Juče je u Podgorici održan šesnaesti Sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora između Crne Gore i Evropske unije. U okviru nekoliko panela govoreno je o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodi i bezbjefdnosti i stanju civilnog sektora u Crnoj Gori.
U trećem Panelu govorila je i članica ZKO Marina Vujaćić. Ona je navela da je saradnja Vlade Crne Gore i nevladinih organizacija formalno definisana i uspostavljena kada je u pitanju pravni okvir i procedure, ali je realizacija navedenog u praksi nezadovoljavajuća, nije suštinskam, svrsishodna i smislena.
U tom segmentu je i napredak u reformi javne uprave ograničen, dok u nekim oblastima postoje i institucionalni zastoji ili nazadovanja.
Kako je navela, to se odnosi na proces odlučivanja i neobezbjeđivanje ni minimalnih uslova za adekvatno učešće, ali i na finansijsku podršku projektima nevladinih organizacija u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama. Iako je Analiza sprovođenja Zakona o nevladinim organizacijama urađena prije dvije godine, izmjena ovog Zakona je još uvek u toku. Nijesu sva ministarstva sprovodila javne konsultacije kada su pripremala nacrte zakona i strategija. Značajan broj zakona usvojen je bez prethodne konsultacije sa civilnim društvom ili i bez prihvatanja najbitnijih sugestija. Mehanizmi konsultacija sa civilnim društvom moraju se dodatno poboljšati, kako bi oni i bolji kvalitet procesa postali korisni i efikasni, dodala je ona.
Naime, i 2022. ministarstva su kasnila sa raspisivanjem javnih poziva za finansiranje projekata nevladinih organizacija, ali i sa donošenjem odluka, pri čemu sve odluke nijesu donijete do kraja decembra 2022., dok su u većini oblasti komisije donijele odluke koje su sporne jer podržavaju projekte nevladinih organizacija s upitnim iskustvom i kredibilitetom predstavnika i osnivača, kao što su oblasti zaštite žena od nasilja i nasilja u porodici, zaštite osoba s invaliditetom, inkluzije LGBTIQ osoba itd. Navedeno znači da se pored Zakona o nevladinim organizacijama krši i Zakon o budžetu za 2022. godinu, istakla je Vujačić.
Tačnije, 1.107.019,8 evra nije raspoređeno u skladu sa budžetom za 2022. a bilo je planirano za projekte nevladinih organizacija. Navedeno ne predstavlja samo finansijsku štetu, već i negativno utiče na sprovođenje javnih politika u različitim oblastima. Kako je dodala, navedeno ne govori samo o odnosu Vlade prema nevladinim organizacijama, već istovremeno o odnosu Vlade prema javnim politikama koje usvaja, imajući u vidu da se projekti nevladinih organizacija odnose na doprinos sprovođenju javnih politika u različitim oblastima
Isto važi i za oblast zaštite osoba s invaliditetom kao prioritetnu oblast u Zakonu, za koju se izdvaja 0,1% budžeta na godišnjem nivou.
Takođe, značajno je smanjeno učešće predstavnika nevladinih organizacija u radnim tijelima i savjetima koje formiraju Vlada i ministarstva, što je uslovljeno tumačenjem Agencije za sprječavanje korupcije da predstavnici nevladinih organizacija izabrani u radna tijela i savjete se smatraju javnim funkcionerima u smislu sprovođenja Zakona o sprečavanju korupcije. Navedeno, osim negativnog uticaja na aktivnosti i odnos prema predstavnicima NVO, zbog suštine njihovog postojanja u praksi, znači da jedan predstavnik NVO može biti biran samo u jednom savjetodavnom tijelu ili jednoj radnoj grupi za pripremu neke javne politike ili za izvještaj o njenom sprovođenju.
Tako je Agencija u prošlosti sankcionisala neke predstavnike nevladinih organizacija za koje je smatrala javnim funkcionerima zbog članstva u radnim grupama ili tijelima.
Zbog navedenog, Ministarstvo javne uprave je u posljednjih nekoliko mjeseci četiri puta ponavljalo Javni poziv za predstavnike nevladinih organizacija iz pojedinih oblasti u Savjetu za saradnju Vlade i nevladinih organizacija.
Što se tiče mehanizama institucionalne saradnje, još uvek nisu formirana sva savjetodavna tijela, uključujući i Savjet za prava osoba sa invaliditetom, kao Vladinog tijela, iako je Lista kandidata nevladinih organizacija objavljena je početkom februara 2022.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je izmjenom Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ukinulo Direktorat za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom, koji je formirala 42. Vlada Crne Gore, što je izazvalo nazadovanje u segmentu prava osoba s invaliditetom, uključujući sprovođenje politika.
Zbog svega navedenog, došlo je do nazadovanja u oblasti učešća u novom procesu pregovora Crne Gore i Evropske unije, zaključila je Vujačić.