četvrtak, 01 novembar 2018 22:13

Milioni žrtava katastrofa bez humanitarne pomoći

Autor:

ŽENEVA - Međunarodna federacija crvenog krsta i crvenog polumjeseca (IFRC) izdala je godišnji izvještaj u kome se fokusirala na milione starih, osoba s invaliditetom i ranjivih žrtava prirodnih, i čovjekovom rukom izazvanih katastrofa, koji su iskusili humanitarni slom i nisu dobili očajnički potrebnu pomoć.

Izvještaj govori o 134 miliona ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć i zaštita. Uz to, više od 68 miliona migranata, koji su u pokretu, zapali su u nevolje, i takođe im je potrebna pomoć.

Međunarodna federacija crvenog krsta kaže da je svijet, usred nepredvidivog perioda kada su humanitarne potrebe u pitanju, zbog ozbiljnosti i učestalosti nepogoda, u opasnosti.

Milioni ljudi koji su se našli na ulici dobili su hranu, sklonište, medicinsku i drugu pomoć koja ima je bila potrebna da prežive i ponovo izgrade svoje živote. Nažalost, generalni sekretar IFRC, Elhadi As Si, kaže da su se milioni drugih izgubili u humanitarnom sistemu i da su ostavljeni iza. On kaže da ljudi često imaju nesreću da budu na pogrešnom mjestu, u pogrešno vrijeme i da se ne računaju.

"To su priče o starici ili starcu usred katastrofe, koji ne mogu da pobjegnu u zaklon. To su osobe s invaliditetom koje ne mogu da stoje po temperaturi od 40 stepni kako bi ponijeli džak pirinča od 50 kilograma. To su djeca koja su bila svjedoci toliko mnogo stvari kojima djeca nikad ne bi trebalo da svjedoče".

Si kaže da su mnogi ljudi izvan vidokruga. Oni su skriveni po sjenkama katastrofa ili su nevidljivi za one koji bi mogli da pomognu, pa stoga ostaju iza. On kaže da su milioni ljudi izvan tradicionalnih konfliktnih oblasti, katastrofa, raseljavanja ili bolesti. I zato, oni, takođe, ostaju zaboravljeni iza.

Crveni krs ima nekoliko preporuka kako bi se premostila ozbiljna pukotina u operacijama humanitarne pomoći. To uključuje poziv za bolje prikupljanje podataka o onima kojima je pomoć najpotrebnija i veće napore vlada kako bi dale prioritet upućivanju pomići ljudima do kojih je najteže doći.

Generalni sekretar Si kaže da bi treblao da dođe do velike promjene po pitanju toga kako se sredstva raspoređuju. On kaže da bi više novca trebalo da bude povjereno lokalnim i nacionalnim humanitarnim organizacijama. Kaže da te grupe govore lokalne jezike i razumiju lokalne običaje. Kaže da su to najbolja mjesta na kojima znaju koji su pripadnici njihovih zajednica najizolovaniji, najranjiviji i kojima je pomoć najpotrebnija.

 

Izbor: GlasAmerike.net

Pripremila: Marina Vujačić

 

Pročitano 54 put(a)

Back to top