25 maj 2018

Najpoznatije osobe s autizmom: Pretpostavka ili stvarnost?

Postavio/la 
Ocijenite ovaj tekst
(0 glasova)

 

Autizam je i medicine i društvu još uvijek tajanstveno stanje koje utiče na nervne puteve, zbog čijeg nerazumijevanja osobe koje se suočavaju s autizmom imaju barijere u funkcionisanju u društvu.

Intenzitet autizma je vrlo varijabilan i zato se naziva spektrom – malo više od polovine osoba s autizmom se susrijeće s umanjenim komunikacijskim vještinama što ih sprečava da nesmetano funkcionišu u društvu, ali mnogi, poput osoba s blažim oblikom autizma i Aspergerovim sindromom, imali su i imaju vrlo produktivan život.

Nauka tek treba da otkrije pravi uzrok autizma, iako teorije o uzrocima variraju od dječjih cjepiva, genetskih promjena, toksina u hrani i okolini, teških metala, jednostavno drugačijeg funkcionisanja tj. stanja mozga, postoje i teorije o kristalnoj djeci, novoj generaciji naprednih duša (zbog sadašnje “epidemije” autizma)…

Čini se da dodir autizma često odgoji genijalca.

Zapanjujući simptom ovog invaliditeta je kod nekih osoba s autizmom, snažna, usredsređenost, fokusiranost, učeni „genijalac“ u određenom smislu, poput onog kojeg je predstavio Džastin Hofman (Dustin Hoffman) u filmu “Kišni čovjek” koji je imao izvanrednu sklonost brojevima.

Veliki Isak Njutn (Isaac Newton) je npr imao oštećenje govora, bio je potpuno zaokupljen svojim radom i nezainteresovanza socijalne kontakte. Ajnštajn je, ipak, kao dječak bio samotnjak koji je do sedme godine života opsesivno ponavljao pojedine rečenice.

Iako autizam nije u potpunosti opisan sve do 20-tog vijeka, istorija  je puna osoba kod kojih se sumnja na autizam, od kojih su mnogi među najpoznatijim i najbriljantnijim umovima koji su ikada postojali.

 

Čudan ili Asperger?

Osobe s Aspergerovim sindromom su veoma inteligentne i često nadarene nesvakidašnjim talentima ili nadprosječnim darom za matematiku.

Osobine koje često koegzistiraju s teškoćama u komunikaciji, preprekama u socijalnim interakcijama i neuobičajenim opsesijama (redovima vožnje, telefonskim katalozima, istorijskim činjenicama ili matematičkim jednačinama). Nije lako dokučiti smisao tako neobičnih kombinacija jakih i slabih strana intelekta, pa to ljude s Aspergerovim sindromom obavija velom misticizma. Ono što ga čini različitim od autizma, je što kod Aspergera nema jezičkih teškoća, uopšteno nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. 

Ljekari su sve više skloni misliti da se radi o obliku autizma, ali bez oštećenja govora. Zanimljivo je kako se Aspergerov sindrom četiri do pet puta češće javlja kod dječaka, a najčešće se javlja nakon navršene 3. godine.

Oko 1% svjetske populacije ima barem neki oblik autizma, uključujući Aspergerov sindrom. Upoređujući s djevojčicama, dječaci imaju oko 400 do 500 posto više šansi da budu osobe s autizmom. Obično barem jedan od roditelja ima neke karakteristike Aspergera u svojoj ličnosti, a čini se vjerovatnim da postoje i u generaciji djedova i baka.


„Aspergerov sindrom je najteža vrsta invaliditeta za dijagnostifikovati”, objašnjava profesor Geri Mekebi (Gary McAbee), direktor odsjeka  pedijatrijske neurologije u bolnici JFK u Nju Džersiju. Kad su simptomi blagi, jednostavno se pitate imali li dijete s Aspergerovim sindromom ili je samo malo čudno”, kaže Mekebi.

To zapravo govori kako osobe s autizmom  ne moraju  biti drugačiji od drugih, već su im zanimacije usmjerene samo na jednu ili najviše vole biti sami, sa svojim mislima i u svom svijetu. Čini se da dodir autizma često odgoji genijalca. S obzirom da je intelektualni razvoj prosječan ili iznadprosječan interes koji zaokuplja osobu mogao bi postati jednog dana njezina profesija.

10 najpoznatijih osoba s autizmom kroz istoriju

U nastavku je deset slavnih osoba koje su po nekim stručnjacima koji su analizirali njihov život navodno imali neki oblik autizma.

10. Hans Kristijan Andersen (Hans Christian Andersen) (1805-1875)

Andersen je bio danski pisac poznat po pričama i bajkama za djecu kao što su „Ružno pače“ i „Mala sirena“ (koja je zapravo tragedija koja slama srce u upoređenju s Disneyevom verzijom).

Kao dijete bio je veoma mršav i sklon čudnim ispadima gnjeva i plača. Njegovi dnevnici ukazuju na čudne obrasce kačenja za nedostižne muškarce i žene i samonametnuti celibat u svojim mladim danima.

Kada se dublje analiziraju, njegove priče ukazuju na duboki unutarnji nemir i često uključuju čudne ili neshvaćene likove koji nisu uvijek imali tu sreću da pronađu iskupljenje.


9. Levis Karol (Lewis Carroll) (1832-1898)


Rođen kao Čarls Lutvig Dogson (Charles Lutwidge Dodgson), Karol je bio još jedan dječji pisac za kojeg se čini da je imao određene simptome autizma. Najpoznatiji po svojoj priči „Alisa u zemlji čuda“, imao je oštećenje govora koje je vjerovatno dodatno uzrokovalo na njegov nedostatak socijalnih vještina.

Kao mnogi ljudi koji imaju autizam, pokazivao je velike matematičke sposobnosti i bio pronalazač. Iako je imao ponekog odraslog prijatelja, Karol je više uživao u društvu djece i to do granice da neki istoričari sumnjaju da je bio sklon pedofiliji, iako je moguće da mu je zbog svojih ograničenih komunikacijskih vještina bilo lakše ostvariti interakciju s djecom.

Radio je mnoge fotografije golih maloljetnih djevojaka, iako konotacije takvih aktivnosti nisu u to vrijeme bile strašne kao danas. Da misterija bude veća, mnogi od njegovih dnevnika su nestali nakon njegove smrti što je neke navelo da pomisle kako je u njima opisano neprirodno i moguće kriminalno ponašanje.

8. Mocart (Mozart) (1756-1791)

Vjerovatno  najveći kompozitor kojeg je svijet ikad upoznao, Mocart je bio izvrstan muzičar  u dobu od pet godina, a do svojih tinejdžerskih  godina je bio svjetski poznat genije koji je uveliko pokazivao uski fokus često prisutan kod osoba s autizmom.

Čudan, inpulsivan čovjek niskog  rasta, volio je nepristojni adolescentski humor i čak pisao pjesme s vulgarnim tekstovima. Mocart je bio društven i nije volio biti sam.

Mnoge osobe s autizmom koji su često osjetljive na zvukove, ekstremno reaguju  na Mocartovu muziku – toliko da se ona koristi u terapijama.


7. Ludvig Vitgenštajn (Ludwig Wittgenstein) (1889-1951)


Slavni filozof Vitgenštajn potiče iz jedne od najbogatijih i najporemećenijih porodica u Austriji. Njegov otac je bio vrlo neugodan čovjek i tri Ludvigova brata su počinila samoubistvo. Poput Karola imao je oštećenje govora i loše socijalne vještine.

Njegovo najpoznatije djelo Logičko filozofski traktat („Tractatus Logico-Philosopicus“) se često smatra kao klasičan primjer procesa misli nekog s autizmom. Bio je razdražljiv čovjek i tvrdio da nije uspijevao uvidjeti humanost u drugim ljudima.

Filozofska ostvarenja generalno  privlače intelekt  osoba s autizmom – neki možda uključuju Bernard Rusela (Bertrand Russell) i Žan-Pol Sartra (Jean-Paul Sartre). Sartrov najpoznatiji citat „Pakao su drugi ljudi“ čini se da sumira stvarnost autizma u jednom potezu.

6. Mikelanđelo (Michelangelo) (1475-1564)

Jedan od najvećih izdanaka renesansnog pokreta, Mikelanđelo je najpoznatiji kao kipar i slikar, koji je izradio kip Davida i oslikao svod Sikstinske kapele.

Bio je poznat po svojim grubim, otvorenim i oštrim manirima te lošom ličnom  higijenom, preferirajući u potpunosti posvetiti se svom poslu radije nego se upuštati u bilo kakav oblik društvenog života. Iako je bio relativno imućan, bio je slabo zainteresovan za materijalne stvari.

Njegovi savremenici su ga opisivali kao istovremeno bizarnim i groznim, dakle sa svim onim ekscentričnostima koje se možda „mogu objasniti“ autizmom.

5. Stenli Kabrik (Stanley Kubrick) (1928-1999)

Američki filmski režiser koji je režirao važne filmove kao što su „Paklena narandža,” “Dr. Strangelove” i “2001: Odiseja u svemiru”, Kabrik je bio poznat kao hladnokrvni perfekcionista koji je često tražio na desetke snimaka iste scene kako bi dobio ono što želi.

Tokom  snimanja „Isijavanje“ njegovi zahtjevi su toliko izmučili zvijezde Džek Nikolsona (Jack Nicholso) i Šeli Duval (Shelly Duvall) do tačke da je Duval počela otpadati kosa. Ponekad izolovan, bio je poznat po uzgoju životinja i kao izvrstan šahista. Njegovi najbliži kažu da je bio škrt, nepristojan i da je pokazivao manjak empatije prema svojim saradnicima.

Iako postoje dokazi protiv optužbi o mizantropiji, čini se da je za dio Kabrikove bezobzirne  genijlnosti  zaslužna određena  crta autizma.


4. Džejms Džojs (James Joyce) (1882-1941)

Irski novelista Džojs je zapamćen prvenstveno po svojoj knjizi Odiseje (Ulysses), enigmatskom prepričavanju Odiseje koja je izazvala pravu pošast među studentima književnosti cijelog svijeta. U mladosti je pokazivao ekstremnu inteligenciju i čudne fobije. Đojsova ekscentričnost i egocentričnost je vidljiva u seciranju njegovih djela.

Iako je bio briljantan bez pogovora, djela kao što su Odiseja (Ulysses) i  Fineganovo bdjenje (Finnegan’s wake) su namjerno stilski komponovane  tako da ih je teško shvatiti. Neki naučnici  tvrde da ih je napisao uglavnom da zbuni čitatelje, izražavajući možda crtu autizma između sebe i društva.

U intervjuu za Harperov Magazin rekao je: „Ono što zahtijevam od svojih čitatelja je da posvete cijeli svoj život čitanju mojih knjiga“.


3. Nikola Tesla (1856-1943)

Tesla je bio najistaknutiji izumitelj i inženjer, nadaleko genijalniji od njegovog savremenika Edisona, koji ga je iskoristio i ukrao mnoge njegove ideje

Mnogo ekscentričniji od bilo koje osobe na ovom popisu, Tesla je gajio niz fobija, održavao svoj celibat, bio osjetljiv na svjetlo i zvuk te bio jako fokusiran na brojeve (naročito na broj tri – ne bi odsjedao u sobi čiji broj nije djeljiv sa tri).
Bio je blagog glasa i odmjeren, ali je znao biti grub u obrani svojih neobičnih vjerovanja. Generalno povučen i fanatično opsjednut svojim radom, dijelio je stavove i bio dobar prijatelj s Mark Tvenom (Mark Twainom) u svojim srednjim godinama.

Najvjerojatnije je bio opsesivno kompulzivan, mnoga njegova ponašanja mogu se gledati u svjetlu autizma. Kako je stario postajao je još bizarniji, u konačnici ismijavan od znanstvene zajednice, umro je sam u hotelskoj sobi, gotovo bez novčića.

2. Albert Ajnštajn (Albert Einstein) (1879-1955)

Ajnštajnov doprinos fizici i uopšte čovječanstvu, kao jednog od najgenijalnijih ljudi ove ili bilo koje ere, ne može biti zanemaren.

Postoji mnogo priča za njegovu mladost, imao je oštećenje govora, počeo je da govori od 3-4 godine i dokazano je da je bio vrlo tehničkog uma i pomalo odsutno, distancirano dijete.

Njegova istraživanja, naravno, bila su od najdublje i najmaštovitije vrste, teška za razumjeti, koja su zavisila od  detalja  na koje bi se netko s Aspergeronovim sindromom našao  fokusirati. Nakon smrti svoje žene potpuno je zanemario svoj fizički izgled, naročito svoju divlju kosu.

Ipak, Ajnštajn nije imao problema s društvenošću kad je odrastao – iako nije otvoreno uživao u zamkama svoje slave, poznato je da je imao različite romantične susrete čak i kasnije u životu.


1. Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) (1743-1826)

Treći predsjednik SAD-a i vodeći, dominantni politički intelektualac između Četiri oca (predsjednika). Nasuprot tome što je sastavio Deklaraciju nezavisnosti, Džefersonova elokvencija nije se protezala i na govorničke vještine.
Ponekad je opisivan kao bolno sramežljiv i nesklon uspostavljanju kontakta očima – prijatelj državnik Aleksandar Hamilton (Alexander Hamilton) ga je jednom nazvao škiljavog pogleda – Džeferson je pokazivao mnogo osobina karakterističnih za Aspergerov sindrom.

Poput mnogih drugih bio je pronalazač i kompulzivan matematičar, opsjednut stalnim dograđivanjima i izmjenama na svom imanju Montićelo. Imao je čudan govor tijela, iziskivao posvećenost detaljima, čudnim nagonima i često bio raščupan. 
Njegova veza sa Seli Hemings (Sally Hemings) se, takođe, može objasniti Aspergerovim sindromom; vjerojatno bi mu bilo lakše biti intiman sa ženom s kojom nije morao učestvovati u pretjeranim društvenim konvencijama tog vreme

Nova generacija preduzetnika, osoba s autizmom?

Bil Gejts (Bill Gates)

Gejtd je suosnivač Majkrosofta i često je na vrhu popisa najbogatijih ljudi na svijetu. Gates je pokazivao zapaženu tehničku oštroumnost u mladosti – njegove vještine kompjuterskog programiranja i posvećenost detaljima su bile izvanredne i ostvarivao je skoro perfektne rezultate na testovima.

Nasuprot  poslovnoj umješnosti, pokazuje mnoštvo osobina koje se mogu protumačiti kao Aspergerov sindrom. Upečatljivo se ljulja kada se koncentriše,  ima isprekidan monoton govor i razvio je reputaciju da je udaljen, izbjegava kontakt očima i kritikuje  svoje podređene kada je nezadovoljan.

Mark Cukerberg (Mark Zuckerberg)

Cukerberg pokazuje znakove Aspergerovog sindroma – utvrdio je Jišan Vong (Yishan Wong) bivši kolega i prijatelj utemeljitelja Fejsbuka. O asocijalnosti Marka Zuckerberga, koji je toliko opsesivno radio na stvaranju Fejsbuka da mu je dugogodišnja djevojka, a sada supruga Prisila Čen (Priscilla Chan) postavila ultimatum o 100 minuta nedjeljno koje će provoditi samo s njom, napisano je mnoštvo članaka. No, u posljednje vrijeme sve se češća priča da taj genijalni čudak ima Aspergerov sindrom.

Aspergerov sindrom karakteriše se ograničenom društvenom komunikacijom i interesima, npr. za brojeve i mašine te opsesivnom sklonošću ponavljanja radnji. Cukerberg nije jedini uspješni mladi preduzetnik koji pokazuje takve simptome.

 

Izvor: Buka

Pripremile: Nada Bošković i Marina Vujačić

Pročitano 370 puta Posljednja izmjena četvrtak, 19 april 2018 08:23
Ulogujte se da bi komentarisaliLogin to post comments

DisabilityINFO aplikacije

Video nedjelje

Posjetioci i posjetiteljke

Ko je na mreži: 73 gostiju i nema prijavljenih članova