ponedeljak, 23 decembar 2019 10:28

Nije dovoljno deklarativno zalaganje za mlade

Written by

Sinoć je (nedjelja, 22 XII 2019.) na Javnom servisu, u emisiji Okvir stavljen akcenat na učešće mladih u procesu donošenja odluka i omladinskom aktivizmu. Učesnici emisije  su se usaglasili da je pitanje mladih multisektorskog, odnosno multidisiciplinarnog karaktera, tako da je za napredak po ovom pitanju neophodna sinergija institucija i organizacija, što je u u sinoćnoj debati i predočeno kroz stavove, mišljenja, iskustva predstavnika odgovornih i odgovarajućih kanala.

Nenad Koprivica, Ministarstvo sporta i mladih, Duško Rajković, Centar za stručno obrazovanje, Radule Novović, Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Indira Količić, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Aleksandar Šipčić, Studentski parlament Crne Gore, učestvovali su i dali svoje viđenje na teme poput položaja mladih u društvu, njihovog kreativnog učešća u procesu donošenja odluka, zainteresovanosti mladih u procesu donošenja odluka, učešća u javnim raspravama, pitanja volonterizma, uticaja formalnog obrazovanja na omladinski aktivizam, položaj mladih s invaliditetom, na koji način izvršna i zakonodavna vlast može pomoći mladima s invaliditetom, koliko se glas studenata čuje na lokalnom nivou, i kojim kanalima približiti mladima proces donošenja odluka, proaktivno učešće, a da bude jasno i bliskog karaktera.

 Položaj mladih

Prema riječima Nenada Koprivice iz Ministarstva sporta i mladih, pitanje mladih je multisektorsko pitanje. Položaj je kako tvrdi, isti u Crnoj Gori kao i regionu, i da se treba raditi na zaposlenju, kvalitetnom obrazovanju, zdravlju, bezbjednosti mladih

''Nikad nije bilo više mogućnosti za mlade, ocijenio je Koprivica, pozivajući se na primjere studenskih razmjena, programa, razvoju omladinskog preduzetništva. Pitanje mladih je inkluzivnog karaktera, što se pokazuje kroz novi Zakon za mlade, strateške i akcione planove, opredjeljeno je preko 800.000 evra za omladinske organizacije, a posebno su ponosni na projekat studenskih kartica, besplatnih samo u Crnoj Gori i Malti, a u našoj zemlji, podijeljeno je oko 6.000 kartica. Takođe, formirana je Kancelarija za regionalnu saradnju, finansiraju se sportski talenti, što je karakterisitčno za Crnu Goru u odnosu na region.

Aleksandar Šipčić iz Studenskog parlamenta ističe da položaj mladih nije na zadvoljavajućem nivou, ali ni na poraznom. Problemi se tiču nepotizma, partijskog zapošljavanja, potrebno je uliti povjerenje mladima. Institucije rade kvalitetan posao, ali šta je to. Mora biti bolja koordinacija. ''Svi smo zastupljeni, ali šta je konkretno, suštinsko'', pita Šipčić.

Novović ističe da je kroz Zakon o mladima iz aprila ove godine, stavljen akcenat na proaktivno učešće na lokalnom i nacionalnom nivou. Neke opštine, navodi, imaju Sekretarijate za mlade, ali ipak prema nekim istraživanjima, značajan procenat mladih nije zainteresovan za učešće u donošenje odluka. ''Nije lako, jednostavno, nemaju afiniteta, a ni energije''. Sa ovom situacijom  suočavaju se i ostale zemlje, između ostalog, naveo je Novović. Međutim kao odgovor iz Unije srednjoškolaca Crne Gore, stiže pojašnjenje da ima energije kod mladih. Kroz OmladinskI centar u Podgorici prošlo je oko 2.400 mladih ljudi, pa je neophodno imati takve servise za mlade u svakom crnogorskom gradu, ocijenila je Indira Količić, iz Unije srednjoškolaca.

Na pitanje kako formalno obrazovanje utiče na omladinski aktivizam, Duško Rajković iz Centra za stručno obrazovanje kazao je da je njihova misija da mladi nakon završetka obrazovanja odmah dobiju zaposlenje. Misle da su na dobrom putu, i da je za pozitivne rezultate potrebna saradnja sa civilnim i državnim sektorom.

 Nepostojanje istih startnih pozicija za mlade s invaliditetom

Kako je istakla Marina Vujačić, iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, mladi s invaliditetom nijesu u ravnopravnom položaju sa mladima. To je uslovljeno i crnogorskim mentalitetom, nijesu iste startne pozicije, prvenstveno je problem fizička pristupačnost.

''Treba se sistemski rešavati, ne pojedinačno, ni periodično. Ima dobrih primjera, bilo bi porazno da ih nema u 2019'', između ostalog, komentarisala je Vujačić.

Koprivica je odgovorio da će se novim zakonom institucionalizovati servisi za mlade, a samim tim će se raditi na pristupačnosti. Na sjeveru se planira izgradnja 6 takvih servisa.

''Za osobe s invaliditetom predviđeno je besplatno školovanje na privatnim i državnim fakultetima'' dodao je Novović, dok je Rajković kazao da postoje određeni tehnički problemi oko pristupnih rampi, ali se radi na tome. Takođe je istakao da u Crnoj Gori imaju „djecu sa posebnim potrebama“ u formalnom obrazovanju. Ne odstupa se od gradiva, samo se olakšava pristup. Za sledeću godini, navodi Rajković, planiraju 15 obrazovnih programa za inkluziju.

 Volonterizam

Srednjoškolci vole da volontiraju, ocijenila je Količić, ali u Crnoj Gori, ne postoji način na koji se vrednuje taj rad. Na primjer, na prijem za fakultete, ne postoje poeni za volontiranje. Kroz projekat ''Akcion dan'', govori Količić, mladi tog dana ostavljaju formalne okvire obrazovanja ako su u mogućnosti, i posvećuju se aktivizmu, neformalnom obrazovanju.

Nijesmo u društvu jednakih šansi

Mladi se ne usavršavaju, žele brzo da stignu do diplome. Nakon završenih studija, u prosjeku na prvi posao čekaju dvije godine. Šipčić napominje da ukazuju na problem, a da većina to radi pro–forme. Nijesu u društvu jednakih šansi, jer se dešava hiperprodukcija diploma koje dolaze sa sumnjivih fakulteta, npr, mladi na sjeveru nemaju iste šanse, kao oni u drugim djelovima Crne Gore. Prema njegovim riječima, treba više raditi na neformalnom obrazovanju. Ne zbog nagrade, već zbog suštine.

''Nije dovoljno deklarativno zalaganje za mlade, ocijenio je Šipčić.

Koprivica tvrdi da mehanizmi za učešće mladih postoje, ali da treba interesovanja i sa druge strane, pošto se za sve obično prijavljuje isti krug ljudi. ''Prilika ima, ali treba se interesovati, dodao je Koprivica.

Vujačić se vratila na konstataciju Novovića, pa je tom prilikom istakla da je besplatno školovanje na privatnim i državnim fakultetima stvar kompenzacije, jer mladi s invaliditetom nemaju podršku. Prva ću se, napomenula je Vujačić, zalagati da se to besplatno školovanje ukine, kada budu jednake mogućnosti. Nije pitanje cijene, već odgovornosti.

 Nema samoinicijativnog učešća

Na pitanje da li se glas mladih čuje na javnim raspravama, Količić je izjavila da to sve zavisi od načina učešća. Ako ste pozvani, mladi se odazivaju, ali samoinicijativno, ne.

''Od zadovoljne, edukovane, mlade osobe benefite će osjetiti čitavo društvo, govori Količić, ali porulje da mladi moraju biti spremni da rade na rešavanju problema.

''Mladi mogu biti pokretači promjena, ako se to uvažava, cijeni Šipčić.

 Pristupačna komunikacija

Okosnice završnih riječi zasnovale su se na poruke da jezik institiucija bude pristupačan mladim ljudima, i da se više koriste digitalni alati koji su svakodnevica omladini, jasna komunikacija mladih sa jedne, i institucija sa druge strane, odnsono sinergija sviha aktera na nacionalnom, lokalnom, državnom i civilnom nivou, koji će obezjediti da se glas mladih zaista čuje.

 

Tekst je preuzet s portala www.makanje.me, autorke Milene Radonjić

Pročitano 557 put(a)

Back to top