Bojan

Bojan

Podgorica, PR pres servis – Državne institucije, organi državne uprave i lokalne samouprave u neznatnoj mjeri zapošljavaju osobe s invaliditetom (OSI) i time ne poštuju Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju te populacije, koji ih obavezuje na to.

To je saopšteno na okruglom stolu „Posebni doprinosi za zapošljavanje OSI“ koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) realizuje kroz projekat „Naš je budžet naša stvar!“.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore 2008. godine bilo 2.536 OSI.

„36 osoba s invaliditetom je zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme i jedna osoba na neodređeno vrijeme. Danas imamo nešto oko 700 zaposlenih, ali i preko osam hiljada OSI na evidenciji nezaposlenih“, navela je Vujačić.

Prema njenim riječima, i nakon 11 godina od usvajanja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, država, odnosno državne institucije i organi državne uprave i lokalne samouprave u neznatnoj mjeri zapošljavaju osobe s invaliditetom.

„Time ne poštuju Zakon, koji i njih kao poslodavce, ne samo s aspekta Zakona, nego i Ustava i Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, obavezuje da zapošljavaju osobe s invaliditetom i time štite njihova prava“, istakla je Vujačić.

Ona je kazala da ni nakon deceniju nije došlo vrijeme „u kojem smo potpuno i o svemu informisani“.

„Ni dalje nemamo informacije da li svi poslodavci u Crnoj Gori, bez izuzetka plaćaju posebne doprinose za zapošljavanje OSI, kao vid sankcije ukoliko ne zapošljavaju OSI, ili još preciznije ako to ne čine kao što se navodi u Izvještajima Državne revizorske institucije (DRI) za pojedine subjekte, da li plaćaju prekršajne kazne za to u skladu sa Zakonom“, ukazala je Vujačić.

Ona je rekla da se ni dalje ne zna kako funkcioniše kontrola obračuna i naplata posebnih doprinosa u praksi, na terenu, a ne samo na osnovu popunjenih obrazaca, kao ni na koji način, za koje svrhe i kada Ministarstvo finansija raspolaže razlikom iznosa koja se prihoduje godišnje po ovom osnovu i opredijeljenog iznosa za mjere profesionalne rehabilitacije, koji je u skladu sa godišnjim Zakonom o budžetu na raspolaganju Zavodu za zapošljavanje.

„Godinama, ta razlika iznosa jeste manja, ali je i dalje milionska razlika između rashodovne strane Zavoda za zapošljavanje i prihoda po osnovu posebnih doprinosa za zapošljavanje OSI prikazanoj u Zakonu u budzetu u okviru Ostalih doprinosa“, ukazala je Vujačić.

Ona smatra da je neprihvatljivo da država, odnosno Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije stvorilo uslove za osnivanje posebnih organizacija za zapošljavanje, ali i da se, kako je navela, cijela politika OSI svodi na rješavanje pitanja posredstvom grant šema jednom ili dva puta u toku godine.

„Grant šeme jesu značajan podsticaj za zapošljavanje OSI, doprinijele su većem broju zaposlenih, ali nijesu dovoljna mjera za dugoročne efekte i rezultate u konkretnim slučajevima jer se ova politika ne smije svesti na puke brojke“, rekla je Vujačić.

Ona je upitala zar je mogao cijeli resor u Ministarstvu rada i socijalnog staranja na poziv da učestvuje na okruglom stolu može reći da su svi a koji bi mogli govoriti na ovu temu van zemlje ili na godišnjem odmoru.

Istraživačica javnih politika u Instititutu alterativa, Ana Đurnić, smatra da bi sve organizacije civilnog društva, svaki građanin i mediji u društvu trebalo da se bave budžetskom stranom javnih politika.

„Smatramo da budžetska strana javnih politika, odnosno tokovi novca i analiza budžeta, ne smiju biti predmet rada uskog kruga stručnih organizacija i institucija. Smatramo da svaka organizacija, čime god da se bavi, i koju god javnu politiku da prati, bolje će je unaprijediti i jasnije će je sagledati i cjelishodnije, ako bude gledala i budžetsku stranu“, istakla je Đurnić.

Generalni direktor za državni budžet u Ministarstvu finansija, Bojan Paunović, ocijenio je da su u prethodnom periodu preduzeti znatni napori na unapređenju položaja OSI, od čega je, kako je naveo, jedna od najznačajnijih oblast reforme usmjerena na stvaranje uslova za zapošljavanje OSI, „kako bi se omogućilo ispunjavanje jednog odosnovnih ljudskih prava, a to je pravo na rad“.

„Na predlog resornog Ministarstva, dosta je urađeno u domenu postavljanja adekvatnih osnova u smislu donošenja strategije i podzakonskih akata u ovoj oblasti, ali i takođe kroz, rekao bih, adekvatnu finansijsku podršku budžetskih izdvajanja, koja su pratila razvoj kapaciteta i aktivnosti Fonda za profesionalnu rehabilitaciju“, naveo je Paunović.

Državna revizorka rukovoditeljka Odjeljenja za vršenje revizije uspjeha ispred DRI, Ivana Jovanović, kazala je da su dva ključna aspekta koji se odnose na oblast zapošljavanja OSI.

„Mislim da to jeste jedna sistemska stvar koja treba da se rješava u koordinaciji više organa. U tom smislu, DRI vodi računa o finansijskom aspektu obračuna doprinosa. To je nešto što je kontinuiran proces“, navela je Jovanović.

Ona smatra da je, kada je u pitanju ova tema, ključna uloga Ministarstva finansija, „jer doprinos za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju OSI je namjenski doprinos, što znači da sva sredstva prikupljena pod tom osnovu, treba da budu utrošena namjenski“.

„Mislim da je to jako bitno, da sve ono što se prikupi od tih prihoda, utroši se za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI“, navela je Jovanović.

Predstavnica UMHCG, Ivana Bogdanović, je predstavljajući Analizu o finansijskom aspektu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, kazala je iako se povećava iznos koji se na godišnjem nivou opredjeljuje za mjere profesionalne rehabilitacije i grant šema, ogroman je broj i dalje nezaposlenih OSI.

„U aprilu 2019 godine, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, nalazi 8.430 OSI. Najviše se nalazi u Beranama, Petnjici, Rožajama, Plavu, Gusinju i Andrijevici. U Beranama se nalazi najveći broj OSI, i najviše je visokoškolaca. 5.058 OSI se nalazi na evidenciji u Beranama“, navela je Bogdanović.

Ona je kazala da je Zavod za zapošljavanje potrošio u 2014. godini 450.219 eura, a da je na raspolaganju imao  jedan milion, prema Zakonu o budžetu.

„U novembru je raspisan poziv za grant šeme. Te godine očekivani doprinos je bio 12.656,092 a ostvareni doprinos bio je 10.988.195 eura“, kazala je Bogdanović.

Govoreći o 2018. godini, Bogdanović je kazala da je Zavod potrošio 5.923.672 eura, a da je na rapolaganju bilo šest miliona eura.

„Očekivani doprinos bio je 12.712.487 eura. Ostvareni doprinos bio je 11.820.793“, kazala je Bogdanović.

Govoreći o preporukama, Bogdanović je kazala da su date preporuke u segmentu izmjene novog zakona.

„Potrebno je „vratiti“ stipendiranje u novi Nacrt zakona i razviti kriterijume za primjenu, definisati pojam razumnjh adaptacija, otvoriti konkurs grant šema tokom cijele godine“, navela je Bogdanović.

Milenko Vojičić je rekao kad je 2009. (u vrijeme kada je osnovan Fond) pitao gdje su njihove pare, dobio je odgovor da oni ne umiju da potroše novac, i da nema kvalitetnih projekata.

UMHCG je tada podnijelo dva projekta, gdje nam je odgovoreno da ne mogu da finansiraju projekte jer nije raspisan poziv. Ovakvo zavlačenje je najveći problem. Čitava priča oko ovih para je ne na mali dio, nego na krivi dio“, istakao je Vojičić.

Marija Radinović iz Socijalističke narodne partije pitala je kako država sankcioniše poslodavce koji ne plaćaju posebne doprinose zbog nezapošljavanja OSI, kao i da li je ijedan poslodavac kažnjen zbog nezapošljavanja OSI.

Predstavnica Poreske uprave, Svetlana Vukićević, kazala je da u ovom trenutku nema podatke koliko je poslodavaca kažnjeno zbog nezapošljavanja OSI, kao i da nemaju specijalizovane inspektore koji su zaduženi za tu temu.

Projekat Naš je budžet naša stvar! je finansijski podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta”, koji sprovodi Institut alternativa, u partnerstvu s Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, a uz finansijsku podršku Evropske unije kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u petak 21. juna 2019. s početkom u 11 časova, u hotelu Hilton (Konferencijska sala, kristalna dvorana B) u Podgorici, organizuje okrugli sto na temu Posebni doprinosi za zapošljavanje OSI u okviru projekta Naš je budžet naša stvar!

U uvodnom dijelu će se obratiti Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG, Bojan Paunović generalni direktor za državni budžet u Ministarstvu finansija, Ivana Jovanović državna revizorka, rukovoditeljka odjeljenja za vršenje revizije uspjeha ispred Državne revizorske institucije, i Ana  Đurnić istraživačica javnih politika u Instititutu alterativa.

Ivana Bogdanović će ispred UMHCG, predstaviti rezultate Analize o finansijskom aspektu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI.

Projekat Naš je budžet naša stvar! ima za cilj da doprinose kontroli uplata i utroška posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom i procesu planiranja budžeta za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI. Takođe, doprinijeće se boljem razumijevanju finansijskog aspekta politika u oblasti zapošljavanja OSI i mogućnosti poslodavaca kroz korišćenje subvencija za zapošljavanje i drugih mjera profesionalne rehabilitacije.

Analiza o finansijskom aspektu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI sadrži i informacije odnosno analitički osvrt na postojeći zakonski okvir profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zatim preporuke za unapređenje zakonodavnog okvira i procesa planiranja, raspodjele, utroška i kontrole budžeta u segmentu posebnih doprinosa za zapošljavanje, odnosno mjera profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI.

Projekat Naš je budžet naša stvar! Je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta „Money Watch - Civilno društvo, čuvar budžeta“, koji sprovodi  Institut alternativa, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje  Ministarstva javne uprave Crne Gore

Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da medijski ispratite pomenuti događaj i da svojim prisustvom date dodatan doprinos ovoj temi.

 

Koordinatorka projekta

Ivana Bogdanović

Podgorica, PR pres servis – Osobe s invaliditetom (OSI) i dalje su izložene diskriminaciji i segregaciji u obrazovanju, uprkos naporima udruženja i institucija da se unaprijedi položaj te populacije u Crnoj Gori, poručeno je danas na okruglom stolu „Značaj sticanja visokog obrazovanja za mlade s invaliditetom u Crnoj Gori“.

Okrugli sto je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), uz podršku Ministarstva prosvjete.

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, komentarišući situaciju u Crnoj Gori po pitanju obrazovanja OSI, konstatovala je da napretka ima, ali da bi se govorilo o uslovima u kojima se obrazuju OSI u srednjim školama i trenutnoj situaciji, prema njenom mišljenju, važno je odgovoriti na mnoga pitanja.

 „Koliko je odnos i pristup društva prema OSI generalno uticao na uslove i način na koji se odvija proces obrazovanja OSI, koliko mladih s invaliditetom upiše školu i fakultet koji zaista želi, koliko učenika može samostalno i dostojanstveno ući u  školu, i doći do svih prostorija u njoj, ući u toalet, u zbornicu, sjedjeti u klupi, proći kroz svaki kutak učionice, koliko ima udžbenika na Brajevom pismu, u elektronskoj formi, koliko ima Brajevih mašina i štampača, na kojoj visini su postavljene table i sl, koliko je onima s oštećenim sluhom omogućeno da koriste ili uče znakovni jezik, koliko učenika ima obezbijeđenog asistenta u nastavi ili da li ga imaju svi kojima je zaista potreban, da li imaju prevoz “od vrata do vrata” i slično“, smatra Vujačić.

Ona je kazala da socijalna izolacija osoba s invaliditetom u društvu, posebno ona koja je godinama bila zastupljena u obrazovanju je imala ne samo posljedice po pitanju odnosa između osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta, već i usmjeravanja osoba s invaliditetom kroz čitav život, od izbora obrazovanja i zanimanja do izbora prijatelja, porodice i ljubavi.

„Inkluzivno obrazovanje je ili shvaćeno pogrešno ili je pogrešno primjenjivano u praksi. Ovo kažem zbog toga što inkluziju i dalje karakteriše integracija, pa u nekim situacijama i potpuna segregacija i grupisanje OSI. Danas na nivou visokog obrazovanja, imamo oko 100 studenata s invaliditetoma, od čega je njih većina na Pravnom i Fakultetu političkih nauka“, tvrdi Vujačić.

Državni sekretar Ministarstva prosvjete Aleksandar Mitrović smatra da je proces prilagođavanja ustanova i uslova obrazovanja osobama s invaliditetom finansijski i logistički zahtjevan, ali da to nikoga ne amnestira od obaveza da OSI obezbijedi poštovanje njihovih prava. On ističe da je ponosan na sve što je u prethodne dvije ipo godine urađeno na tom planu, ali da je još mnogo posla pred njima.

„Drago mi je da mogu da najavim da je u narednom periodu planirana, ili je u toku, izgradnja 21 obrazovnog objekta, koji će u potpunosti biti prilagođen osobama sa invaliditetom. Svi novi objekti, bez izuzetka biće prilagođeni“, istakao je Mitrović.

On je najavio i da će kroz IPA projekat biti u potpunosti prilagođeno najmanje 8 ustanova koji su se analizom pokazali prioritetnim.

„Ukupna vrijednost projekta je 750 hiljada eura, a trenutno se priprema tender za izbor projektanta. Naredne godine očekujemo njihovo stavljanje u funkciju“, zaključio je Mitrović.

Programska menadžerka UMHCG Anđela Radovanović predstavila je preliminarne rezultate monitoringa pristupačnosti srednjih škola, koje je sprovedeno u 23 škole, u šest crnogorskih gradova.

Prema njenim riječima, u Podgorici, Nikšiću, Baru, Budvi, Beranama i Bijelom Polju ispitivana je arhitektonska pristupačnost srednjih škola, kao i pristupačnost nastavnog procesa.

 „Nažalost, nijedna škola nije ispunila sve kriterijume za pristupačnost, tako da nijedna od posjećenih škola se ne može smatrati potpuno pristupačnom. Većina škola spada u kategoriju nepristupačnih ili djelimično pristupačnih, odnosno, one ispunjavaju samo dio kriterijuma koji su propisani Pravilnikom u skladu sa kojim je monitoring rađen“, kaže Radovanović.

Kako tvrdi,  u velikom broju škola postoje pristupne rampe ali one nijesu izgrađene u skladu sa standardima (nijesu adekvatnog nagiba ili nemaju rukohvate i sl). U mnogim školama, pokazuje istraživanje, ne postoje ni pristupačni toaleti, a ni u jednoj posjećenoj školi ne postoje elementi pristupačnosti za osobe s oštećenjem vida.

„Što se pristupačnosti nastavnog procesa tiče, u ovim školama je uklju;eno 134 učenika s invaliditetom, od toga njih 130 u srednjim stručnim školama, a svega četvoro u gimnazijama. U određenim školama postoji jako veliki broj učenika s invaliditetom, što se može smatrati segregacijom jer u nekim školama uči 20 i više djece, dok u drugim ima dvoje ili troje“, smatra Radovanović.

Prema njenim riječima, ono što je pohvalno jeste da nastavnici žele da unaprjeđuju nastavni proces, da koriste IROP, mada u nekim slučajevima, istraživanje pokazuje da,  iako su neke mjere IROPOM propisane, one se u školama ne primjenjuju i to se pravda nedostatkom stručnog kadra, sredstava ili znanja samih nastavnika da te mjere sprovode.

Tu priču potvrđuje i učenica Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“ u Podgorici Sandra Vukašinović, koja se nerijetko susrijeće s brojnim izazovima.

Prema njenom mišljenju, najveća greška jeste doživljavanje osoba s invaliditetom, kao osoba koje ne mogu jednako participirati u obrazovanju zajedno sa ostalima.

„Kada govorimo o informisanosti prosvjetnih radnika po pitanju osoba s invaliditetom, ona je na jako lošem nivou, pa tako kada profesori primijete neku osobu s invaliditetom, često budu u panici i neznanju i često dolazimo do neprijatnog iskustva. Npr. kad, učenik objašnjava zašto nije prepisao zadatak s table, zašto nije u mogućnosti da koristi udžbenik itd. Često se takve situacije završe samo ćutanjem učenika, ubijeđenog da je on kriv za takvu situaciju, a ne pogrešan pristup profesora“, tvrdi Vukašinović.

Ona dodaje i da je loše po učenike koji pohađaju neke vaspitno obrazovne ustanove što se oni najčešće predstavljaju i budu predstavljeni učenicima i roditeljima, kao lica kojima su neophodne posebne potrebe, a ne kao lica čije su potrebe identične kao potrebe kod svih ostalih, jedino što se način njihovog ostvarivanja razlikuje.

Članica IROP tima SSŠ „Spasoje Raspopović“ Dragana Danilović ističe da je ta škola uključena u proces inkluzije osoba sa invaliditetom još od 2009/10. školske godine.

„Prvi učenik koji je upisan po osnovu rješenja o usmjeravanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama je upisan u našu školu. Obrazovni program – frizer“, kazala je Danilović.

Ona naglašava da stručni kadar škole daje sve od sebe da učenici prostižu što bolje rezultate i unaprijede kapacitete.

„Svake godine imamo više od deset učenika po osnovu rješenja o usmjeravanju na različite obrazovne programe trećeg i četvrtog stepena stručne spreme“, zaključila je Danilović.

Izvor: PR centar 

Omladinskim radnicima su potrebne edukacije i obuke o ophođenju, načinu rada i pružanju podrške mladima s invaliditetom, kako bi ih na adekvatan način i na ravnopravnim osnovama uključili u rad svojih organizacija, ili drugih aktivnosti u kojima su ciljna grupa. Ove edukacije se trebaju organizovati za šire ciljne grupe i postati dio redovnih programa posebno imajući u vidu da iste izostaju iz procesa formalnog obrazovanja, ili su temelji takvih edukacija proizašli iz ranijih, već prevažiđenih modela pristupa invaliditetu koji akcenat stavljaju na brizi i pomoći za OSI, a ne na izjednačavanju mogućnosti i jednakim šansama. 

Ovo je zaključak radionica za omladinske radnike/ce o izjednačavanju mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom.Namjera je bila da u toku radionice omladinski radnici/ce i oni koji rade s mladima dobiju informacije o posmatranju invaliditeta s aspekta ljudskih prava, modelima pristupa invaliditetu, terminologiji i načinima za izjednačavanje mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom u svim važnim aktivnostima i procesima. 

Cilj radionica bio je i da se omladinski radnici i oni koji rade s mladima upoznaju s načinima kreiranja i stvaranja mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom u aktivnostima koje sami sprovode ili u kojima učestvuju zajedno s mladima s invaliditetom.

Učesniciima je predstavljen istorijat pristupa prema osobama s invaliditetom, modeli pristupa, njihovi ishodi i posljedice i način ophođenja prema OSI, odnosno tretiranja pitanja invaliditeta. Predstavljeni su ključni modeli pristupa, i to: medicinski, funkcionalni, model milosrđa i moralni model, herojski model, socijalni model i model zasnovan na ljudskim pravima. Modeli su predstavljeni kroz nekoliko ključnih pitanja: Kako se invaliditet posmatra? Koji je ishod tog pristupa? Ko se smatra stručnjakom za pitanje invaliditeta? Koji je ishod tog pristupa na garancije ljudskih prava OSI?

Kroz tri različite opisane situacije s učesnicima je realizovana vježbu u kojoj su trebali prepoznati, nakon prezentacije i teorijskog dijela, kako bi određeni/različiti pristupi prema invaliditetu tretirali osobe s invaliditetom, kao i jedan primjer medijskog izvještavanja o osobama s invaliditetom. .

S učesnicima je razgovarano i o principima, sredstvima, načinima i preporukama u komunikaciji s osobama s invaliditetom, uključujući i u odnosu na različite vrste oštećenja, kao i one u pružanju podrške i pomoći osobama s invaliditetom.

U okviru teme Izjednačavanje mogućnosti u oblasti ljudskih prava učesnicima su objašnjeni pojmovi: izjednačavanje mogućnosti, i predstavljena su Standardna pravila UN za izjednačavanje mogućnosti OSI, kao prvi dokument koji propisuje pojam i načelo izjednačavanja mogućnosti, i predstavljena su tri zakona iz Crne Gore, kroz čije je pojašnjenje normi predstavljno načelo izjednačavanja mogućnosti, kroz pojam kompezatornih prava, kao jednog od vidova izjednačavanja mogućnosti koje propisuju Standardna pravila.

Na kraju, u okviru diskusije razgovarano je o konkretnim primjerima izjednačavanja mogućnosti, posebno u oblasti obrazovanja, formalnog i neformalnog.

Na radionicama su učestvovala 22 učesnika, a organizovane su kao aktivnost projekta Omladinska politika je i moja politika, koji sprovodi UMHCG uz finansijskiu podršku Ministarstva sporta i mladih kroz konkurs za NVO u 2018.

Pripremila: Marina Vujačić 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u četvrtak 6. juna 2019. s početkom u 10.00 časova u Svečanoj sali Pravnog fakulteta UCG u Podgorici organizuje radionicu za omladinske radnike/ce o izjednačavanju mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom.  Namjera je da u toku radionice omladinski radnici/ce i oni koji rade s mladima dobiju informacije o posmatranju invaliditeta s aspekta ljudskih prava, modelima pristupa, terminologiji i načinima izjednačavanja mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom u svim važnim aktivnostima i procesima. 

Cilj radionice jeste da se omladinski radnici/ce detaljnije upoznaju s pravima i mogućnostima mladih s invaliditetom, odnosno kako da kreiraju više mogućnosti za učešće mladih s invaliditetom u aktivnostima svojih organizacija.

Treneri na radionici će biti Marina Vujačić i Goran Macanović.

Ova aktivnost sprovodi se u okviru projekta Omladinska politika je i moja politika koji je finansijski podržan od strane Ministarstva sporta i mladih kroz konkurs za NVO u 2018.

Back to top