Marina

Marina

Osnovni cilj projekta „Jednako obrazovanje za sve – Tiće nas se!“ teži doprinijeti boljim uslovima za uključivanje djece s invaliditetom u oblast srednjeg inkluzivnog obrazovanja kroz specifične ciljeve koji se odnose na: povećanje broja djece s invaliditetom u procesu nastave i učenja u oblasti srednjeg obrazovanja, povećanje  nivoa  znanja nastavnog osoblja o pravima djece s invaliditetom u inkluzivnom srednjem obrazovanju i načinima ostvarivanja tih prava, podizanje nivoa informisanosti i svijesti šire društvene zajednice o pravima i potrebama djece s invaliditetom u oblasti srednjeg inkluzivnog obrazovanja.

Aktivnosti projekta uključuju monitoring o pristupačnosti srednjih škola na području Podgorice, Nikšića, Bijelog Polja, Berana, Bara i Budve, radionice s mladima s invaliditetom o njihovim pravima i servisima podrške, radionice s nastavnim osobljem o pravima djece s invaliditetom u oblasti srednjeg inkluzivnog obrazovanja i načinima ostvarivanja tih prava, izrada priručnika o pristupu djece s invaliditetom u srednjem inkluzivnom obrazovanju u Crnoj Gori, okrugli sto o značaju sticanja visokog obrazovanja za mlade s invaliditetom u Crnoj Gori, dok će se tokom trajanja projekta sprovoditi medijska kampanja za podizanje svijesti.

Projektom će biti obuhvaćena djeca uzrasta od 14 do 18 godina, donosioci odluka na svim nivoima, nastavni kadar i uprava škole u kojima će biti održane radionice. 

Aktivnosti projekta realizuju se u sklopu konkursa “Inkluzija na djelu” za finansiranje projekata/programa za NVO u oblasti insitucionalnog i vaninstitucionalnog obrazovanja – podoblast podrška inklutivnom obrazovanju za 2018. 

Realizacija projekta traje  pet mjeseci, a njegova vrijednost je 15.947,38 €.

Pripremila: Anđela Miličić, koordinatorka projekta                                  

 

 

 

 

 

 

 

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore u okviru projekta: "Ovo su (i) naša mjesta", podržanog od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva, organizuje Javnu debatu o značaju pristupačnosti javnog saobraćaja za osobe s invaliditetom (OSI). Treća javna debata će se održati u prostorijama Pravnog fakulteta,  sala br.5,  18. januara s početkom u 11.00 časova.

U okviru Javne debate učesnici će se upoznati i diskutovati o zakonskom okviru i iskustvima iz prakse u vezi s pristupačnošću javnog saobraćaja. Podgoricu smo izabrali zbog želje da iniciramo i pokrenemo važne akcije koje bi Glavni grad, s novom upravom na čelu, trebao preduzeti u narednom periodu u okviru ove teme. Na kraju debate učesnici i predstavnici medija će biti pozvani da zajedno s osobama s invaliditetom prošetaju jednom od odabranih ulica i na taj način simuliraju, odnosno upoznaju se s uslovima u javnom saobraćaju u kojima se kreću i s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom prilikom kretanja.

Fasilitatorka na Javnoj debati će biti: Marina Vujačić, aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, dok će u uvodnom dijelu govoriti Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine UMHCG, i Ambroz Nikač, predsjednik NVU Paraplegičari Crne Gore.

Pozivaju se mediji da isprate debatu i da svojim prisustvom i izvještavanjem daju dodatan doprinos ovoj temi.

 

 

Evo nekih savjeta koje treba uzeti u obzir prilikom komunikacije s osobama s invaliditetom:

Prepoznate li potrebu za pružanjem pomoći djetetu ili odrasloj osobi s invaliditetom, pitajte ga/je kako mu/joj najbolje možete pomoći. Ne radite to nikada bez pitanja i komunikacije. Ne pretpostavljajte da trebate znati. Tako ćete izbjeći neprijatne situacije. Osobe koje koriste pomagala ili otežano kreću se mogu povrijediti ili uplašiti ako im naglo priđete i/li dodirnete njihovo pomagalo ili njih. 

 

Prilikom upoznavanja ne izbjegavajte rukovanje s osobom koja ima vještačku ili amputiranu ruku ili s osobom koja ima oštećenje vida (uključujući i potpuno oštećenje). Rukujte se drugom rukom ili dodirom kako to najbolje odgovara osobi s invaliditetom, odnosno izgovorite “zdravo” ili “evo ruka” kako bi osoba znala da želite da se rukujete.

 

Obraćajte se direktno osobi s invaliditetom, i ako je u prisustvu roditelja, partnera, pratioca ili prevodioca.

 

Govorite polako i direktno prema osobi koja ima oštećenje sluha. Ne vičite, ne govorite joj u uho. Vaši izrazi lica i pokreti usana pomažu joj da vas razumije. Kada razgovarate obavezno je gledajte u oči. Ako, ipak, niste sigurni da vas je razumjela - napišite poruku. 

 

Razgovarajte normalno, služeći se svakodnevnim izrazima poput: "Vidimo se", "Pozdravljam, trčim dalje", "Čujemo se" - bez obzira o kojem invaliditetu se radi kod osobe s kojom razgovarate. Nemojte se bojati pogrešnih riječi. 

 

Ako s osobom koja koristi invalidska kolica ili je nižeg rasta duže razgovarate, nastojte sjesti pored nje kako biste se gledali u oči. Osjećaće se prijatnije i steći će više povjerenja.

 

Usredsredite se na osobu koja ima oštećenje govora. Ako niste razumjeli šta je rekla, zamolite je da ponovi. Nemojte glumiti da razumijete.

 

Pozdravljajući osobu koja ima oštećenje vida kažite joj i svoje ime. Ako nudite pomoć u hodanju, ponudite joj da se osloni na vašu ruku/rame, a najpoželjnije bi bilo lakat. Kada priđete nekom predmetu ili mjestu gdje biste se trebali zaustaviti, ako je uži prolaz recite joj da stane direktno iza vas kako se ne bi povrijedila. Nemojte je naglo čupati. Kada treba da sjedne, stavite njenu ruku na naslon od stolice, kako bi znala gdje treba sjesti. Ne namještajte je vi.

 

Osobe koje istovremeno imaju oštećenje vida i sluha vas mogu razumijeti najbolje dodirom. Ako se nađete u situaciji da komunicirate s takvom osobom, uspostavite kontakt ispisivanjem velikih pisanih slova na njenom dlanu. 

 

Lična pitanja o oštećenju ili njegovim uzrocima nemojte postavljati djetetu, odnosno odrasloj osobi s invaliditetom ako s njom niste bliski. Ako ste prijatelji o tome možete razgovarati.

 

Budite obazrivi i strpljivi, osobama s invaliditetom može trebati više vremena da nešto učine. Ovo uključuje i odgovor na postavljeno pitanje ili i drugu reakciju na Vaš postupak. 

 

Ne hvalite osobu s invaliditetom zbog obavljanja normalnih životnih zadataka, svakodnevnih aktivnosti. Djeci su potrebne pohvale, ali odraslim osobama uglavnom nijesu.

 

Čekajuci u redu ustupite svoje mjesto ili se zauzmite da osoba s invaliditetom odmah dođe na red. Ne blokirajte prolaz/prilaz osobi s invaliditetom. Ne zaustavljajte se naglo ispred nje, posebno ukoliko koristi pomagala za kretanje.

 

Prilikom vožnje u javnim prevoznim sredstvima ponudite svoje sjedište osobama s invaliditetom. Pomozite im pri ulasku i izlasku iz autobusa, tramvaja, aviona, uz odobrenje osobe s invaliditetom o tome da li joj je pomoć potrebna.

 

Pomagala (štake, štap, kolica) osobe s invaliditetom dirajte samo ako ste to bili zamoljeni. Ne naslanjajte se na invalidska kolica, ona su dio ličnog prostora osobe koja ih koristi. 

 

Nemojte milovati psa vodiča dok "radi". Pitajte vlasnika za dozvolu. 

 

Poštujte vozače s invaliditetom. Kada u saobraćaju susretnete vozilo označeno znakom pristupačnosti, povećajte razmak, smanjite brzinu vožnje i povećajte oprez. Ukoliko ste službenik policije ne izbjegavajte da ih zaustavite, i obavite kontrolu kao i sa svakim drugim učesnikom u saobraćaju. Nemojte da se parkirate na mjesta koja su označena za parkiranje vozila osoba s invaliditetom, a ukoliko vidite nekog da se parkira na obilježeno mjesto, ukažite mu da ne može da se parkira na tom mjestu, ukoliko ne posjeduje naljepnicu.

 

Nemojte da parkirate svoja vozila na mjestima gdje su spušteni ivičnjaci, na trotoarima..., jer ćete onemogućiti nesmetan prolaz osoba s invaliditetom, u obavljanju njihovih svakodnevnih obaveza.

 

Od vas se ne očekuje da pokazujete sažaljenje prema osobama s invaliditetom. Osobe s invaliditetom žele ravnopravnost. 

  

Ovaj materijal izrađen je u okviru projekta "Korak ka jednakim mogućnostima", koji finansira Gradska Opština Golubovci, kroz Konkurs za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za 2018, a realizuje ga Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore.

Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost UMHCG.

 

Osnovni cilj projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom je doprinos unapređenju pristupa pravdi osobama s invaliditetom, uz uvažavanje njihovog dostojanstva i integriteta njihove ličnosti.           

Aktivnosti projekta podrazumijevaju pružanje besplatne pravne pomoći za OSI s teritorije cijele Crne Gore svakog radnog dana, potpisivanje Memoranduma o saradnji između Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP) na jednoj strani i institucija pravde na drugoj strani (Ministarstvo pravde, Advokatska komora, Vrhovni sud Crne Gore); obuka s osobama s invaliditetom i njihovim porodicama o pravu na pristup pravdi i jednako priznanje pred zakonom, trening s advokatima i sudijama o institutu besplatne pravne pomoći i načinima komunikacije s OSI/uključujući i obezbjeđivanje razumnih i proceduralnih adaptacija, obuka zaposlenih u institucijama pravde (Ministarstvo pravde, notari, i drugo administrativno osoblje) o ljudskim pravima OSI i načinima obezbjeđivanja razumnih i proceduralnih adaptacija; medijska kampanja u okviru koje će biti izrađen i Vodič za besplatnu pravnu pomoć OSI i realizovana konferencija o pristupu pravdi za OSI.

Direktna ciljna grupa ovog projekta su osobe s invaliditetom, članovi njihovih porodica, zaposleni u insitucijama pravde: sudije, advokati, PR i kontakt osobe, odnosno predstavnici institucija koji u svojim referatima imaju rad s građanima, uključujući i one s invaliditetom. Sve aktivnosti će obuhvatiti ciljnu grupu i sa sjevera Crne Gore. Dodatno i posebno opravdan segment predstavlja i činjenica da je partner na ovom projektu Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP), organizacija čije je sjedište u Bijelom Polju, a koja će predstavljati kontakt tačku sa ciljnom grupom iz svih opština sa sjevera.

Aktivnosti projekta realizuju se u sklopu konkursa za NVO raspisanog od strane Ministarstva pravde „Pravdom ka jednakosti“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti unapređenja i jačanja vladavine prava u Crnoj Gori u 2018., kako bi se doprinijelo realizaciji prioriteta utvrđenih: Strategijom reforme pravosuđa 2014-2018, Akcionim planom za implementaciju Strategije reforme pravosuđa 2016-2018 i Akcionim planom za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava u 7 prioritetnih oblasti.

Realizacija projekta traje osam mjeseci, a odobrena sredstva za realizaciju za obje partnerske organizacije i njihove aktivnosti iznose 15,710.10 €.

 

Pripremila: Dragana Sokić, programska asistentkinja 

                                                                                     

 

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore poziva sve zainteresovane osobe s invaliditetom da se prijave za učešće u Školi ljudskih prava OSI. 

Škola će biti organizovana u Podgorici, jednom nedjeljno, u trajanju od tri mjeseca (februar - april) i obuhvatiće, između ostalog, sledeće teme: Istorijat ljudskih prava OSI; Domaći i međunarodni instrumenti za ostvarivanje/zaštitu ljudska prava OSI; Uloga institucija u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava OSI; Filozofija samostalnog života, Odnos medija i društvena slika prema invaliditetu, Antidiskriminacija, institucionalni mehanizmi za zaštitu od diskriminacije i druge.

Osim predavanja u okviru Škole biće korištene metode studije slučaja, igranja uloga, diskusija, simulacija i dr. Nakon Škole je planirano testiranje, a samo uspješni kandidati će dobiti sertifikate o završenoj školi, a najboljima će biti pružena i prilika da se dodatno usavršavaju kroz program Pravne klinike.

Škola se sprovodi u okviru projekta (Sa)učesnici u ostvarivanju prava, koji je podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava kroz konkurs za NVO u 2018. u oblasti zaštite prava lica sa invaliditetom.

Zainteresovani kandidati se mogu prijaviti dostavljanjem motivacionog pisma i biografije najkasnije do 28. januara na mejl adresu Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. s naznakom: Prijava za Školu ljudskih prava OSI. Za detaljnije informacije možete se obratiti putem iste mejl adrese.

UMHCG će najkasnije do 31. januara obavijestiti kandidate o tačnim terminima i mjestu održavanja Škole.

Predviđeni broj učesnika u Školi je 20.

 

Pripremila: Nada Bošković 

Endrju (Andrew), dvadesetjednogodišnji momak, je postao senzacija zahvaljujući nastupu na audiciji plesnog šoua. Njegov nastup u Bibisijevom šouu (BBC show)Najbolji plesač (The Greatest Dancer) pogledan je više od 29 miliona puta na Fejsbuku otkako je objavljen u ponedjeljak ove sedmice, a podijelilo ga je više od pola miliona ljudi.

Njegova majka objasnila je kako je njen sin otkrio ples kad je gledao šou Strogo plesanje „Strictly Come Dancing“ na TV-u prije više godina. "Počeo je izvoditi plesove iz šoua u dnevnoj sobi", kaže njegova majka Dona (Donna). "To ga je činilo sretnim."

Kad se pojavio na pozornici, Endrju se činio nervozan, no trebalo mu je tek 35 sekundi da prikupi dovoljno glasova publike za prolazak dalje. Naime, "ako 75 % publike glasa da im se sviđa ono što vide, plesači prolaze u sljedeću fazu takmičenja i dobijaju mentora" piše na službenoj stranici ovog šoua.

Tad se otvori ogledalo i prikaže publika s druge strane, koja je pratila nastup. Kad je Endrju vidio publiku, zastao je na tren, prije nego ga je mama podstakla da pleše dalje.

Kad je završio sa svojom tačkom, dobio je stajaće ovacije od publike, a dvoje članova žirija bili su u suzama.

Najbolji plesač (The Greatest Dancer) šou je od osam epizoda koji se emituje u Velikoj Britaniji subotom na prvom programu Bibisija (BBC One).

Pobjednik šoua osvaja 50 hiiljada funti i može se takmičiti u još jednom rijaliti šouu (reality showu) – Strogo plesanje (Strictly Come Dancing).

 Pa, Endrju, sretno! 

https://www.facebook.com/soaruk/videos/307778153191578/?t=1 

Pripremila: Marina Vujačić

Izvor: Index.hr

petak, 11 januar 2019 16:55

Nisam pijana, imam cerebralnu paralizu!

Poslovna žena - instruktorka joge, i blogerka Kamila Šokanova živi u prestonici Kazahstana, u Astani. Ona ima cerebralnu paralizu, a veoma često se prema njoj odnose kao da je u alkoholisanom stanju. Šokanova kaže da su osobe sa invaliditetom u Kazahstanu često izložene diskriminaciji i poniženju te da ona želi to da promeni. 

O svom iskustvu diskriminacije priča u videu koji slijedi. 

 

Preuzeto s: Radio Slobodna Evropa

DIREKCIJA ZA UREĐENjE I IZGRADNjU RADI NA UKLANjANjU FIZIČKIH BARIJERA OSOBAMA S INVALIDITETOM U KOTORU

Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora nastavlja da radi na prevazilaženju barijera na području grada Kotora. Nedavno je postavljena i betonirana kosina za ulazak u Gradski park s glavne magistrale, što omogućava ljudima koji koriste pomagala da lakše dođu do ovog zelenog kutka, jedinog u užem krugu grada.

-          Ovo jeste za pohvalu, ali ima još mnogo drugih mjesta i prilaza važnim državnim i gradskim ustanovama kulture, obrazovanja, pa i objekatima za trgovinu, koji zahtijevaju prilagođavanje potrebama OSI ukazuje Ljuba Šljuka, sekretarka Udruženja paraplegičara Kotora.

Iz Direkcije najavljuju nastavak radova na uklanjanju pomenutih barijera. Direktor Rato Brajković kazao je, za Dan, da je komisija koju čine inženjeri Direkcije i predstavnici Udruženja paraplegičara krajem 2018. obišla gradsko područje i markirala mjesta na kojima bi trebalo obaviti potrebne intervencije. Jedno od prioritetnih mjesta je Centar za socijalni rad, a osobe s invaliditetom ističu takođe i ulični prilaz Šoping centru "Kamelija, kao mjesto koje rado posjećuju.

Postavljanje prigodnih rampi za OSI potreba je ne samo građana i građanki iz kotorske opštine, nego i brojnih turista koji tokom sezone pohode grad, a među njima osobe trećeg doba koje koriste ortopedska sredstva zauzimaju značajno mjesto.

Izvor: Dnevne novine Dan

Marijana Goranović, djevojka rođena 3. januara 1989. u Nikšiću, nedavno je proglašena za najbolju sportistkinju u izboru Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Marijana je atletičarka čije se ime s poštovanjem izgovara širom planete. Dva puta je učestvovala na Paraolimpijskim igrama, u vlasništvu ima dvije srebrne medalje sa šampionata Evrope u Grosetu 2016. i s Evropskog prvenstva u Berlinu 2018. Sjajna i komunikativna Marijana je mogla da osvoji još jednu medalju u Berlinu, ali je u bacanju diska zauzela četvrto mjesto. Bila je učesnica u dva finala na Svjetskom prvenstvu 2017, ali nije uspjela da stigne do odličja.

“Definitivno je teže odbraniti titulu nego je osvojiti. Nevjerovatan je osjećaj stići do pobjedničkog postolja drugi put uzastopno na takmičenju kakvo je Evropsko prvenstvo. Spremala sam se dugo, kako fizički tako i psihički. Mnogo sam uložila rada i truda, i na kraju se sve isplatilo. Ono što je, takođe, bilo jako bitno je da sam vjerovala da mogu do medalje. Za mene ne postoji nemoguća misija”, rekla je Marijana za Sport Klub i nastavila:

“Ono što me je učinilo malo tužnom posle Evropskog prvenstva u Berlinu je činjenica da nismo imali nimalo sreće. Radmilo Baranin, koji je na prošlom evropskom šampionatu osvojio zlato u bacanju koplja i srebro u bacanju kugle, imao je hitac preko 23 metra, što je bilo dovoljno za osvajanje srebrnog odličja. Ali, na njegovu žalost i na žalost ljubitelja sporta u Crnoj Gori, koplje nije ostavilo trag na terenu, pa je pokušaj proglašen nevažećim. Na pragu osvajanja bronzanog odličja bila je i Maja Rajković. Debitantkinja na velikim takmičenja je uoči poslednje serije imala bronzanu medalju u rukama, ali je poslednjim hicem usjpela da je pretekne Ukrajinka Lebedeva, pa je Rajković završila na četvrtom mjestu. Odlični su bili Miloš Ranitović koji je osvojio sedmo mjesto u skoku u dalj, Mirnes Ramović koji je bio sedmi u bacanju diska i Danilo Gojković koji je osvojio deseto mjesto u bacanju koplja”.

 

Članovi Upravnog odbora Paraolimpijskog komiteta Crne Gore su imali težak zadatak kao i prošle godine. Na kraju, za najbolju je izabrana Marijana Goranović, a najbolji mladi sportista Crne Gore je stonoteniser Filip Radović koji je prošle godine bio laureat POKCG.

“Mi smo jedna složna porodica tako da čelnici Upravnog odbora nisu bili u problemu, naprotiv. Bili su kao i prošle godine na slatkim mukama, da od najboljih izaberu jednog. Ovoga puta je ta čast pripala meni. Naravno da sam ponosna i srećna, ali sam rekla da smo mi jedna velika porodica koja zajedno proslavlja uspjehe, a zajedno tuguje i traži izlaz iz neuspjeha i teških situacija."

Slijede dvije godine u kojima će stići mnogo važnija odluka, u kojima će stići odgovor na pitanje koliko će sportista učestvovati na Paraolimpijskim igrama u Japanu. U Londonu je to bila Marijana Goranović, u Riju je društvo Marijani pravio plivač Ilija Tadić. Kako sada stvari stoje, Crna Gora će imati brojnu ekspediciju na Igrama u Japanu. Mjestu u Tokiju mogu da se nadaju Marijana Goranović, Radmilo Baranin, Maja Rajković, Miloš Ranitović, Ilija Tadić, Filip Radović.

“Moja želja za Novu godinu je da svi zajedno krenemo na Olimpijske igre. Biće teško, ali ne i neostvarivo. Već sam rekla da za mene, kao i za ostale sportiste koje ste spomenuli ne postoje nemoguće misije. Ono što treba naglasiti je da mi ne možemo da ostvarimo normu za sebe. Mi normu donosimo Paraolimpijskom komitetu Crne Gore, a posle toga u zavisnosti od odluke Međunarodnog paraolimpijskog komiteta zavisi koliko će Crna Gora učesnika imati na Igrama. Međutim, sada nije vrijeme da se bavimo matematikom, nego da se borimo da svi ostvarimo norme, a onda da se nadamo da ćemo svi putovati u Japan, jer smatram da je u interesu MOK koji se odnosi na paraolimpizam, da širi bazu, da ispoštuje uspjehe zemlje kakva je Crna Gora, koja je mala u odnosu na mnoge zemlje na planeti, ali ima ljude sa srcem i dušom koji ne priznaju granice i koji sa ponosom nose dres s državnim grbom, šireći olimpijski duh širom planete na način na koji mogu da budu ponosni svi, od Crne Gore od čelnika Međunarodnog paraolimpijskog komiteta”, poručila je Marijana Goranović.

 

Marijana Goranović je posle priče o uspjesima na sportskom polju odlučila da se vrati u djetinjstvo..

“Ja sam peto od sedmoro djece koliko ima porodica Goranović. Moji roditelji me nikada nisu odvajali od ostale djece. Ako sam zaslužila batine dobila sam ih. Ako sam zaslužila čokoladu, ona je bila na mom stolu. Nikakvih problema nisam imala tokom odrastanja. Bila sam hiperaktivno dijete koje je lako uspostavljalo komunikaciju s drugom djecom. … Tada je bilo drugo vrijeme, djeca nisu sedela kući i igrala se sa mobilnim telefonima i gledala u TV, nego smo svi zajedno odrastali na ulici. Željela sam kao dijete da se bavim rukometom. Obožavala sam taj sport, a obožavam ga i sada. Ne propuštam ni jednu utakmicu koju mogu da pogledam, posebno ne reprezentacije i Budućnosti. Međutim, u periodu puberteta sam shvatila da ipak postoje neki limiti i da ne mogu da se bavim baš svime što poželim. U ovom slučaju to je bio rukomet. Kada sam razmišljala šta i kako dalje, pojavio se Igor Tomić”, rekla je Marijana i nastavila u dahu:

“Tomić je tada bio trener atletičara u Paraolimpijskom komitetu, a sada je predsjednik. On me je ubijedio da treba da se posvetim bacačkim disciplinama i da mogu da postanem čudo. Nisam baš vjerovala u to da mogu da postanem čudo, ali sam odlučila da probam. I evo postala sam čudo. Igor je bio u pravu. U međuvremenu, Igor se povukao s mjesta trenera, prije četiri godine je stigao Veljko Čegar koji se i sam bavio bacačkim disciplinama i krenuo je period nevjerovatnih rezultata. Period u kojem smo medalje na velikim evropskim takmičenjima osvajali u nizu, gdje smo bili učesnici finala na svjetskim šampionatima, dva puta bili na Paraolimpijskim igrama. Ako bog da zdravlja i sreće, učestvovaćemo i treći put. Ono što sigurno raduje trenera Čegara i nas atletičare je da prostora za napredak ima i to mnogo, baš mnogo”.

Atletičari su lokomotiva paraolimpizma u Crnoj Gori, ali se situacija iz godine u godinu na radost Marijane Goranović i čelnika POKCG mijenja. Pojavili su se plivač Ilija Tadić, stonoteniser Filip Radović, formirana je golbal reprezentacija, aktivni su šahisti...

 “Okruženje? Vršnjaci? Nikada nijesam spustila pogled zato što sam niža rastom. To ne znači da sam lošiji čovjek ili da je neko bolji od mene zato što je visočiji. Naprotiv, uvijek sam išla uzdignute glave i svakoga bez straha gledala u oči jer sam ponosna na sebe i na svoje kvalitete. To me je naučila porodica, a samopouzdanje je naravno poraslo u novoj porodici koju sam stekla u Paraolimpijskom komitetu Crne Gore, među mojim atletičarima i ostalim sportistima. Još jednom pozivam svu djecu s invaliditetom, da shvate da je nebo granica i da ne dozvole da im drugačije mišljenje, stereotipi ili neka vrsta sažaljenja slome volju i želju jer je bitno samo da izađu iz mraka, da vjeruju u sebe, a svijetlo postoji. Čovjek se vrednuje na osnovu djela, na osnovu srca, a ne na osnovu fizičkog izgleda”, naglasila je Marijana Goranović.

Godina koja slijedi, će biti godina velikog rada, truda i odricanja. Na programu je mnogo izuzetno jakih međunarodnih mitinga, a kruna sezone će biti Svjetsko prvenstvo koje će biti održano u Dubaiju krajem 2019.

“Rad, rad i samo rad. To je ono što nas očekuje u godini koja slijedi. Svi smo svjesni da imamo mnogo prostora za napredak. Imamo jednog od najboljih trenera na planeti uz nas. Na nama je da slušamo sajvete, da napredujemo iz dana u dan i da stignemo do normi za Paraolimpijske igre. Uvjerena sam da će broj predstavnika iz Crne Gore biti mnogo veći nego što je to bio slučaj u Brazilu. Tada smo ugled Crne Gore branili Ilija Tadić i ja, a sada će na svečanom otvaranju i defileu, delegacija Crne Gore biti brojnija. Uvjerena sam u to, kao što sam uvjerena i silno motivisana da treći put uzastopno izborim plasman na Olimpijske igre”.

Paraolimpijci iz Crne Gore su definitvno ponos države. Uz sjajne rezultate koje ostvaruju na sportskim borilištama, nastoje da budu svijetlo, da pomognu svima kojima imaju slične probleme sa kojima su se i sami suočavali da shvate da ne postoje granice, da vjerom, voljom, srcem i dušom možete da ostvarite sve što poželite.

Nama ostaje da Marijani i njenim “članovima porodice” iz POKCG poželimo mnogo uspjeha i da u što većem broju odu na Paraolimpijske igre u Japanu.

 

Izvor: Sportski klub.rs 

 

UMHCG je 1. januara započelo realizaciju projekta Naš je budžet naša stvar! s ciljem doprinosa reformi javne uprave u kontekstu upravljanja budžetom, odnosno kontrole javne potrošnje.

Opšti cilj projekta Naš je budžet naša stvar! je doprinos kontroli utroška posebnih doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom i procesu planiranja budžeta za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI.

Rezultati projekta koji se žele postići ovom šestomjesečnom inicijativom odnose se na:

R1: Unapređen nivo informisanosti i javnog dijaloga o finansijskom aspektu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom;

R2: Unapređena transparentnost uplata posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom i planiranja potrošnje ovih sredstava.

Aktivnosti planirane ovim projektom podijeljene su u dvije ključne grupe i mogu se razvrstati na aktivnosti:

1. Sprovođenja istraživanja o prihodima po osnovu posebnog doprinosa za zapošljavanje OSI i potrošnji ovih sredstava:

U okviru ove aktivnosti biće sprovedeno: Desk istraživanje u okviru koga će biti analizirani svi dostupni dokumenti koji sadrže informacije o posebnim doprinosima za zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno prihodima po osnovu posebnih doprinosa, budžetu namijenjenom za mjere profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, po kategorijama troškova, odnosno aktivnsti. Dodatno u okviru ove aktivnosti biće korišćeni mehanizmi koje nudi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kako bi se prikupile informacije u posjedu organa državne uprave a koje nijesu javno objavljene, odnosno dostupne javnosti.

U okviru aktivnosti istraživanja, a u cilju adekvatnijeg razumijevanja i dijaloga, kao i obrade podataka, biće organizovani i sastanci s institucijama u prvom redu Ministarstvom finansija, Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Zavoda za zapošljavanje, Skupštinskog odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje i Odbora za ekonnomiju, finansije i budžet, kao i Državne revizorske institucije.

Nakon sprovođenja aktivnosti istraživanja svi sistematizovani podaci biće objavljeni u okviru Analize o finansijskom aspektu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, koja će sadržati i informacije odnosno analitički osvrt na postojeći zakonski okvir profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Analiza će sadržati i preporuke za unapređenje zakonodavnog okvira i procesa planiranja, raspodjele, utroška i kontrole budžeta u segmentu posebnih doprinosa za zapošljavanje, odnosno mjera profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja OSI.

Sve navedeno biće predstavljeno na okruglom stolu na kojem će biti pozvani predstavnici svih nadležnih institucija, unije poslodavaca i Unije slobodnih sindikata, medija, političkih partija, domaćih i međunarodnih NVO.

U okviru seta aktivnosti: 2. Kampanja javnog zastupanja i medijska kampanja, biće sprovedene aktivnosti:

2.1. Upućivanje inicijative Ministarstvu finansija za izradu Uputstava za uplatu posebnih doprinosa, nakon sačinjene Analize i sprovedene javne diskusije o sadržaju iste.

Zatim 2.2. Emisija studijskog karaktera u saradnji s Televizijom Vijesti (u nekom od trenutnih formata) u okviru koje će se pokrenuti javna debata s predstavnicima Ministarstva finansija, Ministarstva rada i socijalnog staranja i organizacija osoba s invaliditetom.

Na kraju zbog konzinuirane medijske pažnje i informisanja javnosti, ali i posebno osoba s invaliditetom biće sprovedena kontinuirana kampanja na društvenim mrežama i u drugim medijima.

 

Projekat Naš je budžet naša stvar! je finansijski podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta "Money Watch - Civilno društvo, čuvar budžeta", koji sprovodi Institut alternativa, u partnerstvu sa Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, a uz finansijsku podršku Evropske unije kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Povezani članci: UMHCG u okviru konkursa za NVO dobilo podršku za kontrolu utroška sredstava namijenjenih za zapošljavanje OSI

Strana 10 od 29

Back to top