Kristian

Kristian

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) poziva sve osobe s fizičkim oštećenjima (osobe koje spadaju u kategoriju osoba sa fizičkim invaliditetom) da se prijave za učešće u istraživanju o procjeni kompetencija i postojećih znanja u oblasti digitalnog marketinga.

Naime, UMHCG realizuje međunarodni projekat DI-MARC, čiji je cilj osnaživanje osoba s invaliditetom za rad na daljinu, kroz primjenu digitalnih tehnologija i unaprjeđenje kompetencija za rad u oblasti digitalnog marketinga. 

U tu svrhu kreirani su upitnici za potrebe istraživanja, a pitanja su osmišljena sa ciljem da se utvrdi nivo samoprocjene kompetencija i postojećih znanja osoba s fizičkim invaliditetom u oblasti digitalnog marketinga.  

Navedeni rezultati će nam poslužiti kao osnova za kreiranje edukativnih programa namijenjenih osnaživanju osoba s fizičkim invaliditetom iz oblasti digitalnog marketinga.

Zaintresovani/e kandidati/kinje, iz cijele Crne Gore, se mogu prijaviti dostavljanjem kontakt telefona, najkasnije do 20. marta 2024. na mejl adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom Prijava za učešće u istraživanju ili na brojeve telefona: +382 (0)67/801-761; +382 (0)69/385-981 i +382 (0)20/265-650.

Istraživanje se sprovodi u okviru projekta Osnaživanje osoba s fizičkim invaliditetom za rad na daljinu kroz unaprjeđenje digitalnih marketing kompetencija (Digital Marketing Capacity Building – Empowering Persons with Physical Disabilities for Remote Work – DI-MARC) koji sprovodi UMHCG u saradnji s glavnim nosiocem projekta, Institutom ekonomskih nauka iz Beograda, i partnerima koje čine institucije i nevladine organizacije iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore uz finansijsku podršku Evropske komisije.

Predstavnici UMHCG, omladinski radnici Ksenija Janković i Željko Miličić, prisustovali su Internacionalnom seminaru koji se prošle sedmice održao u Larnaki, na Kipru.  Ova aktivnost, sprovedena je u okviru Projekta U kontaktu (In Touch) koji ima za cilj da unese inovacije u neformalnom obrazovanju i veći kvalitet učenja u radu za mlade s invaliditetom. 

Ovom prilikom, kroz petodnevni Trening, testirane su neke od aktivnosti koje će biti predstavljanje u Didaktičkom priručniku s inovativnim aktivnostima za uključivanje mladih s inavliditetom, a koji je namijenjen operaterima, vaspitačima, omladinskim radnicima i svima onima koji rade s osobama s inavliditetom. 

Ovo je bila prilika da s omladinskim radnicima koji su učestovovali na Treningu, testiranjem aktivnosti otkrijemo prednosti i nedostatke predloženih aktivnosti i kroz zajedničku evaluaciju doprinesemo da budu što kvalitetnije, interaktivnije, ali i pristupačnije za sve osobe s invaliditetom. Kroz ovu aktivnosti nastoje se osposobiti organizacije različitim metodama rada, alatima i materijalima za socio-profesionalni razvoj omladinskih radnika i trenera koji rade s osobama s invaliditetom.

Tokom boravka, domaćini Seminara, organizacija Aktivna zona (Active zone outdoor (AZO)) organizovala je i Konferenciju Mladi i Invaliditet. Učesnici konferencije bili su lokalni kreatori politika, kao i aktivni i uspješni atletičari sa teritorije Kipra. U otvorenoj diskusiji, razgovaralo se na teme prilika i izazova u sportu za osobe s invaliditetom, ali i potencijalu sporta kao prilike za njihovu socijalnu inkluziju. Razmijenjena su iskustva i prakse svih država na pomenute teme. 

Osim domaćina, organizacije AZO, i UMHCG, Treningu su pristustvali i ostali partneri Asoscijacija ABiCi (Associazione ABiCi), Informativni Centar “Lotos”, Bez barijera (Pertej barrierave (BBA)), Terra di mezzo (TDM)

U narednom periodu, očekuje nas finalizacija Didaktičkog priručnika, kao i organizacija Razmjene mladih u Crnoj Gori kada ćemo sa mladim osobama s, i bez invaliditeta, između ostalog, testirati pripremljene aktivnosti. 

Projekat se realizuje u okviru ERASMUS+ programa, kroz finansijsku podršku Evropske edukativne i kulturne izvršne agencije (European Education and Culture Executive Agency (EACEA)) delagirane od strane Evropske Komisije.

  

 

Protestujemo zbog toga što nedavno objavljen Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore ponovo ne sadrži izmjene važne za zaštitu ljudskih prava

To je drugi put u tri mjeseca da Ministarstvo pravde ignoriše preporuke i Komiteta protiv torture (CAT)Komiteta za prava osoba sa invaliditetom (CRPD)Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT) i one sadržane u Izvještaju o Univerzalnom periodičnom pregledu za Crnu Goru (Universal Periodic Review - UPR) iako neke od njih datiraju još od 2014. Dodatno, uprkos najavi ministra pravde Andreja Milovića, nije do kraja razmotrena ni mogućnost za uvođenje krivičnog djela Femicid.

Ignorisanje tih preporuka predstavlja propust u adekvatnoj zaštiti ljudskih prava i uspostavljanju pravne sigurnosti, ne ispunjava privremena mjerila za poglavlje 23 i nije u skladu s očekivanom dinamikom reformskih procesa koje državu treba da približe članstvu u Evropskoj uniji.

Ministarstvo pravde je zaključilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika posle samo dva sastanka radne grupe, čiji članovi o finalnoj verziji nacrta uopšte nijesu konsultovani. Ovakav postupak izaziva ozbiljne sumnje u svrsishodnost formiranja bilo kakve radne grupe i uključivanja NVO u pripremu zakona i strategija, odnosno u procese donošenja odluka. Dodatno, javna rasprava će trajati svega 20 dana - do 18. marta - i to bez okruglog stola, koji bi omogućio širu raspravu sa nadležnim predstavnicima Ministarstva pravde.

Naročito je alarmantno to što je Ministarstvo pravde potrebu za ubrzanim postupkom donošenja izmjena i dopuna obrazložilo "dinamikom rada u okviru Pregovaračkog poglavlja 23 i ispunjenja Privremenih mjerila". Međutim, od pet predloženih izmjena, samo jedna ima uticaja na ovo poglavlje, dok se ostale pretežno odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (poglavlje 4 i 24).

Sa druge strane, za proces unaprjeđivanja temeljnih prava, gdje se od Crne Gore zahtjeva, usklađivanje pravnog okvira sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima, bilo je ključno inkorporirati i preporuke, primjera radi, Komiteta protiv torture (CAT), Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), Komiteta za prava osoba sa invaliditetom, što nije učinjeno iako ih ova tijela godinama ponavljaju i nevladine organizacije kontinuirano insistiraju na njima. Država je dužna da poštuje preporuke ovih tijela, jednako kao i obaveze iz procesa pridruživanja EU.

 

Prije samo 15 dana, tokom vanredne posjete CPT-a Crnoj Gori, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić je naglasio da “crnogorska vlada trenutno preduzima konkretne mjere, kao što su izmjene Krivičnog zakonika, namjenjene jačanju pravnog okvira za borbu protiv mučenja i zlostavljanja”. Međutim, nijedan predlog Nacrta se ne odnosi na borbu protiv torture iako je usaglašavanje definicije mučenja sa Konvencijom protiv torture, pooštravanje kaznenih raspona i isključivanje zastarjelosti za sva djela torture bilo zatraženo još tokom javnih konsultacija za njegovu izradu. 

Naše NVO će u okviru javne rasprave ponoviti prijedloge koji su Ministarstvu pravde predočeni i putem Radne grupe za izmjenu i dopunu Krivičnog zakonika. Očekujemo od Vlade da obezbijedi hitno usvajanje svih preporuka međunarodnih institucija i tijela i omogući napredak Crne Gore u pregovorima o učlanjenju u Evropsku uniju.

 

Akcija za ljudska prava (HRA)

Asocijacija Spektra

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)

Centar za demokratsku tranziciju (CDT)

Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)

Centar za monitoring i istraživanje (CEMI)

Centar za razvoj NVO (CRNVO)

Centar za ženska prava (CŽP)

Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro

Institut Alternativa

Institut za medije Crne Gore

Juventas

Sigurna ženska kuća

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)

Kampanje koje su vođene posljednjih godina protiv kritički orjentisanog nevladinog  sektora ozbiljno ugrožavaju razvoj civilnog društva, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Uljarević je, na diskusionom forumu Demokratija u fokusuodnos vlasti i civilnog društva koji organizuje CGO, u okviru projekta „OCD u Crnoj Goriod osnovnih usluga do oblikovanja politikaMBASE“, uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave, rekla da Crna Gora ni nakon četiri godine nije uspjela da se demokratski konsoliduje. 

A čini se da prakse donosilaca odluka ne ukazuju ni da postoji usaglašena vizija kakva nam država treba, kazala je Uljarević, pojašnjavajući da to za posljedicu ima izostanak mape puta kako da se država ojača, demokratizuje i evropeizuje, uz dodatno opterećenje niskog nivoa političke kulture.

Prema njenim riječima, ohrabruje to što NVO i dalje generišu pozitivnu percepciju građana i građanki, uz napomenu da su istovremeno očekivanja da budu kritički nastrojeni prema vlastima.  Uljarević je, govoreći o istraživanju koje je CGO sproveo, u okviru istog projekta, podsjetila da većina građana i građanki pozitivno ocjenjuje rad NVO, što je, kako je dodala, rast u odnosu na 2021, ali je navela i da se bilježi pad u percepciji onih koji smatraju da su NVO potpuno ili djelimično nezavisne od vlasti u odnosu na 2021. Ona je kazala da negativne kampanje koje su vodili političari protiv kritički orjentisanih NVO-a rezultiraju i percepcijom suženog prostora prostora za slobodno djelovanje NVO-a.

Vršiteljka dužnosti generalne direktorke Direktorata za razvoj i saradnju sa NVO u Ministarstvu javne uprave Lidija Ljumović rekla je da je Vlada posvećena konceptu razvoja civilnog društva i jačanju podsticajnog okruženja za rad NVO.

Naglasila je i značaj postojanje pluralizma kroz iskazivanje različitih interesa i vrijednosti u procesima kreiranja javnih politika. 

Uključivanjem NVO-a kao legitiminih predstavnika građana u taj proces, javnim politikima se daje veći legitimitet, zajednički se definiši pravci koji omogućavaju kvalitetan odgovor na brojne društvene i ekonomske izazove, poručila je Ljumović.

Predstavljajući niz aktivnosti koje će Ministarstvo u narednom periodu sprovesti, sa fokusom na novi Zakon o NVO, kazala i da su svjesni izazova koji se tiču registra i određenih izazova u procesu upisa NVO-a

Prirodno se rodila potreba da postojeći registar poboljšamo. Vjerujem da ćemo u budućem periodu imati digitalizovan registar NVO-a, pojasnila je Ljumović.

Vlada je, kako je dodala, donijela odluku o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata NVO-a za ovu godinu, kojima je obuhvaćeno 13 oblasti i za to izdvojeno preko 5,5 miliona EUR. Osim toga, kako je navela, izdvojeno je i 1,4 EUR za kofinansiranje projekata NVO-a koji su održani iz EU fondova. „Sa ovim sredstvima vjerujemo da ćemo pružiti održivost NVO. Mimo ovih sredstava, izdvojili smo i pola miliona EUR za razvoj resurnih centara“, rekla je Ljumović.

Tokom prvog panela Saradnja i sukobi u crnogorskom društveno-političkom pejzažu, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao je da je Crnoj Gori prijeko potrebna stabilnost, ne samo politička nego i društvena jer je, kako je dodao, to preduslov za ostvarivanje strateških ciljeva Crne Gore, a jedan od tih ciljeva je pristupanje Evropskoj uniji (EU).

On je kazao da je dosta toga urađeno na EU planu i da se otvaraju jasne evropske perspektive. 

I to nas obavezuje da uradimo sve da se sva neka nesaglasja oko nekih pitanja, na nivou demokratije prevazilaze, poručio je Koprivica.

On je naveo da su u prošlosti postojali primjeri postizanja konsenzusa, a kao primjere naveo 2006. kada je bio referendum i 2023. kad je postignut dogovor o popisu.

Koprivica je poručio da je Vlada spremna da prihvati argumentovanu kritiku i da je u tome mjera demokratičnosti i slobode društva, apostrofirajući značaj odnosa vlasti i civilnog sektora važan za konsolidaciju demokratskog poretka. 

Vlada ne doživljava civilni sektor kao rivala već kao partnera, zaključio je Koprivica.

Predsjednica NVO Centar za demokratsku tranzicijuMilica Kovačević, govoreći o tome koliko dezinformaciju utiču na odnose vlasti i civilnog sektora, kazala je da se godinama u Crnoj Gori radilo na izgradnji infrastrukture koja služi za dezinformisanjem.

Kovačević je rekla da je Demokratska partija socijalista (DPS) opravdano kritikovana za netransparentnost i dodala da je smjena vlasti nakon 2020. trebalo da donese makar demokratsku relaksaciju, ali da se nije desilo a što je svoju refleksiju imalo i u izvještaju Evropske Komisije.

Ovu Vladu sačekalo je dosta stvari koje si bile hitne i važne, ali vidjećemo pravo stanje kada Vladi bude upućena ozbiljna kritika. Taj ispit bi mogao da se desi vrlo brzo, vidjećemo tada kako će naše kritike biti prihvaćene, navela je Kovačević.

Ona smatra da je pred Vladom težak zadatak da uspostavi povjerenje sa NVO sektorom, uz utisak da ne postoji dijalog o ključnim pitanjima.

Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić kazala je da je pozitivno, u odnosu države prema osobama s invaliditetom, to što je Crna Gora ratifikovala konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, kao i da je dugo pozitivnim označavala da su osobe s invaliditetom u većoj mjeri osviješćene, ali i da trendovi u posljednje vrijeme nijesu takvi. 

Sve je manje osoba s invaliditetom koji su zastupljene i koje govore, a najmanje je onih koji kritikuju, naglasila je Vujačić.

Vujačić je ocijenila da ima i zakona koji su diskriminatorni i loši, kao i da raspodjela sredstava preko konkursa za NVO nije adekvatna i da mora da se reformiše.

Nije se smjelo desiti da svaka naredna vlast, otkad imamo smjenjivost vlasti, ne bude bolja od prethodne, rekla je Vujačić.

Ona je mišljenja da bi Vlada trebalo da uključi i NVO, posebno reprezentativne NVO, u proces donošenja odluka.

Izvor: CGO

Pripremila: Dajana Vuković

U Crnoj Gori je trenutno licencirano 17 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju, a pozdravljajući napore nadležnih organa da se ovaj servis učini dostupnim što većem broju djece, moramo biti svjesni činjenice da postojeći kapaciteti ne garantuju ostvarivanje ovog vida podrške svoj djeci koja su u stanju potrebe i da su kapaciteti postojećih centara prilično ograničeni, ukazala je zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković.

Ona je ovo konstatovala nakon pritužbe jedne samohrane majke koja se požalila na Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Podgorica. U pritužbi se, između ostalog, navodi da je njen sin bio korisnik usluga tog centra, da ju je u martu 2023. pozvala socijalna radnica da dođe u Centar sa socijalni rad i potpiše da se njenom sinu uskraćuje boravak u Dnevnom centru, pod uslovom da ga po potrebi mogu iznova aktivirati, a usluga mu se uskraćuje jer ga navodno nije redovno pohađao. U konkretnom slučaju ombudsman je utvrdio da su nadležni postupili u skladu sa zakonom, a nisu ulazili u razloge zašto dijete nije koristilo usluge Centra.

Ipak, zamjenica ombudsmana konstatuje da generalno stanje u dnevnim centrima nije dobro.

Stanje stvari navodi na zaključak da su prava djece iz veoma ranjive kategorije ograničena i nejednako dostupna, što nije u skladu sa garantovanim standardom u ovoj oblasti, niti sa strateškim dokumentima. Zaštitnik je mišljenja da Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Podgorici, sa prostornim i kadrovskim kapacitetom za rad sa samo 20 korisnika, nije dovoljan, imajući u vidu broj stanovnika, a proporcionalno tome i broj djece sa smetnjama u razvoju – ukazala je Mijušković.

Imajući u vidu, kako je dodala, kontinuirano širenje glavnog grada, evidentno je da postojeći Dnevni centar ne zadovoljava potrebe djece sa smetnjama u razvoju sa teritorije Podgorice.

Potreba za različitim servisima podrške u cilju rane identifikacije, pravovremene reakcije i unapređivanja postojećih kapaciteta djeteta koje ima smetnje u razvoju umnogome određuje kvalitet njegovog života, stepen osamostaljivanja i kvalitet života roditelja/staratelja/porodice. Mnoge opštine u Crnoj Gori nemaju uspostavljenu uslugu Dnevnog centra, niti neku drugu uslugu koja bi obezbjeđivala podršku djetetu i/ili njegovoj porodici, što ih stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na drugu djecu. Zaštitnik smatra da je neophodno jačati kapacitete, ali isto tako i uložiti napore da se postojeći kapaciteti na najefikasniji način koriste, kako bi što veći broj djece/korisnika mogao da koristi usluge Dnevnog centra – navodi Mijušković.

Ministarstvo da radi na širenju kapaciteta

Institucija ombudsmana dala je Ministarstvu rada i socijalnog staranja preporuku da napravi procjenu potrebe djece sa smetnjama u razvoju za uslugama Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju na nivou Crne Gore u odnosu na postojeće kapacitete tog servisa. Od nadležnog resora traži se i da, u skladu sa procjenom i u saradnji sa lokalnim samoupravama, inicira širenje/jačanje kapaciteta postojećih/licenciranih dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i uspostavljanje ovog servisa u sredinama koje nemaju već osnovanu ustanovu.
Preporuka ministarstvu je i da uspostavi mehanizam najefikasnijeg i najsvrsishodnijeg korišćenja usluga dnevnih centara u skladu sa potrebama korisnika u svakom pojedinačnom slučaju, a u skladu sa postojećim kapacitetima u cilju pružanja usluge većem broju djece – predlaže ombudsman.

Izvor: RTV Nikšić 

Pripremila: Dajana Vuković

To prema tvrdnjama korisnika predstavlja diskriminaciju, i to sistemsku, imajući u vidu obim i učestalost.

Dio javnih ustanova za rad sa građanima u Baru teško je ili nikako pristupačan za osobe s invaliditetom, osobe sa oštećenjem ili bez vida i starije osobe. Fond zdravstva, Biro rada i Fond PIO su neke od njih.

Na taj način se krši zakon i dolazi do sistemske diskriminacije, smatra direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCGMarina Vujačić.

Barski Fond zdravstva nalazi se na drugom spratu stambene zgrade bez lifta sa mračnim stepeništem. Biro rada ja na prvom spratu zgrade bez lifta dok je ispred ulaza u Fond PIO stepenište iz dva dijela bez rampe. Centar za socijalni rad nalazi se u istoj zgradi kao i Fond Pio i ima silaznu rampu, ali ulazi u ove dvije ustanove su zasebni. Bez rampe je i Dom učenika u Baru.

Činjenica da javne ustanove i ustanove u javnoj upotrebi nijesu pristupačne svim kategorijama osoba s invaliditetom predstavlja diskriminaciju, i to sistemsku, imajući u vidu obim i učestalost, kazala je Vujačić.

Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata propisana je obaveza pristupačnosti svih novosagrađenih objekata, a za prilagođavanje, odnosno rekonstrukciju onih sagrađenih prije 2008. u skladu sa propisanim standardima pristupačnosti za osobe smanjene pokretljivosti i osobe s invaliditetom propisan je rok od pet godina.

Vujačić se lično uvjerila u kršenje ovog zakona ne samo u Baru već i u drugim opštinama poput Nikšića, Ulcinja, Bijelog Polja i Berana. Stanje je, tvrdi ona, poražavajuće i neprihvatljivi su uslovi za pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom.

Šalje se poruka nemara i neodgovornosti, a to potvrđuje i činjenica da je država odbila da usvoji sveobuhvatnu strategiju pristupačnosti, što je jedna od preporuka Komiteta UN o pravima osoba s invaliditetom, upućena državi u septembru 2017. Više puta je ponavljana i u izvještajima Evropske Komisije o stanju u zemlji, poručila je Vujačić.

Ona je navela da institucije, javni objekti i objekti u javnoj upotrebi pred kojima se ostvaruju prava i obaveze građanki i građana za koje se eventualno utvrdi da ne mogu biti učinjeni pristupačnim moraju biti iseljeni i smješteni u prostorima koji su pristupačni svim kategorijama osoba s invaliditetom, odnosno, osobama koje koriste pomagala za kretanje ili se otežano kreću, osobama niskog rasta, osobama s oštećenjem vida i/ili sluha.

U suprotnom, država kao sistem, uključujući i opštine, kršenje prava i diskriminaciju osoba s invaliditetom u stvari smatraju opravdanom i prihvatljivom pojavom. Pritom, valja podsjetiti da je diskriminacija jednako činjenje, kao i nečinjenje u situaciji kada neko ima ovlašćenja ili je dužan/na da postupa, zaključila je.

Vijesti” su obišle ustanove ispred kojih je razgovarala sa starijim Baranima, uglavnom penzionerima, koji su kazali da stepenice predstavljaju najveći problem jer se otežano kreću.

Uglavnom pošaljem ćerku, ali ponekad moram lično zbog potpisa ili nešto, to su te njihove procedure, ne znam, valjda moram doći. Onda ona ide sa mnom pod ruku pa pravimo pauze, kazao je J. B. ispred zgrade Fonda za zdravstvo.

Zgrada i prostorije barskog Fonda zdravstva onemogućavaju osobama sa oštećenjem ili bez vida da se kreću samostalno i uvijek im je potrebna pratnja. Pored toga, nemaju istaknute informacije na Brajevom pismu što je za građane od velikog značaja, a propisano je i zakonom, kazala je sekretara Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Marija Božović.

Samim tim što nam nešto nije prilagođeno to znači da mi teže možemo da ostvarimo neka svoja prava ili sve ono što nam je potrebno kada idemo u određenu ustanovu. Mislim da tu nisu potrebna velika ulaganja, a bilo bi od izuzetnog značaja za osobe sa oštećenjem vida, makar da postoje informacije na Brajevom pismu, istakla je.

Ona je pohvalila Opštinu Bar i Građanski biro koji pored taktilnih staza ima i informacije na Brajevom pismu.

“Organi su dužni da za lica s invaliditetom obezbijede natpis na Brajevom pismu i u lako razumljivim formatima u objektima u javnoj upotrebi i prostorima i površinama javne namjene”, piše u Članu 12 Zakona o zabrani diskriminacije lica s invaliditetom.

Božović je ispričala da sa lokalnom upravom imaju odličnu komunikaciju, te da se radi na prilagođavanju grada sa taktilnim stazama, istaknutim informacijma na Brajevom pismu, a sajt Opštine Bar je takođe prilagođen osobama s oštećenjem vida.

Opština Bar je, kako su istakli, u prethodnom periodu realizovala projekat Energetski efikasna urbana mobilnost zemalja JIE koji je Zajednica Opština Crne Gore realizovala u više crnogorskih gradova u saradnji sa Njemačkom razvojnom organizacijom GIZ, u okviru kog su postavljene pristupne rampe za lica sa smanjenom pokretljivosću na više objekata institucija lokalne uprave.

To je podrazumijevalo uklanjanje arhitektonskih barijera i postavljanje rampi i rukohvata, u skladu sa standardima za kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću, i realizovana je na ulazima postojećih javnih objekata, kazali su.

To su uradili na zgradi Opštine, gdje su postavijeni propisni rukohvati za glavni ulaz, ulaz u Građanski biro, kao i ulaz u prostorije matičara, objekta Doma kultureVladimir Popović Španac” i objekta Galerije Velimir A. Leković”.

Opština, kako su kazali, radila na obezbjeđenju pristupa opštinskim službama osobama s invaliditetom, pa je od marta do maja 2020. godine, za vrijeme prvog talasa epidemije korona virusa i prekida neposrednog rada šalterskih službi, izvela adaptaciju prostorija Građanskog biroa, u cilju potpune dostupnosti šalterskih službi osobama sa različitim vrstama invaliditeta, kao i da taj prostor bude funkcionalniji za boravak i rad službenika, i da služi svim građanima za neposredno ostvarivanje njihovih prava.

Istakli su da je Opština 16. decembra 2013. usvojila Lokalni plan akcije u oblasti invalidnosti sa ciljem obezbjeđivanja uslova za puno i aktivno učestvovanje osoba s invaliditetom u svim oblastima društvenog života na ravnopravnoj osnovi.

Ovim LPA, u koji su “Vijesti” imale uvid, utvrđeno je da je izgrađeno 179 silaznih rampi.

Opština je u prethodnom periodu prilagodila i sve raskrsnice i pješačke prelaze rampama za olakšan prolazak osoba s invaliditetom u gradskom jezgru, poručili su. Semafori na raskrsnicama opremljeni su posebnim zvučnim uređajima koji omogućavaju bezbjedan prolazak osoba s invaliditetom.

Opština je takođe izvršila zamjenu kompletne javne rasvjete savremenim osvjetljenjem, što je bio jedan od zahtjeva udruženja slabovidih osoba kako bi u večernjim časovima olakšano koristili javne površine, naveli su iz Opštine.



Zgrada Opštine pristupačna, druge ustanove su nadležnost Vlade

Na pitanje “Vijesti” da li se radi na prilagođavanju ustanova, iz Opština Bar su odgovorili da nemaju nikakve nadležnosti niti ovlašćenje da preuređuju objekte koji pripadaju državnim organima i nadležnost su države odnosno Vlade.

Ipak, Opština Bar je u prethodnom periodu kroz rekonstrukciju trotoara i javnih površina na većini lokacija koje vode prema najvažnijim institucijama od značaja za svakodnevni život osoba s invaliditetom postavila taktilne staze za slabovida lica. Takođe, prema projekcijama lokalne uprave, svaka buduća rekonstrukcija i izgradnja objekata na javnim površinama uslovljena je postojanjem taktilnih staza i drugih segemnata od značaja za osobe s invaliditetom, kazali su iz te lokalne uprave.

Izvor: Vijesti.me

Pripremila: Dajana Vuković

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem paraplegičara Cetinje sprovodi projekat Bezbjed(n)(OS)n(i) PUTevi. Projekat Bezbjed(n)(OS)n(i) PUTevi se realizuje u okviru Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija – oblast saobraćaj, sigurnost i bezbjednost za 2023, raspisanog od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Fokus projekta je na unaprjeđenju usluga u oblasti saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti za osobe s invaliditetom kroz smanjenje stepena i vrste barijera s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u oblasti javnog saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti u saobraćaju, i sprovođenju edukacija zaposlenih u oblasti drumskog, avio i željezničkog saobraćaja i informisanju mladih s invaliditetom o pravima i obavezama osoba s invaliditetom.

U vezi s tim, realizacijom projekta biće obuhvaćeni zaposleni u oblasti drumskog, avio i željezničkog saobraćaja, kako na nacionalnom nivou, tako i na nivou Glavnog grada Podgorice, mladi s invaliditetom koji pohađaju resursne centre, ostale osobe s invaliditetom i druge kategorije građana/ki, posebno: djeca, učenici/ce, roditelji sa malom djecom, starije osobe, osobe koje se otežano kreću određeni vremenski period, a ne spadaju u kategoriju osoba s invaliditetom, pješaci, oni koji voze trotinete, bicikla i druga sredstva u saobraćaju i prilikom kretanja, kao i ostali građani, i društvo u cjelini.

Realizacija projekta će trajati osam mjeseci, počev od 24. novembra 2023.

U srijedu, 25. oktobra 2023, sa početkom u 12 časova, na platou između Skupštine Glavnog grada Podgorice i Biblioteke Radosav Ljumović, održaće se Freedom Drive – Vožnja za slobodu. Riječ je o događaju koji Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), po drugi put, organizuje u cilju skretanja pažnje javnosti na samostalni život i značaj obezbjeđivanja uslova i sevisa podrške koji su važni za samostalnost osoba s invaliditetom. 

U uvodnom dijelu, događaj će otvoriti Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG, poslije čega će okupljene pozdraviti i govoriti Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada Podgorice

Nakon toga, uslijediće šetnja podgoričkim ulicama ka Rimskom trgu (Ruta: Trg nezavisnosti – Ulica slobode – Bulevar Svetog Petra Cetinjskog – Bulevar Džordža Vašingtona, polukružno pored hotela Premier – Rimski trg).

U drugom dijelu, po završenoj šetnji, učesnicima skupa će se obratiti državni sekretar Ministarstva rada i socijalnog staranja Darko Stojanović, kao i aktivisti za prava osoba s invaliditetom Goran Macanović i Samir Guberinić.

Kako je Vožnja za slobodu vožnja svih nas, a sve u cilju slanja važnih poruka i upućivanja apela nadležnim institucijama da osiguraju i obezbijede mogućnost življenja po principima filozofije samostalnog života za sve osobe s invaliditetom, ovim putem, pozivamo sve medije da isprate pomenuti događaj i da, svojim prisustvom i izvještavanjem, kao i do sada kad je UMHCG u pitanju, daju dodatan doprinos promociji i zagovaranju samostalnog življenja.

Kontakt osobe za komunikaciju s medijima su: 

- Anđela Miličić, koordinatorka Studentske savjetodavne kancelarije UMHCG, Kontakt telefon: 069–987-202

- Milovan Marković, programski asistent UMHCG, Kontakt telefon: 067-364-529

Podgorica, PR pres servis  U Crnoj Gori je sazrelo vrijeme za sveobuhvatnu reformu u oblasti socijalne i dječje zaštite u okviru koje je potrebno preciznije utvrditi nadležnosti institucija kad je u pitanju licenciranje usluga iz tih oblasti, saopšteno je na drugom Panelu: Izazovi u procesu licenciranja usluga socijalne i  dječije zaštite u Crnoj Gori održanog u okviru Konferencije: Da li su usluge socijalne i dječije zaštite dostupne osobama s invaliditetom u Crnoj Gori, koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore (SSCG).

Direktor Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Miloš Ristić govoreći o zakonskoj regulativi, rekao da su u tom domenu ključni Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti i tri pravilnika – Pravilnik o akreditaciji programa obuke, Pravilnik o stručnim poslovima i Pravilnik o licenciranju stručnih radnika.

U Zavodu trenutno postoje 103 aktivna programa obuke, od kojih je NVO sektor akreditovao 56. Poručio je da će Zavod pružiti svu stručnu i logističku podršku da se akredituje što više programa obuke.

„Niko ne može da akredituje program obuke, da ga realizuje i da shvati šta su suštinski problemi, bez oni ljudi koji su u direktnom radu sa korisnicima“ , istakao je Ristić

„Vidim problem u Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Zakon, kada je rađen, nije propoznao nove profile stručnih radnika koji se pojavljuju na našem tržištu. To zakonski moramo da pratimo. Izmjenom Zakona proširićemo dijapazon ljudi koji će moći da dobijaju licence“, naveo je Ristić.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović ocijenio je da je sazreo vrijeme za sveobuhvatnu reformu u oblasti socijalne i dječje zaštite.

„U ovom trenutnom sistemu, akcenat bih stavio na jasnije utvrđivanje nadležnosti institucija kad je u pitanju licenciranje usluga. Jedan od koraka, koji je neophodan, je utvrđivanje standarda za konkretnu uslugu“, naveo je Macanović.

Ukazao je na činjenicu da je iskustvo pokazalo da ne postoji jasna nadležnost institucija o tome ko radi na razvoju standarda i istakao da treba unaprijediti institucionalni okvir.

„Ono što mi imamo informaciju je da Zavod za socijalnu i dječju zaštitu ne radi standarde usluge, a i u Ministarstvu kažu da ne razvijaju standarde, već da to radi Zavod za socijalnu i dječju zaštitu. Da li je to posljedica nekih promjena u Vladi i Ministarstvu pa se u nedostatku jasno preciziranih nadležnosti tu događaju različita tumačenja ko bi to trebao da radi. Znam da mi tapkamo u mjestu, jer ne znamo kome tačno da uputimo Inicijativu i na koji način da pokrenemo proces utvrđivanja standarda“, rekao je Macanović.

Istakao je i to da su do sad pokušavali da se odupru zahtjevu u kojem je sistem nametnuo da organizacije OSI budu pružaoci usluga.

„Ja sam bio neko ko je od početka imao stav da organizacije osoba s invaliditetom ne treba da budu pružaoci usluga. Tjeranjem organizacija osoba s invaliditetom da budu pružaoci usluga i da licenciraju servise podrške koji bi morali biti finansirani kroz budžet, se oduzima njihova nezavisnost, nepristrasnost. Postaju finansijski zavisne od sistema“, pojasnio je Macanović.

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić kazala je da crnogorsko zakonodavstvo, javne politike i praksa nisu zasnovani na onom što propisuje Konvencija UN-a o pravima OSI.

„Dugo godina tražimo izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti na način koji bi podrazumijevao reformu. Smatram da kompezatorna prava, po osnovu invaliditeta, prema kojim su se trebali tumačiti i definisati pravo na ličnu invalidninu i dodatak za njegu i pomoć ne bi trebalo da se nalaze u tom Zakonu ili ne na ovakav način na koji je to definisano“, navela je Vujačić.

Istakla je da je participacija za usluge socijalne i dječje zaštite za nju prihvatljiva u onom trenutku kad država bude ispunjavala svoju obavezu procjene troškova nastalih zbog invaliditeta, a koji podrazumijavaju direktne i indirektne troškove nastale usred prepreka sa kojima se OSI suočavaju svakodnevno. 

„Pošto se slabo i jako malo razumiju koji su to indirektni troškovi, da pojasnim - u direktne troškove bi spadala nepristupačnost i sve ono što ograničava učešće OSI u društvu ravnopravno sa drugima, dok bi se indirektni odnosili na nešto dodatno, kao što je, na primjer, činjenica da mnoge OSI, zbog prepreka u društvu, nemaju adekvatan sistem obrazovanja. Samim tim ni zaposlenja, pa ni prihoda, zbog čega ne mogu imati adekvatan životni standard“, navela je Vujačić.

Poručila je da je neprihvatljivao da se participacija procjenjuje samo i isključivo na osnovu nečijih prihoda.

„S obzirom na to da su prava na usluge socijalne i dječje zaštite, među kojima su usluge podrške za život u zajednici, garantovane Zakonom, na istoj ravni garancija kao materijalna davanja i na istoj liniji tako bi se morala sprovoditi i u praksi“, rekla je Vujačić.

Pojasnila je da to ne znači da materijalna davanja treba ukinuti i da ih treba smanjivati, nego da država mora omogućiti ravnomjerno da se sprovede usluge i materijalna davanja i da jedno i drugo bude redovno i kontinuirano, što do sada nije bio slučaj u praksi. 

Vujačić je kazala da sistem koji je sada definisan primorava NVO da se licenciraju ukoliko ne žele ostaviti korisnike bez bilo kakve podrške.

„To nije dobro ne samo zato što se NVO, organizacije osoba s invaliditetom i roditeljska udruženja, pretvaraju u državne organizacije i produženu ruku državi, a njihov uticaj u domenu javnog zagovaranja i ostalih aktivnosti koje bi oni trebale prirodno da sprovode vrlo vjerovatno mogu oslabiti, da ne govorim da će njihove usluge korisnicima zavisiti od toga da li će država planirati budžet, obezbijediti ga i omogućiti da se usluge u zajednici sprovode, dominantno kroz projekte“, navela je Vujačić

Kazala je da danas ima ozbiljnu dilemu da li su trebali licencirati bilo koju od usluga i da li oni, kao NVO, treba da licenciraju usluge i  ujedno budu pružaoci usluga. Takva organizacija u sistemu dovodi do situacije u kojoj je zbog većeg broja zahtjeva, neophodno zaposliti još stručnih radnika/ca, a ne postoji finansiranje iz državnog budžeta.

Ukazala je da je UMHCG akreditovalo tri programa obuke, navodeći da im se nijednom nije desilo da im neko naruči akreditovani program, ukoliko ga oni sami nisu organizovali u okviru projekta. 

„Stručni radnici ne bi trebalo da se prijavljuju samo na programe koji im se nude besplatno, nego da ustanove ili druga pravna lica u kojima rade naručuju te programe obuke“, poručila je Vujačić.  

Panelisti su u zaključnom dijelu panel diskusije kazali  da treba pažnju usmjeriti na podizanje svijesti stručnih radnika/ca o važnosti pohađanja programa obuke koji su u službi unaprjeđenja sistema podrške osobama s invaliditetom i prepoznati njihov značaj tokom cijele godine, a ne samo u periodima isticanja licenci. 

Macanović je na kraju Panela pozvao Vladu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i sve institucije da u podršci OSI, kroz licenciranje, finansiranje i uvođenje servisa podrške u sistem dječje i socijalne zaštite, ne vide trošak države i budžeta, već da u OSI vide snažan ljudski kapital od koga društvo može da ima dosta koristi.

Konferencija je održana u okviru projekta Jednakošću do dostojanstvenog života OSI u Crnoj Gori, koji sprovodi SSCG u partnerstvu sa Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje, a finansira Evropska unija kroz podršku za civilno društvo (CSF) i Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Izvor: PR Centar

Pripremila: Ksenija Janković

Posljednjih dana, u kontinuitetu, svjedočimo negativnim izjavama predstavnika Vlade Crne Gore u odnosu na nevladine organizacije koje su do sada nazvali „opskurnim", onima koje vode kampanju za jednu političku opciju”, “batinom ili slabom batinom centara moći u raznim periodima", „nedobronamjernim“ i  „političkim organizacijama određenih struktura”.

Umjesto da su premijer Dritan Abazović i njegova Vlada odgovorili na brojne inicijative civilnog sektora, pokrenuli usvajanje novih i tražene i potrebne izmjene postojećih zakona, politika, ali i praksi, odlučili su da na kritiku odgovore neprimjerenim komentarima, vrijeđajući dio crnogorskog društva, bez ponuđenih dokaza za svoje uvredljive i gore pobrojane tvrdnje.

Crna Gora se, u ovom momentu, bori sa brojnim problemima, kao što su: siromaštvo, iseljavanje stanovništva, vršnjačko nasilje, političko zapošljavanje, nasilje u partnerskim odnosima, femicid, povećanje broja suicida, korupcija, devastacija šuma, zagađenje vazduha i rijeka, netransparentnost u upravljanju, neažurani birački spisak, politički pritisci na građane, diskriminacija, loš kvalitet obrazovanja, urušavanje kvaliteta zdravstvenog sistema, zastoj u evropskim integracijama, kriminal. Samo smo nabrojali neke od oblasti, u okviru kojih, u kontinuitetu, veoma dobronamjerno, sa jasnom misijom, djeluju nevladine organizacije, kritikujući neuspjehe ove i prethodnih vlada.

Pozivamo premijera Dritana Abazovića i ministra finansija Aleksandra Damjanovića da promisle svoj odnos prema kritičarima vlasti, i da nam odgovore da li svoj odnos prema nevladinim organizacijama mogu nazvati dobronamjernim, ili pak „opskurnim", „političkim”, datim u okviru „kampanje za jednu političku opciju”, ili možda simbolički rečeno „batinom ili slabom batinom centara moći", odnosno „nedobronamjernim“.

Mi, odnos Vlade prema nevladinim organizacijama, svakako ne bismo nazvali „nebitnim“ te smatramo da ova i svaka naredna Vlada treba da odustane od daljeg pokušaja zastrašivanja, diskreditacije ili vrijeđanja nevladinih organizacija i nevladinog sektora i posveti se rješavanju problema na koje kontinuirano ukazujemo.

Reagovanje potpusuju:

NVO Juventas,

Centar za monitoring i istraživanje (CEMI),

NVO Queer Montenegro,

NVO Udruženje roditelji,

NVO Spektra,

NVO Stana,

SOS Nikšić,

SOS Podgorica

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG),

NVO Centar za romske inicijative,

NVO Link,

NVO Centar za ženska prava.

Izvor: Saopštenje za javnost PR Centra 

Pripremile: Ksenija Janković i Anđela Miličić

Strana 1 od 46

Back to top