti i broju parking mjesta za OSI.

Dobijeni podaci će nakon sistematizacije poslužiti za kasnije inicijative lokalnim službama u cilju preduzimanja aktivnosti na adekvatnom obilježavanju parking mjesta, ili izradi nedostajućih, predviđenih propisima.

Navedena aktivnost je dio projekta SaOBRAĆAJ mi se, koji je podržan kroz konkurs „Jednaki u saobraćaju” za finansiranje projekata/programa za NVO, od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva,  u oblasti saobraćaja s akcentom na zaštitu lica s invaliditetom.

Pripremio: Bojan Đorović

Projekat PonOSIti, ravnopravni, uključeni! sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Opšti cilj projekta je poboljšanje položaja osoba s invaliditetom u Crnoj Gori kroz promociju filozofije samostalnog življenja, poštovanje i zastupanje ljudskih prava i podizanje svijesti šire društvene zajednice o samostalnom življenju, mobilnosti, pravima i potrebama osoba s invaliditetom.

Specifičnim ciljevima projekta želi se: doprinijeti poboljšanju položaja OSI i kvaliteta njihovog života kroz pružanje i razvoj usluga za samostalni život u zajednici i kontinuiranu edukaciju radnika u oblasti socijalne i dječije zaštite; upoznati OSI i njihove porodice s mehanizmima za ostvarivanje i zaštitu prava OSI i s mogućnostima samostalnog života koje nudi UMHCG radi unapređenja njihovog položaja u društvu; unaprijediti kapacitete OSI za samostalni život kroz lično osnaživanje i pružanje usluga; i doprinijeti podizanju svijesti OSI, članova njihovih porodica i šire javnosti o važnosti uključivanja OSI u društvenu zajednicu.

Ciljnu grupu čine sve osobe s invaliditetom, oba pola sa svim vrstama oštećenja, roditelji osoba s invaliditetom, uključujući one u urbanim i ruralnim sredinama, stručni radnici u oblasti socijalne i dječije zaštite, drugi zaposleni u institucijama, posebno oni koji su u direktnoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Sve aktivnosti projekta usmjerene su pojedinačno ili ukupno na navedene ciljne grupe, pa će stoga biti i direktno uključeni u realizaciji aktivnosti, ne samo kao primaoci sadržaja i ishoda projekta. Kroz realizaciju projekta će se posebno voditi računa o uključenosti žena i djece s invaliditetom kao grupe izložene intersekcijskoj diskriminaciji.

Projekat obuhvata sljedeće aktivnosti: organizacija Škole samostalnog života za OSI; licenciranje za pružanje usluge personalne asistencije; organizacija trodnevnog treninga o personalnoj asistenciji za stručne radnike i jednodnevnog treninga za korisnike asistencije; pružanje personalne asistencije za pet OSI; nabavka opreme za prilagođavanje vozila za polaganje vozačkog ispita; prevoz od vrata do vrata za OSI; organizacija radionice o Konvenciji UN o pravima osoba s invaliditetom za OSI i OOSI; istraživanje o primjeni preporuka Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom u odnosu na član 19 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom; organizacija puta na Freedom drive (Brisel) i medijska kampanja.

Aktivnosti ovog projekta direktno ili indirektno doprinose realizaciji sva tri strateška cilja javnog konkursa i to: 

-           Unaprijeđeni vaninstitucijalni oblici podrške licima sa invaliditetom;

-           Pluralizam usluga;

-           Integracija djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kao i mladih, odraslih i starih lica sa invaliditetom u društvenu zajednicu u što većoj mogućoj mjeri.

Aktivnosti projekta realizuju se u sklopu konkursa za NVO raspisanog od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja u oblasti zaštite lica s invaliditetom u 2019.

Realizacija projekta traje 12 mjeseci počev od septembra 2019, a odobrena sredstva za njegovu realizaciju iznose 61.922,00€.

Pripremila: Milica Marđokić 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, u saradnji s Televizijom Vijesti, započinje realizaciju projekta PRESS TO WORK – KLIKNI I PRO(RADI) čije je ključna svrha da doprinese unapređenju mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori.

Ciljevi koji će se postići realizacijom projekta su:

  1. Smanjenje socijalne isključenosti najmanje šest OSI kroz učešće u aktivnostima pripreme za zapošljavanje u narednih pet mjeseci;
  2. Zapošljavanje najmanje tri OSI u trajanju od najmanje pet mjeseci u toku realizacije projekta i zapošljavanje najmanje jedne OSI tokom osam mjeseci realizacije projekta i nakon njegove realizacije;
  3. Otvoriti najmanje tri nova radna mjesta za osobe s invaliditetom u narednih 10 mjeseci i popuniti upražnjeno i
  4. Informisanje najmanje 2000 poslodavaca o važnosti zapošljavanja OSI i podizanje svijesti porodica, donosilaca odluka i šire javnosti o benefitima zapošljavanja OSI.

Ovi ciljevi biće dostignuti realizacijom sljedećih aktivnosti:

  1. Osnovna obuka za rad na računaru (Microsoft Office, Internet, Računarska mreža) - podrazumijeva osnovno upoznavanje s programima: Microsoft Office, Internet i računarska mreža. Imajući u vidu da će OSI uključene u projekat vladati osnovnim poznavanjem rada na računaru, navedena obuka će uključiti 24 časa što podrazumijeva sistematizaciju poznavanja rada na računaru i pripremu za napredni nivo. U ovoj aktivnosti će biti uključeno svih šest OSI uključenih u projekat, iako ona nije obavezna za osobu koja će se zaposliti u okviru Servisa za zapošljavanje.
  2. Napredna obuka za rad na računaru (Word Press, Joomla, programi za pripremu i obradu slike i videa) - podrazumijeva napredni nivo obuke za rad na računaru s posebnim fokusom na napredne opcije Worda, i programe za oblikovanje i uređivanje slika, vizuala i grafika, simbola i ilustracija, te pripremu za štampu, kao i rad na internetu, prvenstveno Wordpressu i Joomli u kojima se izrađuje većina internet sajtova i portala. Dakle obuka podrazumijeva pripremu, uređivanje i administrriranje teksta i slike, zatim vizuelizaciju, pripremu za štampu i ažuriranje internet sadržaja. U okviru ove aktivnosti će biti uključeno svih šest osoba s invaliditetom, a ona će obuhvatati 50 časova. Aktivnost podrazumijeva osposobljavanje za rad na konkretnim radnim mjestima. Nakon ove obuke određiće se opis posla svake OSI koja će se zaposliti nakon obuka.
  3. Obuka za odnose s javnošću - podrazumijeva upoznavanje sa sredstvima komunikacije i informisanja, važnost informisanja i kanale komunikacije, a sastoji se od sledećih glavnih tema: Koncept odnosa s javnošću, Funkcije odnosa s javnošću, Aktivnosti odnosa s javnošću, Planiranje odnosa s javnošću, i Odnos s medijima, u okviru kojih će biti obrađene i podteme: izjava za medije, gostovanja u medijima, pripreme saopštenja i sl. Obuka će obuhvatati 15 časova, a namijenjena je svim učesnicima u projektu. Obuka će se sprovoditi u prvim mjesecima zaposlenja OSI.
  4. Obuka za marketing - prvenstveno podrazumijeva obuku za internet marketing, ali i marketing, odnosno „prodaju“ drugih uslužnih djelatnosti. Sprovodiće se uporedo s obukom za odnose s javnošću. Podrazumijeva 10 časova uz obavezu prisustva svih učesnika u projektu. Obuka će se sprovoditi u prvim mjesecima zaposlenja OSI.
  5. Zapošljavanje osoba s invaliditetom - podrazumijeva izbor najmanje tri učesnika projekta koja će biti zaposlena na pozicijama urednika, odnosno administratora i tehničara grafičke pripreme u najkraćem trajanju od pet mjeseci u toku realizacije projekta. Zaposlene OSI će ugovor sklopiti s UMHCG a radiće u glavnim prostorijama UMHCG, i prostorijama u kojima se nalazi štamparija UMHCG. Zaposlene OSI će tokom cijelog trajanja zaposlenja u toku projekta pratiti mentor/ka.
  6. Sprovođenje Servisa za zapošljavanje; Servis za zapošljavanje zapravo predstavlja aktivnost novijeg datuma koja uključuje informisanje, povezivanje s poslodavcima i u saradnji s njima obezbjeđivanje mogućnosti za obavljanje praktičnog rada i zaposlenja. Takođe, to podrazumjeva i pružanje pravnih savjeta iz oblasti rada i zapošljavanja, konsultovanje i smjernice za ostvarivanje i zaštitu prava iz ove oblasti. Ovaj Servis će trajati tokom cijelog projekta i u okviru istog očekujemo zaposlenje jedne OSI.
  7. Praćenje zaposlenih OSI i promocija značaja zapošljavanja OSI; Ova aktivnost obuhvata praćenje rada i rezultata rada zaposlenih OSI a sprovodiće se svih pet mjeseci nakon njihovog zaposlenja. Koordinator/ka Servisa za zapošljavanje i mentor/ka zaposlenim OSI će pratiti rad OSI, odnosno proces rada, biti na raspolaganju za rješavanje različitih situacija. Ujedno, aktivnost podrazumijeva promociju aktivnosti zaposlenih OSI kao i značaja zapošljavanja, odnosno radnog angažmana OSI uopšte, ne samo učesnika u ovom projektu.
  8. Medijska kampanja (društvene mreže, portal www.disabilityinfo.me, partnerski medij: TV emisije, pisani i video sadržaji) - će obuhvatiti pripremu i emitovanje emisija, priloga i drugih TV sadržaja, tekstova, zatim kampanju na društvenim mrežama, a sve u cilju informisanja što većeg broja poslodavaca i građana o pravu na rad OSI i važnosti njihovog zapošljavanja.

Ciljna grupa projekta su nezaposlene OSI koje će biti uključene u aktivnostima pripreme za zapošljavanje, samog procesa zapošljavanja i rada, te praćenja u toku rada i promociji značaja zapošljavanja OSI.

Projekat će realizovati UMHCG u partnerstvu s Televizijom Vijesti u trajanju od 10 mjeseci, počev od 23. jula 2019. na teritoriji Podgorice i uključiće OSI iz cijele Crne Gore.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva zainteresovane osobe s invaliditetom koje se nalaze na evidenciji ZZZCG, koje nijesu učesnici drugih projekata i koje nijesu bile uključene u projekte po Javnim pozivima br. 11-896 od 22.01.2018. i br. 11-11463 od 31.07.2018. da se prijave za učešće na pomenutim aktivnostima.

Potrebno je da uz prijavu zainteresovani kandidati dostave kratku biografiju i motivaciono pismo do utorka, 20. avgusta 2019, putem mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i FB stranice Udruženja (https://www.facebook.com/UMHCG/).

Sva dodatna pitanja se mogu prosljediti putem mejla: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. i FC stranice Udruženja (https://www.facebook.com/UMHCG/), najkasnije do četvrtka, 15. avgusta 2019, sa naznakom da se radi o pozivu za učešće na projektu Press to work – Klikni i pro(radi).

Projekat je podržala Zavod za zapošljavanje Crne Gore sa maksimalnom mogućom podrškom od 49.995,74€.

Pripremila:  Koordinatorka projekta Aleksandra Pavićević

Protekle nedjelje u medijima se moglo čitati o zahtjevu poslodavaca da država smanji stopu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom (OSI), koju pritom poslodavci biraju da plaćaju umjesto da zaposle osobe s invaliditetom, odnosno broj OSI propisan kvotom.

Naime, Unija poslodavaca Crne Gore je, smatrajući da je sankcija koju su sami poslodavci izabrali kao odgovor na politiku zapošljavanja OSI visoka, uputila Vladi, odnosno njenom Savjetu za konkurentnost, zahtjev o preispitivanju visine posebnog doprinosa, te da istu sa sadašnjim 20% od prosječne mjesečne zarade u godini koja prethodi plaćanju stope posebnog doprinosa smanji na 10%.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom je očigledno još uvijek relativno nova tema, opterećena raznim problemima i izazovima, među kojima je jedan od njih stav i odnos poslodavaca prema pravu na rad, odnosno sposobnostima osoba s invaliditetom. Ipak, s druge strane o pravu na zapošljavanje osoba s invaliditetom skoro da se prije usvajanja posebnog zakona - Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom (2008) - nije ni govorilo, a posebno nije bilo evidencije, niti rezultata u praksi. Izolovani su bili, a i danas su, izolovani slučajevi zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu, i to, po ugovoru o radu, što postojanje ovog Zakona čini neupitno opravdanim.

Ipak, njime nije propisana direktna zabrana diskriminacije osoba s invaliditetom u slučaju ako je poslodavac ne zaposli, već je opet poslodavcima, prije svih, data mogućnost izbora između dvije opcije: da zaposli osobu s invaliditetom, odnosno određeni broj OSI u zavisnosti od ukupnog broja zaposlenih, ili, ukoliko to NEĆE i NE ŽELI da učini, da kao vid sankcije plati poseban doprinos za zapošljavanje OSI, koji će služiti kao podsticaj onim poslodavcima koji zapošljavaju OSI. Naime, posebni doprinosi za zapošljavanje OSI se koriste kao subvencije dijela zarade za zaposlene OSI, opreme njihovog radnog mjesta, pokrivanje ličnih troškova asistenta u radu i kao kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Zanimljivo je onda da onaj koji sam bira da plaća kaznu se buni visinom te kazne, iako je pritom mogao izabrati da bude među „nagrađenima“, odnosno onima koji zapošljavaju OSI i zauzvrat dobijaju subvencije za to.

Navodeći razloge za zahtjev Unija navodi, između ostalog, da je „enormni novac iz godine u godinu koji su poslodavci uplaćivali na ime i za račun profesionalne rehabilitacije ostao neiskorišćen“, ne pitajući se pritom, i nikad ne prozivajući državu da namjenski utroši taj novac stvarajući uslove za zapošljavanje OSI. Osim što Uniju nije ni zanimala politika zapošljavanja OSI, već je sama sa svojim članicama birala „lakši put“ da plati posebne doprinose umjesto da omogući zapošljavanje i da zaposli OSI, sada se sjetila da je trošenje novca nenamjensko, ali opet ne jer se time uskraćuje pravo na rad osoba s invaliditetom, kojih danas na evidenciji Zavoda ima i preko devet hiljada, već iz ličnih, isključivo egoističnih razloga.

Nadalje, kako navode iz Unije, „gro tog novca (tri miliona) odvaja se u grant šeme, za koje mi iz Unije nismo sigurni da daje direktne i pozitivne efekte u pogledu aktivnog uključivanja lica sa invaliditetom na tržište rada imajući u vidu iznos koji se opredjeljuje za tu namjenu“, čime Unija čak ističe sumnju na same poslodavce, njihove namjere i sposobnosti da svrsishodno utroše novac, pa ostaje nejasno čije, u stvari, interese zastupa Unija?

Drugi razlog za smanjenje doprinosa, kako navode iz Unije, je što postoje preduzeća koja uplaćuju sredstva u iznosima i preko 10.000,00 eura, ili 20.000,00 eura, „a nemaju uslova za zapošljavanje lica sa invaliditetom zbog prirode djelatnosti“, a među tim djelatnostima navode građevinarstvo, energetiku, rudarstvo, zaštitu lica i imovine i turizam. Zabrinjavajuće je koliko Unija ovim pokazuje direktan diskriminatorski stav o sposobnostima osoba s invaliditetom. U kojoj to firmi građevinskoj, onoj koja se bavi rudarstvom, turizmom, obezbjeđenjem, odnosno zaštitom imovine i lica, ili bilo kojoj drugoj, su svi zaposleni građevinci, rudari, zaštitari? Ili Unija pokazuje jasan stav da OSI ne mogu biti ni menadžeri, ni izvršioci, ni tehničko osoblje, niti pokrivati bilo koju drugu poziciju. Kako nas to vidi i procjenjuje Unija?

Primjer građevinske kompanije koja mjesečno plaća više od 20.000,00 eura po osnovu doprinosa, a koji navode iz Unije, je klasičan primjer nespremnosti da se značajan iznos novca usmjeri na stvaranje uslova za zapošljavanje OSI. Za 20.000,00 eura će se opremiti i prilagoditi skoro pa svako radno mjesto za većinu osoba s invaliditetom, a kamoli za 240.000,00 eura koliko ova firma godišnje uplati. Pritom, da je ova firma izabrala da zaposli OSI ne bi plaćala poseban doprinos već bi ovo bio iznos koji bi koristila iz tzv. Fonda za profesionalnu rehabilitaciju. Uz to Unija u svom obraćanju Vladi pokazuje pogrešan, diskriminatoran i neutemeljen stav o osobama s invaliditetom, odnosno fenomenu invaliditeta, navodeći nemogućnost da one budu zaposlene u ovim granama djelatnosti „imajući u vidu da se poslovi ne mogu prilagoditi vrsti smetnje“. Poslovi se ne prilagođavaju zbog invalidnosti osobe, ili kako to Unija navodi smetnje, već zbog prepreka s kojima se suočavaju OSI na radnom mjestu (nepristupačnost radnog mjesta i okruženja, nepostojanje opreme, tehnologije i pomagala...) a koji su često spoljne prirode, izvan same OSI.

Zabrinjavajuće da ni sada nemamo poziv Unije poslodavcima da zapošljavaju OSI, kako ne bi plaćali poseban doprinos za njihovo zapošljavanje, već imamo zamjenu teza - da je izbor poslodavaca da plaćaju posebne doprinose, u stvari, biznis barijera. Pritom, Unija zaboravlja da su tu "biznis barijeru" sami poslodavci izabrali.

Na kraju, pitamo Vladu da li je svjesna da se činjenicom što je sa sjednice Savjeta za konkurentnost zadužila Ministarstvo rada i socijalnog staranja „da razmotri inicijativu i pokuša da je usaglasi s UPCG-om i predstavnicima udruženja OSI“ time stavlja u ulogumedijatora između diskriminatora i diskriminisanih. Da li je Vlada svjesna te opasne uloge, u kojoj ona ne štiti diskriminisane, već prihvata da se stav diskriminatora treba razmotriti i prema njemu odrediti jer ga i sama godinama primjenjuje?

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore je u okviru projekta "Naš je budžet naša stvar", koji je finansijski podržan od strane Institita alternativa, iniciralo izradu Uputstava za uplatu posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao ishod aktivnosti projekta.

Naime, pomenuta Uputstva je izradila Poreska uprava Crne Gore uz sugestije UMHCG. Navedena uputstva koristiće se radi adekvatnijeg obračuna od strane svih poslodavaca koji podliježu ovoj obavezi i kontrole budžeta u segmentu posebnih doprinosa za zapošljavanje, odnosno  budžeta koji je na godišnjem nivou na raspolaganje za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI.

Na sljedećem linku možete pronaći više informacija o samim Uputstvima koje je objavila Poreska uprava na svom sajtu: https://bit.ly/32qbEtz.

 

Pripremila: Ivana Bogdanović

Strana 1 od 3

Back to top