utorak, 22 septembar 2020 07:13

Šef UNICEF u Crnoj Gori tvrdi da Ministarstvo nije uvažilo preporuke: Nijedno dijete ne treba u potpunosti isključiti iz učenja u učionici

Autor:

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander kazao je u intervjuu za Pobjedu da Ministarstvo prosvjete nije uvažilo neke njihove ključne principe preporuka za organizaciju nastave od 1. oktobra, ističući da nijedna uzrasna grupa ne bi trebala u potpunosti da bude isključena iz učenja u učionicama.

Takvog mišljenja su i pojedini roditelji koji su nedavno burno reagovali na odluku Ministarstva prosvjete o načinu na koji će da organizuje nastavu dok traje epidemija koronavirusa. 

POBJEDA: Crna Gora je odlučila da kroz kombinovani model organizuje nastavu od 1. oktobra prema kome će osnovci do šestog i srednjoškolci prvog razreda ići u školu, dok će ostali učiti od kuće. Šta mislite o ovom rješenju?

SANTANDER: Mi smo dali preporuke UNICEF-a i UN-a, ali trenutna rješenja Ministarstva prosvjete nisu u potpunosti u skladu s nekim od ključnih principa tih preporuka.

Kao prvo, jedinstveni model za sve škole i za svu djecu ne samo da zanemaruje razlike u potrebama učenika na koje bi kvalitetan obrazovni sistem trebalo da odgovori, već zanemaruje i razlike u pogledu kapaciteta škola i lokalnog epidemiološkog konteksta. Stoga, preporučujemo da svaka škola bude u prilici da sama donese odluku o najboljim načinima organizovanja kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja za vrijeme pandemije kovida-19. Takva odluka trebalo bi da se zasniva na dva ključna faktora: procjeni lokalne epidemiološke situacije i dubinskoj analizi kapaciteta škole za stvaranje bezbjednog okruženja u kojem će rizik od zaraze učenika i zaposlenih biti sveden na najmanju moguću mjeru. Stoga bi odluku o ponovnom otvaranju škola i modalitetima rada svake škole trebalo donijeti u saradnji sa zdravstvenim stručnjacima, upravom škole, zaposlenima, roditeljima, učenicima i lokalnom zajednicom. Budući da je epidemiološka situacija još nestabilna, rezultat bi vjerovatno bio kombinovani pristup modalitetima nastave – u učionicama ili van njih, kao i onlajn nastave – koji bi se razlikovali od škole do škole.

Kao drugo, nijedna uzrasna grupa ne bi trebala u potpunosti biti isključena iz učenja u učionicama. Takođe, veoma je važno posvetiti posebnu pažnju potrebama najugroženije djece poput one s hroničnim bolestima, djece s invaliditetom, djece koja žive u siromaštvu, kao i romske i egipćanske djece. U obavezi smo da pronađemo rješenja kako bi svako dijete imalo pristup kvalitetnom obrazovanju.

Na kraju, pozivamo škole i Ministarstvo prosvjete da sarađuju sa lokalnim zajednicama i privatnim sektorom na prevazilaženju digitalnog jaza obezbjeđivanjem novih tehnologija i obuka o digitalnim vještinama i digitalnoj pedagogiji svim nastavnicima i učenicima.

POBJEDA: Pojedini roditelji oštro su se usprotivili odluci Ministarstva prosvjete, smatrajući da djeca svih razreda treba da idu u školu, jer, između ostalog, nemaju vremena da uče sa njima kod kuće, te će im se nametnuti obaveza da im plaćaju privatne časove. Kako na to gledate i je li moguće u ovoj vanrednoj situaciji pronaći rješenje kojim će biti svi zadovoljni, a da se ujedno očuva zdravlje građana? 

SANTANDER: U našim preporukama jasno smo stavili do znanja da nijedna uzrasna grupa ne smije biti u potpunosti isključena iz učenja u učionici. Nedostatak roditeljske podrške predstavlja izazov za mnogu djecu tokom pandemije, a ne samo za djecu koja žive u siromaštvu. To je jedan od razloga zbog kojih promovišemo aktivno učešće svih zainteresovanih strana, prvenstveno roditelja, nastavnika i djece, u javnoj raspravi o ovom pitanju. Moramo slušati njihov glas kako bismo prepoznali sve izazove i pronašli najbolje načine za njihovo rješavanje. Na primjer, tokom nedavnih sastanaka koje sam imao s roditeljima i nastavnicima po ovom pitanju, jedan od prijedloga koji sam čuo od njih je angažovanje studenata univerziteta, posebno onih koji su na master studijama, a koji će u budućnosti i sami postati nastavnici. Oni bi se mogli angažovati kao asistenti u nastavi koji pružaju individualnu podršku u učenju svakom djetetu kojem je to potrebno. Postoje brojna rješenja koja se mogu pronaći u saradnji sa raznim lokalnim i nacionalnim institucijama i organizacijama civilnog sektora, zbog čega su neophodne stalne konsultacije sa svim zainteresovanim stranama.

POBJEDA: Vaša istraživanja pokazala su da u našoj zemlji skoro svaka peta porodica s djecom uzrasta do 18 godina nema pristup kompjuteru ili lap topu s internetom, čime im je onemogućeno da učestvuju u nastavi na isti način kao ostala djeca. Jeste li o tom problemu razgovarali sa Ministarstvom prosvjete i kako se može riješiti? 

SANTANDER: Rezultate ovog istraživanja predstavili smo Ministarstvu prosvjete, kao i drugim relevantnim akterima. Omogućavanje pristupa digitalnim alatima koji su svoj djeci neophodni za pohađanje onlajn obrazovanja, morao bi biti najveći prioritet na nacionalnom, ali i na lokalnom nivou. Kratkoročno gledano, donacije pojedinaca i privatnog sektora mogu pomoći u rješavanju problema koji se tiču činjenice da svi učenici i nastavnici nemaju pristup novim tehnologijama. UNICEF je podržao obuku nastavnika tokom ljeta, ali je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se osiguralo da svaki nastavnik posjeduje potrebno digitalno znanje i vještine za kvalitetno onlajn obrazovanje. Ovo bi trebalo da bude dio dugoročne strategije obrazovanja za 21. vijek, bez obzira na vanredne okolnosti koje su posljedica kovida-19.

POBJEDA: Predškolske ustanove, takođe, biće otvorene od oktobra, uz najavu da će se poštovati mjere za suzbijanje korona virusa, ali da djeca nijesu u obavezi da nose maske. Neki roditelji su stava da je u takvim uslovima jako opasno slati djecu u vrtić, jer su ove ustanove i u normalnim okolnostima prebukirane. Jeste li Ministarstvu prosvjete sugerisali kako bi trebalo da funkcionišu ove ustanove i kako ocjenjujete njihovu odluku? 

SANTANDER: Prema savjetima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i UNICEF-a, od djece mlađe od pet godina ne bi trebalo zahtijevati da nose maske. Nerealno je očekivati da će svako dijete predškolskog uzrasta nositi masku, pri čemu je nošenje maski opasno po život beba i djece mlađe od dvije godine zbog opasnosti od gušenja. Iz tog razloga, naše preporuke predškolskim ustanovama odnose se na svakodnevno čišćenje učionica i dvorišta u vrtićima, uključujući i redovno čišćenje toaleta u toku dana. Kad god je to moguće, zaposleni u predškolskim ustanovama bi trebalo da nose maske. Ključno je edukovati sve zaposlene i svu djecu o prevenciji kovida-19, što znači da treba da imaju informacije o simptomima kovida-19, respiratornoj higijeni, pravilnim načinima da se održava higijena ruku... Preporučuje se organizacija čestog pranja ruku kao dijela svakodnevne rutine djece i zaposlenih, kao i povećanje protoka vazduha i ventilacije u svim prostorijama.

POBJEDA: Nedavno Vam je počeo mandat šefa UNICEF-a u našoj državi. Što će da bude u fokusu Vašeg djelovanja? 

SANTANDER: Siromaštvo djece, koje se ne ogleda samo u nedostatku prihoda, već i u nedostatku mogućnosti da svako dijete ostvari svoj puni potencijal, biće naš fokus u Crnoj Gori u narednim godinama. Rad na ovom pitanju pokriva sve sektore. Poboljšanje kvaliteta obrazovanja za svako dijete neophodno je kako bi se prekinuo međugeneracijski ciklus siromaštva. Pored toga, visok kvalitet dječje i socijalne zaštite, kao i zdravstvene zaštite, presudan je za sprečavanje brojnih uzroka siromaštva djece, kao i za njihovo rješavanje.

Procijeniti broj djece koja prose na ulici i onda riješiti problem

POBJEDA: Godinama se u Crnoj Gori ne rješava problem prosjačenja djece. Hoćete li i na koji način insistirati da se suzbije ova pojava? 

SANTANDER: Prosjačenje djece identifikovano je kao jedno od ključnih pitanja ljudskih prava u Crnoj Gori u Preporukama Komiteta UN za prava djeteta iz 2018. godine. Prema preporukama Komiteta UN za prava djeteta, Crna Gora bi prvo trebala da obavi procjenu broja djece na ulici i da uradi analizu ključnih uzraka ove pojave. Na osnovu te analize, neophodno je uraditi i sprovesti strategiju za rješavanje ovog pitanja, a ključno je da se njeno sprovođenje stalno prati i da se na osnovu podataka procjenjuje njen uspjeh. Od suštinskog je značaja da se sve to radi u bliskoj saradnji sa svim relevantnim sektorima na nacionalnom i lokalnom nivou – policijom, tužilaštvom, socijalnom zaštitom, zdravstvom i obrazovanjem. Intervencije koje uključuju pružanje boljih usluga podrške porodici i koje doprinose borbi protiv siromaštva djece ključne su za rješavanje ovog problema. UNICEF je spreman da podrži ove napore, jer nam smanjenje siromaštva djece predstavlja najvažniji prioritet.

Ponosan na grant od koga ima koristi više od milion djece

POBJEDA: Prije dolaska u Crnu Goru bili ste zamjenik šefa predstavništva UNICEF-a na Tajlandu i u Venecueli. Na koje tamošnje učinke ste najviše ponosni? 

SANTANDER: Tokom godina koje sam proveo na poziciji zamjenika šefa predstavništva UNICEF-a na Tajlandu, rezultat na koji sam bio najponosniji bio je Grant za podršku djeci. UNICEF je podržao vladu i koaliciju organizacija civilnog društva u naporima da uspostave grant za podršku djeci kao vodeću vladinu politiku. Ovaj grant odnosi se na djecu starosti do šest godina iz porodica s godišnjim prihodom od oko 3.000 eura. Preko milion djece danas ima koristi od ovog programa, a kada bude u potpunosti implementiran do 2024. godine, obuhvatiće 1,8 miliona djece.

U Venecueli sam radio kao vršilac dužnosti zamjenika šefa predstavništva UNICEF-a u okviru kratke misije unapređenja humanitarnog odgovora u toj zemlji početkom 2019. godine. Tokom tog vremena, prioritetno područje djelovanja UNICEF-a bilo je da se svakom djetetu osigura pristup obrazovanju. Humanitarni napori koje je UNICEF ulagao u podršku obrazovanju u Venecueli u to vrijeme su se ogledali u dvije glavne komponente: prva se odnosila na podršku obezbjeđivanju prijeko potrebnih materijala i sredstava za javne škole, izgradnju kapaciteta i pružanje podrške nastavnicima, dok se druga ticala organizacije integrisanih programa (obrazovanje, dječja zaštita i higijena) u školama u najugroženijim područjima zemlje.

Sa porodicom uživa u crnogorskom gostoprimstvu

POBJEDA: Kakvi su utisci o Crnoj Gori i jeste li ranije dolazili u našu zemlju? 

SANTANDER: Prvi put sam u Crnoj Gori. Moji utisci o Crnoj Gori i Crnogorcima su da ste gostoljubiv, topao i strastven narod, kao i da imate zadivljujuću zemlju. Moja partnerka, Tereza i ja, imamo troje male djece: Valentinu staru pet godina, Teiga starog tri godine, i Rokea koji ima godinu. Sada zajedno živimo ovdje i vidimo da su Crna Gora i njeni ljudi vrlo porodični. Ni sam ne bih mogao zamisliti ljubaznije, zanimljivije i ljepše mjesto za rad i život.

Izvor: Pobjeda

Pročitano 2769 put(a)

Back to top