utorak, 16 april 2019 20:37

TRANSFORMACIJA KULTURE, POLITIKE I PRAKSE ZA JEDNAKA PRAVA  

Autor:

U kurikulumima obrazovih institucija neophodno je uvrstiti teme koje se odnose na ljudska prava i prava osoba s invaliditetom (OSI) i približiti njihov značaj učenicima od najranijeg uzrasta u cilju prevencije eventualne diskriminacije.

To je ocijenjeno na javnoj debati „Ljudska prava osoba s invaliditetom u obrazovnim kurikulumima“, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u okviru projekta “Učestvovanje s odlučivanjem” (“Participation with Decisions – PWDs”).

Programska menadžerka u UMHCG, Anđela Radovanović, poručila je da poštovanje ljudskih prava i podučavanje istih treba da bude sastavni dio obrazovnog sistema i da predstavlja okosnicu razvoja društva.

„Ipak, nerijetko, ogromne su razlike između teoretskih postavki i primjene u praksi. Stoga nije dovoljno da o osobama s invaliditetom (OSI) i ljudskim pravima govorimo samo u okviru pojedinačnih segmenata određenih predmeta, već to mora biti svakodnevica teorije i prakse“, navela je Radovanović.

Ona je kazala da, iako se ulažu napori u otklanjanju prepreka za OSI na fakultetima, ta populacija nema potpuni pristup obrazovnim institucijama.

„Na mnogim tek renoviranim fakultetima, i dalje su nepristupačne katedre ili table granica koju mnoge OSI ne mogu da dosegnu, uprkos znanju i kvalitetu. I dalje u rječnicima uz riječi kojima se opisuju OSI stoje odrednice o nesposobnosti, onesposobljenosti ili nemogućnosti. I dalje u knjigama postoje termini poput „retardiranosti, ometenosti, smetnji“, a budući nastavnici kroz psihološke predmete uče i o „defektnoj djeci“, navela je Radovanović.

Ona je istakla da se znanje o važnosti ljudskih prava usvaja od primarnog stepena obrazovanja.

„Poštovanje ljudskih prava počinje još na vratima pristupačnih vrtića, nastavlja se u školama u koje nas roditelji ne unose, a školski drugovi i nastavnici ne skupljaju novac za rampu i lift humanitarnim akcijama, teče dalje kroz fakultete gdje stičemo obrazovanje iz literature u pristupačnim formatima i nastavlja svoj život tamo s druge strane pristupačne katedre, odakle će univerzitetski profesori koji se javno deklarišu kao OSI, učiti druge o neraskidivoj simbiozi ljudskih prava i obrazovanja“, poručila je Radovanović.

Konzul SR Njemačke u Podgorici, Ursula Romerskirhen (Ursula Romerrskirchen), kazala je da inkluzija u svakoj prilici društvo čini pravednijim i humanijim, jer, kako je pojasnila, omogućava svakom čovjeku da razvije svoj puni potencijal, da učestvuje u svim životnim oblastima, kao i u oblikovanju istih.

 

„Inkluzija, suprotno marginalizaciji, podrazumijeva priznanje ljudskog roda i prava na samoopredjeljenje svakog čovjeka, bez kojeg slobodno društvo ne može postojati“, istakla je Romerskirhen.

Ona je pojasnila da projekat, u okviru kojeg je održana javna debata, treba da doprinese iniciranju javne diskusije o nedostatku nastavnog plana i programa u okviru formalnog obrazovanja o pravima OSI.

„Projekat je okupio psihologe, pedagoge i advokate, koji su učili o ispravoj terminologiji u ovoj oblasti, kako bi se izbjegla diskiminacija. Misija Pravne klinike, koja je rezultat Škole ljudskih prava OSI, je osnaživanje te populacije, odnosno inkluzija i obezbjeđivanje pravne nezavisnosti, kao i prevazilaženje pravnih prepreka koje mogu uticati na zdravlje i kvalitet života tih osoba“, navela je Romerskirhen.

Samostalna savjetnica u Direkciji za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Aleksandra Popović, kazala je da je unaprijeđeno zakonodavstvo na svim nivoima obrazovanja, kroz uvođenje, kako je pojasnila, antidiskriminacionih odredbi i odredbi koje uređuju promociju jednakosti.

 „Na osnovu izvještaja za prethodni dvogodišnji period važno je napomenuti da su sve mjere realizovane, a novim Akcionim planom za 2019. i 2020. godinu utvrđeno je deset novih mjera, sa ciljem da do kraja 2020. dođe do smanjenja diskriminacije za dva odsto. Takođe, već osmu godinu zaredom, u skladu sa nastavnim planom edukacije, organizuju se obuke za sve one koji su zaduženi za primjenu i sprovođenje antidiskriminacionog zakonodavstva“, rekla je Popović.

Ona je navela da taj resor kontinuirano radi na podizanju svijesti o poznavanju i poštovanju ljudskih prava, kod djece najranijeg školskog uzrasta.

Kako je istakla, neophodno je približiti učenicima značaj poštovanja ljudskih prava, u cilju prevencije eventualne diskriminacije.

„U kurikulumima obrazovih institucija je bitno uvrstiti teme koje se odnose na ljudska prava, i koju je neophodno približiti učenicima u najranijem uzrastu. To je način da djeci ukažemo na princip jednakosti, neophodnost poštovanja ljudskih prava OSI. Takođe predstavlja doprinos znanju djece o postojanju društva bez diskriminacije", poručila je Popović.

Načelnica Direkcije za predškolsko i inkluzivno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Tamara Milić, kazala je da inkluzivno obrazovanje predstavlja ispunjavanje svih ljudskih prava, a prije svega prava djece da učestvuju u sistemu obrazovanja i vaspitanja.

„Ljudska prava i principi se konkretizuju kroz individualne razvojno-obrazovane programe djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju i realizuju se u nastavni proces. Oni nisu usredsređeni samo na akademska postignuća već i na lične i razvojne potrebe“, kazala je Milić.

 

Ona je kazala da je Ministarstvo izradilo paket za nediskriminaciju za nastavnike i učenike, sa preporukama koje treba da sprovedu, kako bi razvili forme tolerancije i prihvatanja različitosti.

„Kada govorimo o kontinuitetu inkluzivnog obrazovanja, moramo krenuti od najranijeg uzrasta i zbog toga smo sproveli aktivnosti i priču o ranoj intervenciji, da bi djeca pripremljena ulazila u vrtiće i osnovne škole“, kazala je Milić.

Ona je kazala da je plan da se tranzicioni program usmjeri na univerzitete i fakultete, kako bi nastavu prilagodili studentima sa invaliditetom.

Prodekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Ljiljana Jovanović, kazala je da je ta ustanova prilagodila nastavni plan za OSI i otklonila sve fizičke prepreke, koje bi mogle da ih spriječe u procesu obrazovanja.

 „Pravni fakultet je 2011. godine prilagodio prostor OSI, postoji poseban lift, digitalna tabla, posebne trake za olakšavanje kretanja osobama sa oštećenjem vida. Što se tiče nastavnog procesa, ljudska prava se proučavaju na osnovim studijama, magistarskim i doktorskim studijama“, navela je Jovanović.

Ona je kazala da, u okviru magistarskih studija, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, smjer „Inkluzivno obrazovanje“ školuje kadar koji je izuzetno značajan za OSI.

„Na Filozofskom fakultetu, postoje magistarske studije „Inkluzivno obrazovanje“, gdje se školuju, stiču teorijska i praktična znanja, osobe i kadrovi koji će kasnije pomagati učenicima i nastavnicima u prilagođavanju nastavnih programa za OSI. To je veoma značajan smjer i zanimanje koje će u budućnosti naći svoje mjesto na tržištu rada“, kazala je Jovanović.

Samostalna savjetnica za istraživanje i razvoj obrazovanja i vaspitanja djece s posebnim obrazovnim potrebama iz Zavoda za školstvo, Anita Marić, istakla je da Zavod sprovodi aktivnosti i edukacije učenika i stručnih saradnika, kojim utiču na razvoj i poštovanje ljudskih prava.

„Izradili smo udžbenike u saradnji sa Zavodom za udžbenike, UNICEF-om i Resursnim centrom. To su elektronski audio-vizuelni udžbenici, čitanke od četvrtog do devetog razreda, istorija od šestog do devetog razreda. Obučili smo nastavnike u više od 50 škola, kako bi savladali primjenu materijala“, kazala je Marić.

Ona je kazala da je Zavod pripremio materijale za osobe sa poteškoćama u učenju, kako bi detaljnije savladali bazične vještine čitanja, koje im omogućava dalje učenje.

Aktivistkinja za prava OSI, Marina Vujačić, ocijenila je da crnogorsko društvo ima pogrešnu percepciju inkluzivnog obrazovanja.

„Inkluzivno obrazovanje nije obrazovanje djece sa invaliditetom, već je obrazovanje za sve, koje će uključiti sve učenike i sve njihove razlike, potencijale i mogućnosti. To je transformacija u kulturi, politici i praksi“, rekla je Vujačić.

Ona je kazala da se u literaturi, koja se koristi u formalnom obrazovanju, ne upotrebljava adekvatna terminologija koja se odnosi na osobe s invaliditetom.

Invaliditet, kazala je Vujačić, je društveni faktor koji predstavlja glavnu prepreku OSI u uživanju osnovnih ljudskih prava.

„Invaliditet je ono sa čim se suočavaju OSI kada nailaze na raznorazne prepreke i ograničenja koja im zapravo drugi postavljaju. To se ogleda u praksi, u zakonima i negativnom pravnom nasleđu, administrativnim procedurama, fizičkom okruženju“, kazala je Vujačić.

Ona je navela da nije dovoljno prilagoditi ulaz na fakultete, već kompletan prostor gdje se odvija nastava.

„Pristup fakultetima se ocjenjuje kao pristupačan, jer se misli da je za studenta sa invaliditetom dovoljno da uđe u neki prostor, ali ne razmišlja na koji način ga studenti žele koristiti i u kojim segmetima mogu uživati, kao i svi drugi studenti. Određeni prostori, poput katedre i mjesta gdje se koriste prezenciatcije, nisu pristupačne za OSI, što znači da niko nikada ne vidi u OSI profesora sa invaliditetom“, istakla je Vujačić.

Nakon panela je uslijedila diskusija u kojoj su učestvovali predstavnici Univerziteta Crne Gore, institucije Ombudsmana, UNICEF-a, Erasmus+ kancelarije, kao i polaznici Pravne klinike u okviru projekta.

 

Izvor: PR Centar, PR pres servis

Pripremila: Anđela Radovanović 

Pročitano 599 put(a)

Back to top