Kristian

Kristian

Ljudski resursi predstavljaju najznačajniji resurs u organizaciji, zbog čega je proces upravljanja njima veoma složen. Čovjekovo ponašanje je promjenjivog karaktera i iz tog razloga teško predvidivo. Svaki čovjek je za sebe ličnost, a svaka organizacija ima svoju politiku poslovanja. Od posebnog bi značaja bilo kada bi se poslodavci vodili stavom da je investiranje u ljude, odnosno zasposlene značajnije od investiranja u kapital. Jedan od osnovnih ciljeva kada je riječ o upravljanju ljudskim resursima jeste da motiviše radnike na veće, aktivnije angažovanje u procesu rada.

Upravljanje ljudskim resursima kao jednim od najznačajnijih sektora u organizaciji podrazumijeva i organizaciju brojnih aktivnosti.

Najznačajnije tri aktivnosti u okviru ljudskih resursa su: zapošljavanje, razvoj ljudskih resursa i zaštitu zaposlenih. 

Zaštita na radu je skup mjera koje se sprovode radi sprečavanja uticaja štetnih faktora radnog procesa ili radnog okruženja na zdravstveno stanje radnika. Zaštita na radu je sastavni dio zdravstvene zaštite zaposlenih lica. Štetni faktori mogu biti fizički, hemijski, biološki i psihički.

Osnovni i glavni interes svakog lica koje je radno angažovano jeste da ostvari najviši nivo bezbjednosti i zdravlja na radu, da se sve neželjene posledice, povrede na radu, bolesti koje su prouzrokovane radom svedu na najmanji mogući nivo. 

Zakonom je obezbjeđena posebna zaštita žena, OSI i omladine. 

Primjenjivanje određenih tehničkih mjera odnosi se za početni nivo zaštite, a odnosi se na najjednostavnije zaštitne naprave na uređajima, mašinama, i ostalim sredstvima rada, kako bi se radnik sam mogao zaštiti od tjelesnih povreda.

Lice sa invaliditetom se zapošljava pod opštim i posebnim uslovima, koji su u skladu sa zakonom. 

OSI koja zasnuje radni odnosi ima prava, obaveze i odgovarajuću zaštitu, u skladu sa odredbama Zakona o radu. Kada govorimo o zapošljavanju OSI pod posebnim uslovima, podrazumijeva se zapošljavanje kod poslodavca uz prilagođavanje poslova, odnosno radnog mjesta, posebno tehničko-tehnološko opremanje radnog mjesta, sredstva za rad, prostora i opreme. 

Značaj zdravlja i bezbjednosti na radu može da se sagleda sa ekonomskog stanovišta koji je ujedno i finansijski pokazatelj koji zavisi od težine i broja povreda na radu, humanog i socijalnog stanovišta.

Profesionalne bolesti, povrede na radu, često su praćene havarijama, odsustvom sa posla, zbog čega se na taj način stvaraju veći izdaci i troškovi, iz razloga što zaposleni izostaje sa posla, zbog zastoja koji može da nastane u proizvodnji, i zato što se izdvajaju velika sredstva za liječenje radnika, nadoknada zarade, izdatke i troškove. Da bi se broj ovakvih situacija smanjio, rješenje se ogleda u boljoj zaštiti i bezbjednosti na radu, što bi dovelo do smanjivanja opterećenja fondova socijalnog osiguranja.

Bezbjednost i zdravlje na radu, danas su svakako jedno od najvažnijih pitanja sa kojim se firme svakodnevno suočavaju. Cilj bezbjednosti i zdravlja na radu je da se postigne maksimnalni nivo psihofizičke i zdravstvene zaštite.

Tehnološko-naučni razvoj omogućio je razvoj društvenog standarda, a između ostalog, i stvaranje opasnosti po život i zdravlje ljudi u radnoj i životnoj sredini. 

Napredak, odnosno opstanak društva, prirode može se obezbjediti pomoću uređivanja sistema zaštite od svih dejstava koja su štetna, a koja su prouzrokovana čovjekovim djelom. Sam pristup ovom sistemu znači da čovjek svjesno i odgovorno pristupi sistemu zaštite kako sebe, tako i životne sredine i svog okruženja. Na sprečavanju ugrožavanja zdravlja i bezbjednosti čovjeka, mnoge organizacije, udruženja, državni organi žele da svojim aktivnostima stvore jedan efikasan sistem zaštite.

Zakon je taj pomoću koga se određuju prava i obaveze poslodavca i radnika. Sredstva rada, uslovi rada, kao i sama organizacija treba da budu prilagođeni potrebama radnika, a sami radnici treba da budu motivisani od strane poslodavca za aktivniji i produktivniji rad. Rad u adekvatnim uslovima, uređenom poslovnom ambijentu predstavlja zadovoljstvo i ispunjenost kako pojedinca tako i samog poslodavca, organizatora.

U značajnoj mjeri, socijalni značaj se izražava kroz veliki broj zaposlenih koji gube život, povređuju se na radnom mjestu, obole od profesionalnih bolesti, kao i ostalih bolesti u vezi sa radom.

Povrede na radu, profesionalne bolesti, praćene su odsustvom sa posla, havarijama, koje iziskuju velike troškove, za liječenje radnika, zastoja u proizvodnji, naknade zarade zaposlenog, kao i ostalih izdataka koji snose poslodavac i fond socijalnog osiguranja.

Iz ovoga proizilazi da bezbjednost i zaštita zdravlja na radu utiču na ekonomičnost i produktivnost poslovanja u kompaniji, a to se odražava na konkuretnost i kvalitet proizvoda koji se nalaze na tržištu. Samim tim je od posebnog značaja ulaganje investicija u mjere zaštite. Na taj način smanjiće se veliki broj povreda, havarija, kao i opterećenje fondova socijalnog osiguranja.

Zaštitu zaposlenih možemo posmatrati sa dva aspekta. Prvi se odnosi na obezbeđenje socijalnog osiguranja i radnog zakonodavtsva pomoću kojih se uređuju prava na zaradu, skraćeno i puno radno vrijeme, pomoć i naknadu, bezbjedne uslove rada. Dok se drugi aspekt odnosi na preduzimanje mjera aktivnosti i zaštite na radu, mjere zaštite od rizika koje mogu da se jave u radnoj sredini, kao i stvaranje bezbjednih uslova za rad. 

Međuljudski odnosi, socijalna klima, organizacija radnog procesa, svakodnevno se pojavljuju novi oblici ugrožavanja zdravlja zaposlenih, kao i rizici.

Na kraju kada uzmemo u obzir sve okolnosti, posledice, pogodnosti, dolazimo do zaključka, u kom segmentu i u kom smjeru treba da postavimo ciljeve za zaštitu bezbjednosti i zdravlja zaposlenih, a to su:

  • povećanje bezbjednosti na radu u poslovnom ambijentu,
  • poboljšanje zdravstvene zaštite u poslovnom sistemu,
  • smanjivanje premije osiguranja za djelatnosti koje nijesu obuhvaćene zakonom,
  • smanjivanje potencijalnih i trenutnih rizika pri radu i ugrožavanju zdravlja zaposlenih,
  • usklađivanje sa zakonom iz oblasti bezbjednosti i zdravlja na radu,
  • povećanje povjerenja društva, radnika, poslovnih saradnika, korisnika usluga i proizvoda tako što će se isticati volja i želja da se pomoću djelotvornih mjera poveća bezbjednost i zdravlje na radu.

Autorka: Andrijana Lalović

*Tekst je napisan u okviru Konkursa za pisanje tekstova za OSI o individualnim iskustvima zaštite i zdravlja na radu raspisanog u okviru projekta OSIguraj uslove sebi! koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ministarsta rada i socijalnog staranja. 

Međunarodno skijaško takmičenje, u konkurenciji cicibana i pionira biće održano za vikend na Žabljaku, saopštio je organizator, Skijaški klub osoba s invaliditetom Onogošt. Navodi se da će takmičenje biti održano u slalomu i veleskalomu.

Prvog takmičarskog dana skijaši će se nadmetati za pobjednika Krnovskog kupa, a drugog za Kup Onogošta. Najavljeno je učešće više od 50 skijaša iz šest klubova.

Trener Onogošta, Pavle Kasom kazao je da će dvodnevno takmičenje biti novi test za crnogorskog paraolimpijca Petra Kasoma.

“Petru će to biti novi test poslije osvojenog drugog mjesta na Kopaoniku i zapaženih rezultata na međunarodnim trkama u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Naš paraolimpijac prošlog vikenda na Žabljaku osojio je četiri srebre medalje na Žabljaku”, kazao je Kasom.

 

Izvor: portal agencije Mina

Baveći se zaštitom i zdravljem na radu, kao i prilagođavanjem radnih mjesta i radnih zadataka kroz proces profesionalne rehabilitacije uočili smo nedostatak poznavanja mjera kod poslodavaca i zaposlenih za bezbjednije radno mjesto u administrativnim djelatnostima. 

Sami poslodavci kao i zaposleni ne prepoznaju rizike koji se odnose na ova radna mjesta , dok nam statistika i podaci govore drugačije. Radna mjesta koja su stacionarna i zahtijevaju rad u sjedećem položaju, koristeći računar, tokom čitavog radnog vremena sa sobom nose niz psiho-fizičkih opterećenja koja prouzrokuju profesionalna oboljenja. 

Kao odgovor na ove izazove poslodavac i zaposleni trebaju da se upoznaju sa osnovama ergonomije kako bi se kreirala zdravija radna mjesta koja za zadatak imaju smanjenje opterećenja za zaposlene jer je osnovni cilj zdrav i produktivan zaposleni.

Simptomi neergonomskog radnog mjesta su: pojava čestih grešaka, propusta, prebrza ili prespora realizacija radnih zadataka i slično.

U svijetu su se razvile više metoda ergonomske analize radnih mjesta koje za cilj imaju prilagođavanje radnog mjesta zaposlenom kroz fizičku, kognitivnu i organizacionu ergonomiju. 

Fizička ergonomija se bavi ljudskim anatomskim, antropometrijskim, fiziološkim i biomehaničkim karakteristikama koje se odnose na fizičku aktivnost i podrazumijeva: analizu radnih položaja, rukovanje materijalima, ponavljajuće pokrete, radom uzrokovane mišićno-skeletne poremećaje, uređenje radnog mjesta, bezbjednost i zdravlje na radu.

Kognitivna ergonomija se bavi mentalnim procesima, kao što su percepcija, pamćenje, rasuđivanje, motorički odgovorjer oni utiču na interakcije između ljudi i drugih elemenata sistema. 

Organizaciona ergonomija se bavi optimizacijom sociotehničkih sistema, uključujući i njihove organizacione strukture, politike i procese koji uključuju: komunikaciju, upravljanje resursima, projektovanje rada, dizajn radnog vremena, timski rad, participativni dizajn, ergonomiju zajednice, kooperativni rad, nove radne paradigme, virtualne organizacije, rad na daljinu i upravljanje kvalitetom.

Ergonomija u suštini, ali i sadržajno jeste multi i interdisciplinarna nauka koja se bavi sistemom čovjek - sredstvo za rad kako bi se sredstvo za rad prilagodilo čovjekovim bio-psiho-socijalnim ograničenjima i zahtjevima, i kako bi upotreba sredstava za rad bila efikasnija, bezbjednija i pouzdanija.

Pod pojmom sredstvo za rad podrazumijeva se svaki materijalni predmet sa kojim čovjek dolazi u dodir prilikom obavljanja nekog posla, tako da je sredstvo za rad i tastatura računara, obična olovka, ali i lokomitiva, automobil, avion itd. 

Na početku nastanka ove nauke, neposredno posle Drugog svetskog rata, akcenat je bio na prilagođavanju sredstva za rad ljudskom tijelu i njegovim ograničenjima. Ipak, danas se ne može zanemariti da čovjekova psihička i socijalna ograničenja, potrebe, zahtjevi mogu biti, takođe, limit u korišćenju nekog sredstva i da i njih treba analizirati prilikom projektovanja tehničkog sredstva ili tehničkog sistema.

Sama ergonomija je proces koji teži stalnom poboljšanju te je potreban konstantan monitoring i praćenje uslova radnog okruženja.

Primjeri dobrog sistema čovjek – tehnologija su: efikasnost obavljanja radnih operacija, preciznost izvođenja radnih zadataka, kratko vrijeme potrebno za učenje, zadovoljstvo na poslu, povećana radna i zdravstvena sigurnost, povećana motivisanosti za rad.

Iako vlada mišljenje da je posao u kancelariji lakši od drugih vidova zaposlenja, postoje određene posledice koje sjedalački način života donosi. Najistaknutije posledice su one koje se odnose na krivljenje kičme, lošu cirkulaciju i problem s gojaznošću.

Nerijetko se javljaju bolovi različitog intenziteta u vratu i leđima koje opravdano možemo pripisati dugom sjedenju, stoga je značaj ergonomije za zdravlje zaposlenih itekako važan. 

Poslodavci bi trebalo da uvide značaj ergonomije jer je on u direktnoj relaciji s produktivnošću radnika. Na ergonomski prilagođenom radnom mjestu zaposleni će imati manje zdravstvenih problema, poboljšanu koncentraciju i veći osećaj zadovoljstva.

U Crnoj Gori je 2016. na osnovu Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, donešen Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu pri korišćenju opreme sa ekranima koji propisuje mjere u cilju smanjenja rizika pri radu na ovim radnim mjestima. Ovaj Pravilnik prepoznaje evropske standarde i direktive i rezultat je kontinuiranog analiziranja radnih mjesta i optimalnih rješenja u cilju dobrog ergonomskog rješenja.

Mjere zaštite i zdravlja na radu koje propisuje ovaj Pravilnik su:

  • Udaljenost ekrana od očiju zaposlenog ne treba da bude manja od 500 mm, ali ne tolika da zaposlenom stvara smetnje pri čitanju podataka sa ekrana; 
  • Karakteri na ekranima treba da budu dobro definisani i jasno uobličeni. Karakteri, razmaci između karaktera i redova treba da budu dovoljno veliki, da mogu da se razlikuju bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan; 
  • Slika na ekranima treba da bude stabilna, bez treperenja ili drugih oblika nestabilnosti. Frekvencija osvježavanja  slike na ekranima treba da bude najmanje 75 Hz za CRT ekrane i 60 Hz za LCD ekrane; 
  • Svjetlosna jačina karaktera i/ili kontrast između karaktera i pozadine treba da budu lako podesivi od strane zaposlenog i prilagodljivi uslovima radne sredine; 
  • Ekrani treba da budu podesivi u horizontalnoj i vertikalnim ravnima u skladu sa potrebama zaposlenog. Na radnom stolu ili radnoj površini ne treba da bude predmeta koji ometaju podešavanje ekrana; 
  • Posebno postolje za ekrane ili podesivi sto treba da budu obezbijeđeni tako je pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20°; 
  • Na ekranima ne treba da bude odbljeska ili refleksije koji mogu da smetaju zaposlenom; 
  • Ekrani treba da budu čisti, kako bi slika bila jasna, a tekst čitljiv; 
  • Tastatura treba da bude sa podesivim nagibom i odvojena od ekrana tako da zaposleni može da zauzme udoban radni položaj koji sprječava pojavu zamora u rukama ili šakama; 
  • Ispred tastature treba da postoji dovoljno prostora za oslonac šaka i ruku zaposlenog; 
  • Tastatura treba da ima mat površinu koja ne izaziva odbljesak svjetlosti; 
  • Raspored i karakteristike tastera treba da budu takvi da olakšaju upotrebu tastature; 
  • Simboli na tasterima treba da imaju odgovarajući kontrast u odnosu na tastere i da su čitljivi iz predviđenog položaja za rad; 
  • Radni sto ili radna površina trebaju da imaju dovoljno veliku površinu koja ne izaziva odbljesak i da omogućavaju fleksibilan raspored ekrana, tastature, dokumenata i prateće opreme; 
  • Držač dokumenata treba da bude stabilan, podesiv i postavljen na način koji pokrete glave i očiju svodi na minimum; 
  • Radna stolica treba da bude stabilna i da zaposlenom omogućava slobodu pokreta i udoban položaj; 
  • Visina sjedišta treba da bude podesiva; 
  • Naslon treba da bude oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini; 
  • Oslonac za stopala treba da bude obezbijeđen zaposlenom koji želi da ga koristi. Oslonac za stopala treba da bude dovoljno visok i stabilan, da omogućava udoban položaj stopala i nagib nogu i da nema klizavu površinu; 
  • Na radnom mjestu treba da bude obezbijeđen dovoljan slobodan prostor za zaposlenog, tako da mu je omogućena promjena položaja i sloboda pokreta; 
  • Prirodno i/ili vještaško osvjetljenje treba da bude najmanje 300 luxa i da obezbjeđuje odgovarajuću osvjetljenost i kontrast između ekrana i pozadinskog prostora, uzimajući u obzir vrstu poslova, potrebe zaposlenog i zahtjeve njegovog vida; 
  • Uređenje radnog mjesta i izbor, kao i pozicioniranje vještačkog osvjetljenja treba da budu izvedeni na način dase sprječava nastanak odbljeska ili refleksije; 
  • Radna mjesta treba da budu uređena na takav način da izvori prirodne svjetlosti (prozori i drugi otvori), prozirni ili poluprozirni zidovi, kao i žarko obojeni inventar ili instalacije, oprema i zidovi svijetlih boja ne stvaraju direktni odbljesak i/ili refleksiju na ekranima; 
  • Prozori treba da imaju odgovarajuće zastore (kapke) za sprječavanje ulaska sunčeve svjetlosti na radno mjesto ili u prostor, tako da ne ometaju rad; 
  • Ekrani ne treba da budu okrenuti prema izvoru ili od izvora svjetlosti, u protivnom su potrebne posebne mjere protiv refleksije i odbljeska; 
  • Oprema sa ekranima ne treba da bude izvor buke koja ometa razgovor ili skreće pažnju. Nivo buke treba da bude u skladu sa propisima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu zaposlenog od rizika izloženosti buci; 
  • Mikroklima treba da odgovara zahtjevima za toplotni ugođaj za laki fizički rad; 
  • Sva elektromagnetna zračenja, osim vidljivog zračenja, u pogledu zaštite i zdravlja na radu, treba da budu svedena na zanemarljiv nivo, u skladu s posebnim propisima.

Neophodno je upoznati poslodavce s postojećim zakonskim rješenjima koje je potrebno primijeniti u praksi na zadovoljstvo kako poslodavaca tako i zaposlenih.

Autor:  Željko Čvorović, savjetnik iz oblasti zaštite i zdravlja na radu

*Tekst je napisan u okviru Konkursa za pisanje tekstova za OSI o individualnim iskustvima zaštite i zdravlja na radu raspisanog u okviru projekta OSIguraj uslove sebi! koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ministarsta rada i socijalnog staranja. 

Uvod: 

Zadovoljstvo mi je da u okviru projekta OSIguraj uslove sebi!, napišem tekst na temu zaštite i zdravlja na radu. Kao zaposleni u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore, uz primarno zanimanje koje obavljam kao stručni saradnik za zaštitu životne sredine, od juna 2012, imenovan sam iza stručno lice koje obavlja poslove zaštite i zdravlja naradu.

Kroz ovaj tekst trudiću se da podijelim neke lične impresije na zadatu temu. Naravno, zbog obimnosti i sadržajnosti iste neću moći obuhvatiti sve segmente koje čini ova oblast. Prvi dio teksta će se odnositi na hronološki prikaz razvoja zaštite i zdravlja na radu u svijetu, dok će se drugi dio odnostiti na Zakon o zaštiti i zdravlju na radu kroz prizmu najznačajnijih odredbi, kao i organizovanja poslova zaštite na radu kod poslodavca sa zaključkom.

Počeci zaštite i zdravlja na radu u svijetu do danas

Osnovni uslov čovjekove egzistencije jeste rad. Posredstvom rada čovjek mijenja prirodu i prilagođava njene tokove svojim potrebama.

Gledano kroz civilizacijski napredak čovječanstva, svijest o značaju bezbjednosti učesnika u radu javila se početkom 19. vijeka pojavom „industrijske revolucije“. Razvojem industrije povećavala se i radna snaga, a uslovi rada su bivali sve lošiji. Industrijalizacija u Velikoj Britaniji pokazala je da rad može biti nužan i da predstavlja teret. Ovo je bilo naročito izraženo u industrijskoj proizvodnji, gdje je rad praćen sa manjim ili većim opasnostima po život. Sve ovo dovodi do stvaranja radničkih pokreta (kasnije sindikata) čija borba je bila u svrhu obezbjeđivanja boljih uslova rada i zaštite radnika. 

Potpisivanjem ugovora o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik iz 1951. započinje period koji se može smatrati savremenim uređivanjem oblasti bezbjednosti zaštite i zdravlja na radu. Nakon potpisivanja spomenutog ugovora, počinje da se ozbiljnije radi na zakonodavnom uređenju ove oblasti. Kao rezultat ovih napora radna snaga je dobila ekonomsku stabilnost, socijalni miri humane uslove rada.

U početku primjena zaštite se odnosila na tehničke mjere, koje su podrazumijevale da se radnik zaštiti od eventualnih povreda prilikom rukovanja sa mašinom, uređajima ili drugim sredstvima za rad. Industrijalizacija i tehnološka revolucija nametnule su društvu visoku cijenu. Globalizacija tržišta, borba za profitom, obespravljenost radnika kada se zasposleni sve više zapošljavaju na ugovor na određeno vrijeme, takođe, sa skraćenim vremenom, su činioci koji utiču na stanje zaštite i zdravlja na radu u svijetu, kao i u zemljama tranzicije gdje je socijalni aspekt takav da dolazi do velikog broja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i dr. Ovo prositiče iz toga što mnoge zemlje nemaju dovoljno razvijenu svijesti o ovom pitanju, takođe, ne mogu da obezbijede sprovođenje zakona kao i poštovanje međunarodnih normi i standarda. Danas u savremenom društvu, kao naučna i etička kategorija postavlja se obaveza zaštite i zdravlja na radu.

Konstantnim napretkom u ovoj oblasti došlo se do usavršavanja tehničkih mjera, tako da tehničko-tehnološkim razvojem kojem prisustvujemo u 21. vijeku imamo visok stepen automatizacije, kao i unaprjeđenje informacionih tehnologija koje su dovela do zamjene fizičkog rada intelektualnim. Ovaj prelazak itekako je uticao na promjenu uslova rada i sadržaja rada, a samim tim je stvorio nove opsanosti i rizike, što je uslovilo nove pristupe i mjere u bezbjednosti zaštite zdravlja na radu.

U savremenim uslovima rada kakvog danas poznajemo sem, povreda na radu i profesionalnih oboljenja, sve više imamo bolesti u vezi sa radom kao što su stres i psihičke tegobe (aniksioznost, depresija i dr.) koje zaposlenim stvaraju poteškoće. Osim zaštite fizičkog integriteta zaposlenog od povrede sve više se pažnja poklanja psihofizičkim sposobnostima radnika, socijalnom kontekstu, ponašanju na poslu.

Zakon o zaštititi i zdravlju na radu u Crnoj Gorii organizovanje poslova zaštite i zdravlja na radu kod poslodavca

Osnove za pravno uređivanje zaštite i zdravlja na radu nalaze se u Ustavu Crne Gore. Naime, svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti. Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu. Omladina, žene i osobe s invaliditetom uživaju posebnu zaštitu na radu.

Pravo na zaštićeno i zdravo radno mjesto je osnovno ljudsko pravo. Zakon o zaštiti i zdravlju na radu predstavlja akt sistemskog karaktera u kojem su uređena prava, obaveze i odgovornosti poslodavca i drugih subjekata u obezbjeđivanju, sprovođenju i unapređivanju zaštite i zdravlja na radu. U Zakonu su ugrađene odredbe sadržane u međunarodnim konvencijama.

Kolektivnim ugovorom (opštim, granskim i pojedninačnim) i podzakonskim aktima utvrđuju se mjere kojima se obezbjeđuje potpuna zaštita zaposlenih na radu. Normativna uređenost zaštite na radu kod poslodavca  je prvi korak u kulturi rada i zaštite na radu koji je osnova za stvaranje sigurnih i bezbjednih uslova na radu. Načelo preventivnosti je opredjeljenje Zakona o zaštiti i zdravlju na radu u sprovođenju mjera zaštite na radu jer predstavlja proklamovanu ideju da je bolje liječiti bolesno radno mjesto nego bolesnog zaposlenog.

Najveću teret u obezbjeđivanju bezbjednih uslova rada, zaštite i zdravlja na radu svim zaposlenim ima poslodavac. Obaveze i odgovoranosti poslodavca su da neposredno sprovodi aktivnosti i mjere na nivou preduzeća u cilju eliminisanja potencijalnih rizika, unaprjeđuje uslove rada, obezbjeđuje mjere zaštite i zdravlja na radu, donosi mjere za kontrolu rizika na radu, vrši osposobljavanja zaposlenih za bezbjedan rad, organizuje poslove zaštite i zdravlja na radu, nabavlja neophodna sredstva za rad i dr.

Kao što je navedno, obaveza poslodavaca je da organizuje poslove zaštite i zdravlja na radu na tri načina. Prvi je da poslodavac odredi stručno lice za obavljanje poslova zaštite i zdravlja na radu, pri čemu imenovano lice je dužno da položi stručni ispit. Njegove obaveze su da učestvuje u izradi Pravilnika zaštite i zdravlja na radu, da vodi evidencije, osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan rad, organizovanje ljekarskih pregleda za zaposlene sa posebnim uslovima rada, provjere opreme za rad i slično. Drugi način je organizovanje stručne službe, a treći je angažovanje pravnog ili fižičkog lica (ovlašćenih organizacija) za obavljanje poslova zaštite i zdravlja na radu.  

Zakon o zaštiti i zdravlja na radu obavezuje poslodavaca da donese Akt o procjeni rizika za sva radna mjesta. Na osnovu Akta o procjeni rizika reguliše se bezbjednost svih zaposlenih, obuhvataju se svi rizici koji mogu da izazovu povrede na radu, oboljenja i oštećenja zdravlja zaposlenih treba da sadrži opšte podatke o postojećem stanju (korišćenje proizvodnih i drugih kapaciteta), način postupaka procjene rizika u slučaju nastanka povrede na radu ili oštećenja zdravlja, odnosno oboljenja zaposlenog na radnom mjestu. Izmjene i dopune akta o procjeni rizika vrše se u slučaju da dođe do promjene radnog prostora, sistematizacije i dr.

Na osnovu zvaničnih podataka Monstata  u Crnoj Gori posluje 25,000 poslodavaca, a samo 4,8% poslodavaca je izradilo akt o procjeni rizika, što znači da je aktom o procjeni rizika obuhvaćeno 39,000 zaposlenih što iznosi 18,1%. 

Zaključak: 

Puna nacionalna i međunarodna saradnja i razmjena dobre prakse, ključni su za razvoj efikasnih i integrisanih strategija zaštite i zdravlja na radu. Demografske i socio-ekonomske prilike, dehumanizacija društva, psihološki profil zaposlenih, razvoj novih tehnologija, pritisci za smanjivanjem troškova rada, predstavljaju nove izazove na području zaštite i zdravlja na radu. Moramo imati u vidu da se okruženje neće prilagođavati nama, već da se mi moramo prilagoditi promjenama u okruženju. Zaštita i zdravlje na radu, u širem smislu riječi, obuhvata mjere i sredstva usmjerena na stvaranje bezbjednih uslova rada. Treba težiti postizanju visokog kvaliteta radne sredine stvaranju bezbjednih uslova rada u kojima je zaštićen integritet zaposlenog. Bezbjednost na radu ostvaruje se primjenom savremenih tehničkih, zdravstvenih, socijalnih i drugih mjera za sprječavanje i otklanjanje uzroka povreda i zdravstvenih oštećanja zaposlenih na radu i u vezi sa radom. Zaštitu i zdravlje na radu treba shvatiti i kao opštu kulturu rada jer mora da odgovori na društvene i tehnološke promjene koje su povezane sa procesom rada.

Za stvaranje bezbjednih uslova rada svim zaposlenim, neophodan je sistematski pristup u preventivnom djelovanju i povezivanje svih subjekata koji su donosioci odluka, kao i nosioci određenih obaveza i aktivnosti na nacionalnom nivou, počev od Vlade Crne Gore, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva zdravlja, Uprave za inspekcijske poslove, sindikata, predstavnika poslodavaca i ovlašćenih organizacija, kao i svih drugih institucija koje odlučuju o nacionalnom zakonodavstvu, politikama, programima i prioritetima za aktivnosti iz oblasti zaštite izdravljanaradu.

Usklađivanje pravila zaštite i zdravlja na radu nije hermetičan proces, već stvara potrebu stalnog praćenja aktivnosti međunarodnih organizacija i institucija. Praćenje stanja u međunarodnoj zajednici nije puka direktiva, kao sredstvo ograničenja pristupa ovim organizacijama, već naprotiv, zadati orjentir koji najčešće sadrži optimalni nivo zaštite integriteta ljudskog  tijela i zdravstvenog stanja zaposlenih.

Stoga je neophodno za svaki uspjeh postaviti ciljeve, kao što su podržavanje i promovisanje kampanje za zdrava radna mjesta, a utvrditi i širiti dobru praksu upravljanja zaštite i zdravlja na radu, demonstrirati dobrobiti primjene najboljih praksi u oblasti zaštite i zdravlja na radu, promovisati prevenciju, održivi rad i dr.

Autor: Mojaš Đurović

*Tekst je napisan u okviru Konkursa za pisanje tekstovaza OSI o individualnim iskustvima zaštite i zdravlja na radu raspisanog u okviru projekta OSIguraj uslove sebi! koji UMHCG sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja. 



Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva zainteresovane učenike s invaliditetom (učenike s rješenjem o usmjeravanju u obrazovni proces, učenike koji imaju IROP) da se prijave za učešće u aktivnostima projekta Mladi zajedno za promjene, kako bi dobili neophodnu vršnjačku podršku. Realizacijom projekta želimo povećati mogućnost za socijalnu inkluziju i učešće mladih s invaliditetom i mladih bez invaliditeta kroz aktivnosti volontiranja u školama i doprinos poboljšanju vještina tolerancije, razumijevanja i prihvatanja različitosti kod mladih srednjoškolskog uzrasta, kao i razvoju volonterskog pokreta u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na volontiranje u oblasti prava mladih s invaliditetom i povećanju nivoa svijesti šire javnosti o važnosti volontiranja i vještina mladih. 

Ovom Javnom pozivu prethodio je Trening za vršnjačke edukatore, organizovan za 32 učenika/ce širom Crne Gore, nakon kojeg slijedi uspostavljanje Mreže volontera u srednjim školama u Crnoj Gori. Članovi Mreže će komunicirati preko platforme čija je izrada u toku, kao i Vajber grupe.

Nakon osnivanja Mreže planirana je Pilot aktivnost mapiranja potreba mladih s invaliditetom, koju će sprovoditi volonteri, odnosno učenici/ce koji su prošli trening i na osnovu toga, uz podršku Udruženja, će se zajednički planirati buduće aktivnosti namijenjene mladima s invaliditetom. Mapiranje će uključiti istraživanje o potrebama koje mladi s invaliditetom imaju u školi, vannastavnim aktivnostima, društvenoj zajednici, preprekama s kojima se suočavaju i mogućim rješenjima ovih izazova.

Ako želiš da se priključiš Mreži volontera, ili želiš da podijeliš neki problem s kojim se suočavaš, a smatraš da možemo pomoći u rješavanju problema, možeš nam se obratiti, ili se možeš direktno obratiti učenicima koji su prošli Trening za vršnjačke edukatore.

Za sve dodatne informacije možeš nas kontaktirati i na brojeve telefona: 020265650 ili 069385981 (Viber), putem fejsbuk stranice @UMHCG, ili instagram naloga @umhcg_aydm.

 

Čekamo te!

Projekat PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji), koji se realizuje uz podršku Evropske komisije, omogućiće podsticanje inkluzivnih i istraživačkih medijskih sadržaja, naglašavajući perspektive manjina. 

Potpisivanjem sporazuma o saradnji između nosioca projekta - produkcijske kuće Galileo production, partnera na projektu - NVO Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), NVO 35mm, NVO romske organizacije "Koračajte sa nama - Phiren Amenca", NVO LGBT Forum Progresa, NVO 4Life i pridruženog partnera - Fakulteta političkih nauka UCG, juče je i zvanično započeta realizacija projekta koja će trajati 26 mjeseci. 

Realizacijom projekta se želi ojačati profesionalna medijska scena u Crnoj Gori kroz održivi doprinos participativnoj demokratiji i procesu evropskih integracija, jačanje inkluzivnog izvještavanja, nezavisnog i istraživačkog novinarstva o EU integracijama, uz isticanje perspektive manjina.

Ciljne grupe projekta su: žene, LGBTIQ osobe, Romi, osobe s invaliditetom, (bivši) korisnici psihoaktivnih supstanci, studenti novinarstva, mediji, profesionalci u oblasti medija, građani, posebno mladi, kao i organizacije civilnog društva.

Aktivnosti projekta obuhvataju: edukaciju predstavnika manjinskih grupa, novinara i studenata novinarstva o istraživačkom novinarstvu, ljudskim pravima, EU integracijama, etičkom izvještavanju, digitalnim i novim medijima, interakciji s publikom; izradu vodiča o odgovornom i inkluzivnom izvještavanju o pristupanju EU i njegovu promociju i prezentaciju; formiranje medijske redakcije za inkluzivno izvještavanje o pristupanju EU i marginalizovanim grupama; izradu i objavljivanje istraživačkih priča; izradu dokumentarnih filmova; medijski festival i završnu konferenciju.

Realizacija projekta traje 26 mjeseci, počev od 1. februara 2020, a ukupni budžet iznosi 245.600 €.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, s projektnim partnerima Glavnim gradom Podgorica i Zavodom za socijalnu i dječju zaštitu, u petak, 6. marta 2020. s početkom u 10.00 časova, organizuje konferenciju za medije povodom početka realizacije projekta Pristupačnim prevozom do promjena (Accessible drive (for) the change), koji se finansira uz podršku Evropske unije, kroz projekat  IPA II - Višegodišnji program akcije za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku (Multi-annual Action Programme for Montenegro on Employment, Education and Social Policies), grant u okviru poziva Podrška pružanju usluga socijalne i dječije zaštite (Support to Provision of Social and Child Protection Services).

Na konferenciji će govoriti izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, i načelnica odjeljenja za razvoj i stručnu podršku u Zavodu za socijalnu i dječju zaštitu Bojana Miletić.

Projektom se želi doprinijeti socijalnoj inkluziji osoba s invaliditetom u Crnoj Gori u naredne tri godine, kroz povećanje broja i kvaliteta usluga koje se pružaju OSI u naredna 24 mjeseca.

Konferencija za medije će se održati u prostorijama UMHCG, ul. Kralja Nikole 76, u Podgorici. Ovim putem pozivamo medije da isprate događaj i time doprinesu promociji ovog značajnog projekta.

Za više informacija kontaktirati Milicu Marđokić, koordinatorku servisa podrške u UMHCG na broj telefona 067466156.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u periodu 20 – 22. februara 2020. organizuje Trening za vršnjačke edukatore.

Trening će se održavati u Ulcinju, u hotelu Holiday village Montenegro, a otvaranje i zvaničan početak treninga planiran je za četvrtak, 20. februar u 10.30 časova.

Trening će se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela, a pratiće ga radionice, vježbe i rad u grupama, prikazivanje filmova. Namjera je da se kroz Trening za vršnjačke edukatore mladi s invaliditetom i mladi bez invaliditeta upoznaju s istorijatom ljudskih prava s posebnim naglaskom na prava OSI i samim nastankom pokreta za prava mladih s invaliditetom, filozofijom samostalnog života, modelima pristupa invaliditetu, samoprocjenom potreba OSI, izjednačavanjem mogućnosti, a posebno s omladinskim i građanskim aktivizmom, obrazovanjem OSI, odnosom mladih i medija, i načinima ispoljavanja kreativnosti. Trening se sprovodi u okviru projekta Mladi zajedno za promjene (Youth together for change) uz finansijsku podršku UNICEF kancelarije u Crnoj Gori.

Više informacija o Treningu možete pronaći na sljedećem linku: https://bit.ly/2vH9h9S.

Sa zadovoljstvom Vas pozivamo da medijski ispratite pomenuti događaj i da svojim prisustvom date dodatan doprinos temi. Osoba za komuniikaciju s medijima je Anđela Radovanović (kontakt telefon: 069274737).

petak, 14 februar 2020 10:27

Konkurs za filmove za 11. Bosifest 2020.

Organizatori 11. Beogradskog internacionalnog filmskog festivala osoba s invaliditetom – Bosifesta, koji će biti održan od 19. do 21. oktobra 2020. u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, raspisali su konkurs za prijavljivanje filmova.

Tema Bosifesta je rad i život osoba s invaliditetom, a konkurs je otvoren od 24. januara do 24. aprila 2020. godine. Rezultati selekcije biće objavljeni 3. juna 2020. godine.

Festival je takmičarskog karaktera, dok cjelokupan program sadrži takmičarski i revijalni dio. Filmovi koji ne budu izabrani za takmičarski dio programa, a ispunjavaju uslove konkursa, biće prikazani u revijalnom dijelu programa.

Uslovi prijavljivanja i učestvovanja:

  1. Žanr: dokumentarni filmovi na temu osoba s invaliditetom
  2. Trajanje filma maksimum do 100 minuta
  3. Film mora da bude na engleskom jeziku ili sa srpskim/engleskim titlom
  4. Film mora da bude produciran u prethodnih 5 godina
  5. Film mora da bude poslat najkasnije do 24. aprila 2020. godine
  6. Svi video zapisi moraju biti u DVD formatu
  7. Organizacija Bosifesta može da koristi u reklamne svrhe dio primljenog rada (do minut trajanja)
  8. Komisija dobija najmanje dvije kopije filma (DVD format) i sve kopije zadržava festival

 

Potrebno je dostaviti i sljedeće:

-sinopsis ili tekstualno objašnjenje dužine između 100 i 200 riječi

-dijalog listu (ukoliko postoji)

-dvije slike iz filma ili sa snimanja filma

-biografiju i fotografiju autora

-godinu i mjesto rođenja autora/autorke filma, zanimanje, mjesto boravka i     kontakt (telefon i e-mail)

Radove i prateće materijale, sa naznakom “Za konkurs BOSIFEST 2020” slati na: Hendi Centar Koloseum, Beograd, Panićeva 14, 11000 Beograd, Srbija.

Do sada je u okviru Bosifesta prikazano preko 400 filmskih ostvarenja, koji se bave tematikom života osoba s invaliditetom ili su njihovi autori osobe s invaliditetom. Pored prikazivanja filmova, Bosifest nudi i prateće programe u vidu radionica, panel diskusija i okruglih stolova, izložbi, performansa…

Svrha osnivanja Bosifesta je ukazivanje na stvaralački rad i mogućnosti učesnika na javnoj kulturnoj sceni i širenje poruke da bi osobe s invaliditetom trebalo da imaju ista prava i obaveze kao i drugi građani. Na taj način, ovaj festival daje snažan podsticaj donošenju mjera za ravnopravno učešće i integrisanje osoba s invaliditetom u društvo.

Suštinski pokazatelj da postoji prostor za ovakav festival u Srbiji jeste upravo veliko interesovanje stvaralaca i izvođača za učešće u programima Bosifesta. Ovaj festival pridružuje se svjetskim festivalima, koji se duži niz godina bave isključivo filmovima o osobama s invaliditetom, kao i filmovima čiji su autori osobe s invaliditetom. Mreža tih festivala pruža autorima izlazak na svjetsko tržište, ali i mogućnost da predstave nove, inovativne filmove koji se bave tematikom vezanom za život osoba s invaliditetom.

Bosifest iz godine u godinu daje doprinos upoznavanju šire javnosti o pravima, položaju i potrebama osoba s invaliditetom, poboljšanju komunikacije, prihvatanju različitosti, rušenju predrasuda o osobama s invaliditetom, a istovremeno, filmski program podsticajno djeluje na stvaranje novih filmskih i umjetničkih ostvarenja.

Kroz program Bosifesta nude se i moguća rješenja za dalji razvoj demokratskog društva i stvaranje okoline, koja će biti pristupačna, bez prepreka i barijera – za sve. Festival promoviše Grad Beograd i Srbiju kroz bogatstvo različitosti i predano radi na ohrabrivanju naše kulturne i profesionalne javnosti da se upozna sa dometima umjetnika s invaliditetom iz cijelog svijeta, kao i na stvaranju uslova za razmjenu mišljenja i iskustava filmskih umjetnika.

Izvor: www.seecult.org 

Pripremila: Anđela Miličić

petak, 14 februar 2020 10:15

Glavni grad ne zamjera za „vozanje”

Gradski saobraćaj bi se poboljšao kada bi se sprovela studija koju su radili Slovenci, naveo je Jusuf Alivodić, na šta je Slađana Vujačić kazala da se ne može primjenjivati jer je zastarjela.

„To što autobuski prevoznici Glavnom gradu nijesu dostavljali podatke o broju prevezenih putnika, strukturi mjesečnih karata, ukupnom broju karata, časovima vožnje voznog osoblja neće biti nešto što će ih opterećivati u tržišnoj utakmici kada bude raspisan javni poziv za raspodjelu autobuskih linija, aopštila je Lazarela Kalezić, sekretar za saobraćaj, na jučerašnjoj centralnoj javnoj raspravi o Planu održive urbane mobilnosti Podgorice. 

U tom dokumentu Glavnog grada navedeno je da tri privatna prevoznika ne dostavljaju gradu podatke, ali redovno dobijaju subvencije uz opravdanje da su nerentabilni. Kako je i na osnovu čega Glavni grad zaključio da su nerentabilni iz dokumenta nije jasno. Odgovorajući na pitanje kako je moguće da je Glavni grad prevoznicima dijelio subvencije, a da oni njima nijesu dostavljali podatke o broju preveznih putnika, Kalezić je navela da joj je žao što se subvencije vežu za dostavljanje ili nedostavljanje podataka o broju putnika.

„Subvencije predstavljaju pomoć da se određena javna funkcija odrađuje na onaj način da zadovolji usluge građana. Tačno je da u periodu kada smo spremali analizu prevoznici nisu bili redovni u dostavljanju izvještaja, ali zadnjih nekoliko mjeseci su redovni i dostavljaju podatke. Javni poziv za dodjelu linija će biti otvoren za sve, podrazumijevaće tržišnu utakmicu. Počeli smo proces uvođenja elektronske karte i to će ići prije nego bude konkurs za raspodjelu linija i pomoći će da vidimo gdje su generatori mobilnosti kada je linijski prevoz u pitanju. To da li su dostavili podatak neće biti nešto što će ih opterećivati u toj utakmici“, navela je Kalezić. Autobuski prevoznik Janko Bulatović saopštio je da on odgovorno tvrdi da su sve podatke iz njihove firme dostavili Sekretarijatu, na šta je Kalezić odgovorila da na njihovu adresu ništa nije stiglo.

Predstavnik radne grupe koja je radila dokument Radule Vujadinović je saopštio da su njima bili potrebni podaci iz 2018. godine a da ih u momentu kada su radili plan, nijesu imali. Suvlasnik firme Gradski saobraćaj PG Jusuf Alivodić ukazao je da njima najveći problem predstavljaju taksisti kako regularni tako i neregularni kojih je najviše na gradskim ulicama. Alivodić je ukazao da bi se gradski saobraćaj poboljšao kada bi se sprovela studija koju su radili Slovenci u vrijeme bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše.

Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić je navela da se studija ne može primjenjivati jer je zastarjela. Ona je pozvala Alivodića da prijavi nelegalne taksiste uz obećanje da će Komunalna policija i Komunalna inspekcija raditi posao kako treba. Stevan Radusinović ukazao je da su trotoari u centru grada u lošem stanju, dok je Peđa Tomović ukazao da treba izvršiti pritisak da omladina koristi bicikl kao prevozno sredstvo. Predstavnik NVO Biciklo.me Blažo Crvenica je naveo da je neohodno poboljšati infrastrukturu za bicikliste. 

 

Autobusi i taksi vozila neprilagođeni za OSI 

 

Predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Milenko Vojičić ukazao je da će ubuduće tužiti autobuske prevoznike i taksi firme ukoliko vozila ne prilagode osobama s invaliditetom. On je naveo da na vratima više od polovine autobusa postoji oznaka da su prilagođeni osobama s invaliditetom, ali rampe nema.

„Nijedan vozač autobusa me ne konstatuje da sam na autobuskom stajalištu“, naveo je Vojičić.

Lazarela Kalezić navodi da je Komunalna inspekcija obišla taksi firme i napisala kazne onima koji nijesu prilagodili vozila za OSI jer je rok po kojem su morali da ih prilagode, shodno Odluci o taksi prevozu, istekao.

 

Izvor: DN Dan 



Strana 1 od 14

Back to top